Naslovnica Blog Stranica 65

Predstava „22 minuta“: Sjećanje na Štrpce pred publikom u Novom Pazaru i porodicama žrtava

0

U Regionalnom pozorištu u Novom Pazaru premijerno je izvedena predstava „22 minuta“, autorsko i rediteljsko djelo Bobana Skerlića.

Inspirisana otmicom putnika iz voza u Štrpcima 1993. godine, predstava donosi potresnu priču o stradanju nevinih civila i značaju kulture sjećanja, a izvedena je pred članovima porodica ubijenih i otetih.

Premijera je okupila brojne ljubitelje umjetnosti, a glumci su poručili da ovakve priče moraju da se pamte – kako se nikada ne bi ponovile.

“Prije oko dva sata govorili smo priču u ime onih koji više ne mogu da govore – ne zato što ne žele, nego zato što više nisu u prilici da govore. Prije oko dva mjeseca, kroz razgovore i susrete porodica koje smo imali na obilježavanju godišnjice u Prijepolju, bili smo suočeni s nizom informacija i emocija. Tada smo mislili da smo doživjeli katarzu, i jesmo, ali ovo večeras je katarza koja najbolje pokazuje čemu pozorište služi. Da priča priče koje drugi ne mogu da ispričaju, ili koje ne žele da ispričaju, ili ne žele da čuju. Negdje nam u društvu nedostaje hrabrosti da govorimo o tim pričama, kao i slobode da kažemo stvari onakve kakve jesu, bez obzira na to ko je kriv – da se krivac imenuje, jer se time izbjegava kolektivna greška kojoj često pribjegavamo kada ne znamo šta da kažemo. I onda, samo zato što neko pripada jednoj grupi, mi sve svrstamo u tu grupu, jer je tako lakše”, ističe glumac Rifat Rifatović.

“Večeras je bilo zaista posebno emotivno i važno. Ovu predstavu smatram veoma značajnom i mislim da bi trebalo da se izvodi svuda i da je svi pogledaju. Ali večeras su u publici bile i porodice stradalih, tako da je sve bilo još emotivnije. Hvala im što su došli, zaista. Mi smo ovom predstavom pokušali da damo glas onima koji ga, nažalost, više nemaju, koji su ga izgubili. Ova predstava je posvećena tim ljudima, ali i svim civilima koji su nevino stradali”, kazala je glumica Kristina Živanić.

Roditelji stradalih poručili su da je najvažnije da se imena i sudbine njihovih najmilijih ne izbrišu iz sjećanja.

“Nama članovima porodica je bitno da se o tome priča i da se događaj dovede do kraja, jer ipak jedan dio dio tog procesa suđenja je u toku ili je završeno, ali nalogodavci i oni koji su planirali taj događaj ostali su nedirnuti. Iako su se vlasti mijenjale, iako su se čelni ljudi ove države mijenjali, svako od nas zna da je to kompromitujući događaj za Srbiju i za sve te činioce. Ali mislim da mora postojati snaga da se suočimo s ovim zločinom i da ga dovedemo do kraja, a to znači da i institucije dobiju onaj status koji u civilizovanom društvu treba da imaju”, govori jedan od roditelja Nail Kajević.

Gledaoci ističu da predstava „22 minuta“ ne ostavlja nikoga ravnodušnim i da ovakve priče moraju da se pamte – kao opomena i dug prema istini.

“Čini mi se da smo kroz cijelo vrijeme na različite načine slušali i doživljavali ovu priču. Moj glavni utisak je da je predstava, kako se zove, mogla biti urađena na bilo koji način – jer je sama priča teška po sebi, teška za žrtve i za sve ljude koji su je čuli. Ali način na koji su glumci i reditelj uspjeli da je predstave i da vas na neki način opipljivo vrate u to vrijeme, mislim da je to svakako korak naprijed u suočavanju s onim što se desilo, ali i u upoznavanju svih onih koji o tome ranije nisu znali ništa”, istakla je Maja Stojanović.

Premijeri predstave „22 minuta“ prisustvovali su i brojni ugledni gosti iz javnog i kulturnog života, kao i predstavnici institucija i međunarodnih organizacija, dok je interesovanje publike pokazalo da je riječ o događaju koji je snažno odjeknuo u javnosti.

Prva repriza zakazana je za 26. mart u 20 časova, a ulaznice su već rasprodate.

 

Pritvor do 30 dana dvojici novopazarskih studenata

0

 

Osnovni sud u Novom Pazaru odredio je pritvor do 30 dana studentima iz ovog grada Hamzi Ziljkiću i Nikoli Marjanoviću zbog sumnje da su pripremali rušenje ustavnog poretka Srbije.

