Naslovnica Blog Stranica 66

Uredba o gorivu produžena do 23. juna: Snabdijevanje uredno, bez gužvi na pumpama

0

Uredba o ograničenju visine cijena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cijena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95, produžena je do 23. juna.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kazala da je snabdevenost pumpama redovna, da se ne stvaraju redovi i da će država nastaviti da prati situaciju na tržištu.

“Ono što sam se danas utvrdila je da je snabdijevanje na pumpama redovno, bile to velike pumpe ili male pumpe. Posjetili smo oko 10 pumpi gdje nismo vidjeli nikakve redove, gdje smo vidjeli apsolutno normalno stanje, stabilno stanje, nema mjesta panici, nema mjesta pravljenju zaliha, punjenju kantica, kanistera. Apsolutno, država je svojim mjerama reagovala da zaštiti tržište, ali i prije svega da zaštiti građane od visokog rasta cijena”, kazala je ona.

Državnim mjerama, kako navodi, stabilizovano je tržište i spriječen veći rast cijena, čime je obezbijeđeno uredno snabdijevanje građana.

“Trenutno su na malim pumpama “Morava gas”, ispred Smederevske Palanke, gdje smo provjerili snabdijevanje je uredno, pumpa se snabdijeva od Naftne industrije Srbije, nema poteškoća, nije ih imala. Posjetili smo i druge pumpe, znači na putu do ovdje gdje smo uočili da je snabdjevenost normalna, nema gužvi, nema redova, nema građana koji prave zalihe, pune kanistere ili kantice. Znači moram da priznam da smo vidjeli puno traktora. Usput da je cijena za poljoprivrednike na NIS-ovim pumpama negdje oko 181 dinar. To je, da kažem, povećanje samo od 2 dinara u odnosu na velike razlike na tržištu. Trenutno, ako gledamo današnje projekcije cijena, dizel bi po tržišnim uslovima bio oko 270 dinara, na pumpama naši građani plaćaju 211 dinara, to je zahvaljujući mjerama Vlade, prije svega smanjenju akcize, ali i puštanju 40.000 tona dizela iz obaveznih rezervi, gdje ćemo upravo omogućiti pumpama i malim i velikim da mogu da se snabdiju, da mogu da uvezu, znači veletrgovci da mogu da nastavljaju uvoz i da snabdijevaju i male pumpe. Jako nam je bitno da svi građani širom naše zemlje, bilo da žive u velikim gradovima ili malim mjestima, mogu na svojim pumpama u okolini da se snabdiju i to po veoma dobrim, povoljnim cijenama u odnosu na tržište koje, nažalost, nastavlja da raste i ne znamo kakva će se situacija odvijati, ne znamo kakva će biti dešavanja prije svega na Bliskom istoku, u zemljama od kojih u najvećoj mjeri i zavisi proizvodnja. Ali ono što ćemo mi raditi, nastavićemo da nadgledamo snabdjevenost tržišta, da nadgledamo cijene, da ne ugrožavamo naše građane i mogu da imaju sigurnost u vezi toga, ali, naravno, i da mi donosimo, ako je potrebno, dodatne mjere da bismo zaštitili tržište, da bismo zaštitili našu zemlju i našu privredu, a prije svega nam je cilj da nema nestašica, da ne ograničavamo potrošnju i da imamo cijenu koja je prihvatljiva”, zaključuje ministarka.

Ministarka je najavila dodatne mjere države ako bude potrebno da se zaštiti tržište i privreda.

GORANCI – HISTORIJSKI I IDENTITETSKI OKVIRI

0

Autor: Sulejman Aličković

Goranci predstavljaju specifičnu etnokulturnu zajednicu nastanjenu u planinskoj oblasti Gora, na prostoru današnjeg Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije. Njihov identitet razvijao se kroz dug historijski kontinuitet, u kojem su se preplitali geografski položaj, jezičke osobenosti, vjerska pripadnost i širi društveno-politički procesi karakteristični za Balkan. U savremenim naučnim raspravama, Goranci se često navode kao primjer složenih identitetskih formacija, gdje se tradicionalne kategorije etniciteta, jezika i religije ne podudaraju uvijek sa modernim nacionalnim okvirima¹.

Do početka 20. stoljeća, područje Gore činilo je relativno jedinstvenu cjelinu unutar Osmanskog carstva². Administrativne i političke promjene nastupaju nakon balkanskih ratova (1912–1913), kada dolazi do podjele ove oblasti između više država³. Ove granice dodatno su učvršćene tokom 20. stoljeća, uključujući i period nakon Drugog svjetskog rata⁴. Takva teritorijalna fragmentacija imala je dugoročne posljedice na društvenu strukturu i identitetski razvoj Goranaca, doprinoseći njihovoj disperziji i razvoju različitih oblika identifikacije u zavisnosti od političkog i društvenog okruženja⁵.

Goranci govore specifičnim južnoslavenskim dijalektom, u literaturi često označenim kao goranski ili „našenski“ govor⁶. Ovaj idiom karakterišu arhaični elementi i slojevi koji svjedoče o dugom kontinuitetu jezičkog razvoja, uz prisutne uticaje susjednih jezika⁷. Po vjerskoj pripadnosti, Goranci su većinom sunitski muslimani, a islam u ovom području ima višestoljetnu tradiciju⁸. U pojedinim sredinama zabilježeno je i prisustvo sufijskih redova, koji su imali važnu ulogu u oblikovanju duhovnog života zajednice⁹.

Tradicionalna privreda bila je zasnovana na stočarstvu i sezonskim migracijama¹⁰, dok su tokom 20. stoljeća mnogi Goranci razvili zanatske i trgovačke djelatnosti, naročito u oblasti slastičarstva, po čemu su postali prepoznatljivi i izvan matičnog prostora¹¹.

Pitanje nacionalnog identiteta Goranaca predstavlja jedno od ključnih pitanja u savremenim društvenim i humanističkim istraživanjima¹². Tokom perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, značajan broj Goranaca izjašnjavao se u okviru kategorije „Muslimani“ u nacionalnom smislu, što je odražavalo tadašnji političko-pravni okvir¹³. Nakon raspada Jugoslavije dolazi do izraženije pluralizacije identitetskih opredjeljenja, pri čemu se jedan dio populacije izjašnjava kao Goranci u etničkom smislu, dok se drugi identificiraju kao Bošnjaci ili kroz druge nacionalne kategorije¹⁴.

U naučnoj i publicističkoj literaturi prisutni su različiti pristupi ovom pitanju. Jedan dio autora naglašava posebnost goranskog identiteta kao zasebne etnokulturne zajednice¹⁵. S druge strane, autori poput Alije Džogovića ukazuju na historijske, jezičke i kulturne veze Goranaca sa bošnjačkim narodom, posmatrajući njihov identitet u širem okviru bošnjačkog etnokulturnog prostora¹⁶.

Ovakva raznolikost pristupa ukazuje na složenost identitetskih procesa, koji su često oblikovani ne samo historijskim naslijeđem, već i savremenim društveno-političkim okolnostima¹⁷. Identitet Goranaca stoga se može razumjeti kao dinamična kategorija, u kojoj se prepliću različiti nivoi pripadnosti.

Savremeni demografski tokovi ukazuju na značajnu disperziju Goranaca¹⁸. Pored stanovništva koje i dalje živi u matičnoj regiji, veliki broj pripadnika ove zajednice nalazi se u dijaspori, naročito u zemljama jugoistočne Evrope i Evropske unije¹⁹. Migracije su dodatno uticale na transformaciju identiteta, ali i na očuvanje određenih kulturnih obrazaca, posebno kroz porodične i zajedničke veze²⁰.

Goranci predstavljaju primjer zajednice čiji je identitet oblikovan kroz dugotrajan i složen historijski proces. Njihova posebnost ogleda se u spoju jezičkih, kulturnih i vjerskih elemenata, kao i u sposobnosti očuvanja tih osobenosti uprkos političkim podjelama i migracijama. Različita tumačenja njihovog nacionalnog identiteta ne umanjuju značaj njihove kulturne i historijske uloge, već naprotiv ukazuju na kompleksnost balkanskog prostora, gdje su identiteti često višeslojni i dinamični²¹.