Njihov advokat Esad Duljević rekao je novinarima da im je pritvor određen “da ne bi uticali na svedoke, uništili dokaze ili ponovili krivično djelo”.

Pojasnio je da su dvojica studenata nedavno komentarisali određeni tekst u Informeru metaforički i u šali, što nije razlog za sumnju rušenja ustavnog poretka.

Najavio je da će uložiti žalbu na odluku o određivanju pritvora uložiti žalbu.

Bećirović-Alić upozorava: „Zakup na riječ sve češće završava na sudu“

0

Na tržištu izdavanja stanova, gdje se sve češće dogovor na riječ sudara sa realnim problemima, odnosi između stanodavaca i podstanara postaju jedna od najosjetljivijih tačaka svakodnevnog života. Problemi između stanodavaca i podstanara češći nego ikada. Povećana potražnja za stanovima i brzi dogovori bez detaljnih provjera doveli su do toga da konflikti više nisu rijetkost, već gotovo očekivana pojava.

Česti su i slučajevi kada podstanari odbijaju iseljenje ili u stan uvode dodatne osobe bez saglasnosti vlasnika, kaže Maida Bećirović-Alić, sa Departmana za pravne nauke.

“Upravo su to sporovi koji nastaju zbog neispunjenja ugovornih obaveza: neplaćanje stanarine, nepoštovanje ugovornih obaveza, kašnjenje sa uplatom stanarine, izdavanje nepokretnosti koja je bila predmet ugovora o zakupu trećim licima, ali i brojni drugi sporovi koji proističu iz nepoštovanja ugovornih obaveza”, objašnjava ona.

Bez ugovora, svaki spor se svodi na riječ protiv riječi, što značajno otežava pravnu zaštitu.

“Postoji veliki broj grešaka, ali se one mogu izbjeći ukoliko dobar advokat sastavi ugovor u kojem će, pored svih obaveznih elemenata, biti precizno i tačno definisana prava i obaveze i jedne i druge strane” , dodala je naša sagovornica.

Upravo nepreciznost u ovim stavkama najčešće dovodi do nesporazuma i sporova.

“Potrebno je precizno definisati sve obaveze koje se odnose na zakupca i zakupodavca, jer zakon jasno štiti obje strane. Kada su prava i obaveze jasno i precizno uređene, manja je vjerovatnoća da bilo koja strana pretrpi štetu. Ukoliko izostane dobrovoljno ispunjavanje ugovornih obaveza, na raspolaganju je sud, gdje se može pokrenuti postupak zbog njihovog nepoštovanja ili zbog neurednog ispunjenja, a kojim će sud prinudnim putem omogućiti izvršenje”, pojasnila je Bećirović-Alić.

Šta stanodavac može uraditi ako podstanar prestane plaćati kiriju?

Zakonski put podrazumijeva slanje opomene, a zatim pokretanje postupka za raskid ugovora i iseljenje. Samostalne mjere nisu dozvoljene.

“Prestanak plaćanja kirije predstavlja nepoštovanje ugovorne obaveze i povlači dvije posljedice. Prva je jednostrani raskid ugovora, a druga pokretanje sudskog spora, u kojem će sud, na osnovu svih dokaza i postojanja ugovora kao materijalnog dokaza pravnog odnosa, voditi postupak i donijeti pravosnažnu odluku, na osnovu koje će oštećeno lice biti obeštećeno”, naglašava Bećirović-Alić.

Koje su pravne posljedice ako ugovor uopšte ne postoji, naša sagovornica kaže.

“Ukoliko ugovor ne postoji, dokazivanje postojanja tog pravnog posla je znatno otežano, jer je na sudu dokaz osnov za vođenje postupka. U takvim situacijama teško je utvrditi da su određena lica imala konkretne obaveze jedni prema drugima. Najveći nedostatak u našim krajevima jeste to što se stanovi često izdaju po principu „na riječ“, bez formalnog dokaza i zaključenog ugovora, zbog čega lica mogu pretrpjeti značajne materijalne štete”, istakla je Bećirović-Alić.

Jasno definisan ugovor, uz poštovanje zakonskih procedura, ostaje jedina prava zaštita u odnosu koji, iako često djeluje jednostavno, može vrlo brzo postati pravno komplikovan, zaključuje naša sagovornica.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

SPP podnosi krivičnu prijavu protiv Žarka Popovića zbog govora mržnje

0


Stranka pravde i pomirenja najoštrije je osudila, kako navode, „skandalozne i opasne izjave“ bivšeg načelnika Odseka za krvne delikte MUP-a Srbije, Žarka Popovića. U saopštenju SPP-a ističe se da poruke upućene Bošnjacima predstavljaju primjer govora mržnje i raspirivanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti, te direktan udar na suživot u Srbiji.