 

Fusnote:

¹ Savremena etnološka i humanistička literatura o Goranima

² Noel Malcolm, Kosovo: A Short History, 1998

³ Istorijski pregledi Balkana – administrativne promjene 1912–1913

⁴ Regionalne promjene nakon Drugog svjetskog rata

⁵ Mark Mazower, The Balkans, 2000

⁶ Lingvističke studije o goranskom dijalektu

⁷ Etimološki slojevi južnoslavenskih govora

⁸ Islamska tradicija u Gori

⁹ Sufijski redovi u Gori

¹⁰ Tradicionalna stočarska privreda

¹¹ Migracije i zanatske djelatnosti Goranaca

¹² Pitanje nacionalnog identiteta u savremenoj literaturi

¹³ Popisi stanovništva u SFRJ

¹⁴ Promjene identitetskih opredjeljenja nakon raspada Jugoslavije

¹⁵ Autoriteti koji naglašavaju posebnost goranskog identiteta

¹⁶ Alija Džogović, radovi o vezi Goranaca i bošnjačkog etnokulturnog prostora

¹⁷ Analiza složenosti identitetskih procesa

¹⁸ Demografski podaci Goranaca

¹⁹ Raseljavanje i dijaspora

²⁰ Očuvanje kulturnih obrazaca kroz migracije

²¹ Zaključci o kulturnoj i historijskoj važnosti Goranaca

Gašić: Stvoreni uslovi da uvedemo vojni rok od 75 dana – vojska je učiteljica života

0

Ministar odbrane Bratisav Gašić izjavio je da su stvoreni uslovi za ponovno uvođenje vojnog roka koji će trajati 75 dana, a da će od razvoja situacije u svijetu i globalnih okolnosti zavisiti da li će služenje vojnog roka početi od decembra ove godine ili od marta 2027. godine.

“Upravo je to posljedica svega ovoga što se dešava, kao i tih raznih pokreta koji dolaze sada. Znate, vojska će da se, naravno, stara i treba prvo objasniti tim mlađim generacijama. Pogledajte u Iranu, upravo je tehnika korišćenja mobilnih telefona mnoge koštala života, jer su to danas metode koje otkrivaju određene položaje ljudi na pojedinim pozicijama Sve to treba imati u vidu, kako bi tih 75 dana dobili jednu novu školu za život. Pogledajte šta se dešava širom svijeta, svuda je ugrožena kritična infrastruktura, svuda su ugrožene rezerve nafte i gasa. Pogledajte samo poslednjih deset dana u Iranu i na Bliskom istoku, najviše su gađani upravo takvi objekti, velika skladišta. Zato želimo da preventivno, i po nalogu predsjednika Republike, vrhovnog komandanta, obezbjedimo te naše objekte”, poručio je on.

Usamljenost između emocije i društvenog fenomena

0

Kada govorimo o usamljenosti danas, ne govorimo samo o prolaznom osjećaju, već o složenom spoju individualnog doživljaja i šireg društvenog konteksta. Kako objašnjava asistent i demonstrator, Saša Tomašević, usamljenost jeste prije svega emocionalno stanje, ali je istovremeno i duboko ukorenjena u način na koji funkcioniše moderno društvo.

Ona se javlja, kaže, kada postoji raskorak između željenih i stvarnih socijalnih odnosa.

“Postoje statistike da je usamljenost prisutna kod većeg broja ljudi. Prvenstveno mislimo na subjektivni doživljaj usamljenosti, odnosno nedostatak emocionalne podrške i povezanosti. Nedostatak drugih osoba koje će da budu tu za nas, kojima vjerujemo i koje će da nas podrže, te se pojam usamljenosti odnosi upravo na to”, poručio je Tomašević.

Iako se često stiče utisak da je usamljenost danas izraženija nego ikada, Tomašević naglašava da nije nužno riječ o njenom porastu, već o većoj vidljivosti i svijesti o ovom problemu. Savremeni diskurs, istraživanja i otvoreniji razgovori o mentalnom zdravlju doprineli su tome da usamljenost više nije tabu kao nekada.

“Uz pomoć digitalizacije i tehnološkog napretka možem reći da imamo više informacija o usamljenosti kao takvoj, te su ljudi više skloni da pričaju o tome, za razliku od prošlih vremena, kada osjećanja nisu mogla da se obelodane kao što se to danas radi”, dodao je on.

Biti sam i osjećati se usamljeno nije isto

Usamljenost ne bira generacije, ali određene grupe su posebno ranjive. Mladi, uprkos stalnoj digitalnoj povezanosti, često se suočavaju sa površnim odnosima. Stariji ljudi se suočavaju sa gubitkom socijalnih mreža, dok urbane sredine, iako guste, mogu biti emocionalno hladne. Posebno su izloženi i roditelji male djece, kao i osobe koje prolaze kroz velike životne promjene.

Saša Tomašević, asistent i demonstrator

“Misli se konkretno na subjektivni doživljaj usamljenosti, odnosno nedostatak druge osobe. Kada govorimo o samoći, ona se odnosi na fizičko postojanje osobe bez drugih osoba, ali bez tog subjektivnog doživljaja usamljenosti. Samoća je, inače, korisna za samu kreativnost itd“, kazao je on.

Tomašević ističe da su mali, ali dosledni koraci ključni.

“Kao pojedinac, potrebno je da prvo poznaje svoje osjećanje usamljenost, odakle dolazi, ne postoji određeni broj kontakata sa kojim ta osoba komunicira, a može se obratiti i za stručnu pomoć. Mislim da je neophodno pričati o osjećanjima, s tim što postoji velika stigma u našem društvu i rodne uloge, gdje je, jednostavno, sramota pričati o osjećanjima. Međutim, kada verbalizujemo svoja osjećanja, to je put ka napretku, jer čim smo uspjeli da verbalizujemo i prepoznamo ono što osjećamo, to znači da bismo to mogli i da promjenimo”, naglasio je on.

Usamljenost nije znak slabosti, poručuje Tomašević. Otvaranje prema drugima, koliko god bilo teško, prvi je korak ka promeni. Razgovor, pa makar i sa jednom osobom, može napraviti značajnu razliku. U vremenu brzine i stalne povezanosti, pitanje usamljenosti ostaje jedno od najtiših, ali i najvažnijih pitanja savremenog društva.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

IZ osudila izjave Popovića: Opasna i neprihvatljiva ideologija

0

Bivši visoki policijski funkcioner Žarko Popović izazvao je brojne reakcije javnosti nakon gostovanja u emisiji „Intervju“ na YouTube kanalu Balkan Info, gdje je kroz govor mržnje iznio niz uvredljivih i zapaljivih poruka usmjerenih prema Bošnjacima u Sandžaku.

Na izjave Popovića reagovala je Islamska zajednica u Srbiji upozorivši da ovakva retorika predstavlja opasnu i neprihvatljivu ideologiju koja može imati ozbiljne društvene posljedice.

– Ovakve poruke nisu samo uvredljive, već su dio ideološke matrice koja podsjeća na najmračnije periode evropske i balkanske historije, kada su počinjeni najveći zločini na našim prostorima. Otvoren poziv da jedan narod, zajedno sa svojim vjerskim objektima i identitetom nestane sa određenog prostora, predstavlja govor koji ima genocidne elemente. Islamska zajednica poziva nadležne institucije da jasno reaguju i sankcionišu raspirivanje vjerske netrpeljivosti i govor mržnje, a medije da ne daju prostor narativima koji podstiču podjele, doprinose širenju straha, te prijete da ugroze stečeno povjerenje.Islamska zajednica, kao najvažnija institucija svih muslimana u ovoj državi, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, ostat će trajno posvećena miru, suživotu, dobrim međuetničkim odnosima, jačanju međusobnog povjerenja, jer jedino u takvom ambijentu možemo doprinijeti stabilnosti i prosperitetu cjelokupnog društva, navodi se u saopštenju Mešihata.