Iz ove stranke poručuju da je njen pravni tim podnio krivičnu prijavu protiv Popovića, te zatražio hitnu reakciju nadležnih tužilaštava i institucija, kao i sankcionisanje platformi koje promovišu ovakav narativ.

– Nećemo dozvoliti da neodgovorni pojedinci svojim huškačkim nastupima unose nemir među građane Sandžaka i ruše mostove povjerenja koje godinama gradimo. Kao državotvorna stranka i dio Vlade Republike Srbije, Stranka pravde i pomirenja ima apsolutnu nultu toleranciju prema bilo kakvom obliku ekstremizma, radikalizacije, govora mržnje ili prijetnji po bezbjednost. Zakon mora važiti jednako za sve. Naš put je put institucija i pravde. Pozivamo građane da ostanu mirni i dostojanstveni, te da ne nasjedaju na provokacije onih kojima mir i stabilnost u Sandžaku i Srbiji nisu u interesu, navodi se u saopštenju SPP-a.

Zatvoren stadion, otvorena pitanja: Pazar traži pravdu

0

Odluka Fudbalskog saveza Srbije da privremeno zatvori stadion FK Novi Pazar izazvala je burne reakcije u javnosti, ali i među političkim akterima u Sandžaku.

Fudbalski savez Srbije donio je mjeru privremene suspenzije stadiona zbog incidenata na utakmici protiv Crvene zvezde, a zabrana će trajati do okončanja disciplinskog postupka. To znači da bi Novi Pazar mogao igrati naredne mečeve bez publike, uključujući i potencijalno važan duel protiv Partizana.

Potpredsjednik SPP-a Edin Numanović poručio je da je riječ o nepravdi i dvostrukim aršinima.

On je ocijenio da je zatvaranje stadiona “šamar svim Pazarcima i ljubiteljima sporta”, ističući da se u drugim sredinama incidenti tolerišu bez ozbiljnih sankcija, dok se u Novom Pazaru, kako navodi, “trenira strogoća”.

Numanović je naglasio da građani ne smiju biti kolektivno kažnjeni i zatražio da se gradu “vrati pravo na sport”.

Iz SPP-a stiže i drugačiji prijedlog rješenja. Odbornik i dugogodišnji sportski radnik Jonuz Džanković pozvao je nadležne da razmotre zabranu organizovanih dolazaka gostujućih navijača u Novi Pazar.

“Ja kao bivši igrač i sadašnji navijač, tražim od svih nas, a to je, od Fudbalskog kluba Novi Pazar, molbu da se pošalje Fudbalskom savezu Srbije i disciplinskim komitetima da na kraju krajeva izbjegnemo najveći kolaps koji se dešava na svim našim fudbalskim utakmicama, da navijači više ne dolaze u Novi Pazar, ni naši navijači da idu tamo van. Individualno mogu ići tamo, u svojoj situaciji, ali nikako kao navijači Novog Pazara i sve ostalo. Vidjeli ste stanje, jedna zvijezda koja može nas ili jedan njihov igrač koji može nas cijeli tim da kupi, oni su ovdje doveli osam autobusa da nam prave scene za koje mi nismo spremni”, istakao je Džanković.

Odluka FSS-a dodatno je podigla tenzije u Novom Pazaru, gdje dio javnosti smatra da je riječ o selektivnom kažnjavanju, posebno imajući u vidu kontekst dešavanja na i van stadiona.

Dodatnu pažnju izaziva i uloga Rasima Ljajića, nekadašnjeg čelnika FK Novi Pazar i aktuelnog predsjednika Partizana, koji se u jeku ove krize bavi problemima Partizana i traženjem podrške od Aleksandar Vučić za stabilizaciju tog kluba.

Upravo to otvara ključno pitanje – zašto u trenutku kada Novi Pazar prolazi kroz jednu od najtežih situacija, dugogodišnji prvi čovjek, ne koristi isti politički uticaj kako bi zaštitio klub i njegove navijače?

U narednim danima očekuje se i izjašnjenje kluba, ali i eventualne dodatne reakcije nadležnih institucija, dok ostaje otvoreno pitanje – hoće li Pazarci uskoro ponovo na tribine ili će ključni dio sezone gledati bez publike.