Naslovnica Blog

Svjetski dan borbe protiv artritisa

0

Povodom Svjetskog dana borbe protiv artritisa, koji se obilježava 12. oktobra, Udruženje oboljelih od reumatskih bolesti (ORS) održalo je konferenciju pod sloganom „Ostvari svoje snove“. Cilj ovogodišnje kampanje je bolje razumijevanje hroničnog autoimunog artritisa, značaja liječenja bolesti i njenog uticaja na život pacijenata.

Predsjednica Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti Srbije, dr Mirjana Lapčević, rekla je da se ne zna tačan broj oboljelih, ali da se procjenjuje da u Srbiji od ove bolesti boluje oko 35.000 ljudi, među kojima je veliki broj mladih. Bolest se, kako je navela, četiri puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca.

Dodala je da je među oko 35.000 oboljelih i 2.000 djece, budući da se bolest može javiti već u prvoj godini života, tokom puberteta, ali i u kasnijoj životnoj dobi.

„Ono što je značajno jeste da se radi o hroničnoj autoimunoj bolesti, što znači doživotnoj i progresivnoj. Ukoliko se ne liječi, ona svakim danom postaje sve gora i zahvata sve veći broj zglobova. Udarna mjesta na kojima djeluje jesu sitni zglobovi šaka i stopala, ali zahvata i druge zglobove. Međutim, može zahvatiti i druge organe, s obzirom na to da se radi o sistemskoj bolesti, poput očiju, bubrega ili pluća“, rekla je ona.

Istakla je da liječenje ove bolesti zahtijeva uključivanje multidisciplinarnog tima, pored reumatologa, te naglasila značaj psihološke podrške pacijentima.

Kada je riječ o djeci, bolest se najčešće manifestuje jačim bolovima u koljenu i problemima s vidom. Zbog toga je, kako je navela, važno da roditelji odvedu dijete pedijatru čim primijete ove simptome.

„Kod odraslih osoba to su bolovi u sitnim zglobovima šaka i stopala, prije svega simetrični, mada se mogu javiti u svim drugim zglobovima, ali dominantno simetrično u šakama i stopalima. Tipično je da se bol javlja u mirovanju, a ne prilikom aktivnosti. Zatim, prisutna je jutarnja ukočenost, koja traje pola sata, sat, dva, tri, a nekada i čitavo prijepodne, kao i malaksalost i brzo zamaranje“, rekla je Lapčević.

Načelnik Klinike za reumatologiju Vojnomedicinske akademije (VMA) i predsjednik radne grupe za reumatoidni artritis Udruženja reumatologa Srbije (UReS), dr Milan Petronijević, istakao je da je rana dijagnostika od presudnog značaja za liječenje ovog oboljenja.

„Rana terapija podrazumijeva primjenu imunomodulatornih lijekova, jer, kao što samo ime kaže, to su autoimune bolesti. Postoje konvencionalni i biološki lijekovi“, rekao je on.

Dodao je da, zahvaljujući Ministarstvu zdravlja, Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO), Srbija u pogledu dostupnosti lijekova ne zaostaje za mnogo bogatijim i razvijenijim zemljama.

Prema njegovim riječima, rana terapija sprečava nastanak oštećenja.

„Za ove bolesti je poznato da u prvih godinu-dvije nastaju ireverzibilna oštećenja koja napreduju. Ako spriječimo ta oštećenja ranom dijagnozom i ranom terapijom, uspjeli smo da zaustavimo bolest“, rekao je on.

Petronijević je istakao da je važno da pacijent ima kontrolu nad bolešću, a ne da bolest upravlja njegovim životom.

Na konferenciji je predstavljena i knjiga „Ostvari svoje snove“, zbirka svjedočenja pacijenata oboljelih od ove bolesti.

BANU uputila čestitku novom reisu-l-ulemi IZ u BiH

0

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti uputila je čestitke prof. dr. Nedžadu Grabusu povodom njegovog izbora na časnu dužnost reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U čestitki, koju je u ime Akademije i u svoje lično ime uputio predsjednik BANU-a, akademik prof. dr. Mehmed A. Akšamija, izražene su želje da Islamska zajednica u novom mandatu bude još snažniji oslonac vjere, nade i sigurnosti bošnjačkom narodu, ali i zajednica koja okuplja ljude, povezuje generacije i gradi mostove razumijevanja i dijaloga.

Posebno je istaknuta važnost brige o mladima, porodici i bošnjačkoj dijaspori, kao i očuvanja duhovnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka.

U čestitki se naglašava da Islamska zajednica treba nastaviti biti izvor duhovne snage bošnjačkog naroda, pouzdan partner u izgradnji bolje Bosne i Hercegovine te trajna veza između domovine i Bošnjaka širom svijeta.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti ovom je prilikom iskazala punu podršku reisu-l-ulemi prof. dr. Nedžadu Grabusu, stavljajući na raspolaganje svoje naučne, intelektualne i institucionalne kapacitete, uz uvjerenje da zajedničko djelovanje može doprinijeti trajnom dobru naroda i domovine.

Slanje novca preko Vajbera – kako funkcioniše nova usluga i koliko je bezbjedna

0

Narodna banka Srbije i Vajber omogućili su korisnicima novu uslugu koja im omogućava da šalju novac ili zatraže uplatu direktno iz četa, koristeći broj telefona iz imenika. Transakcija se može realizovati putem aplikacija mobilnog bankarstva i Vajbera, koje moraju biti instalirane na telefonu.

Iz Narodne banke Srbije objašnjavaju da Vajber služi za pokretanje zahtjeva, dok se sam prenos novca obavlja putem aplikacije mobilnog bankarstva.

„Vajber se koristi za razmenu poruka, a aplikacija mobilnog bankarstva za prenos novca. U okviru Vajber aplikacije postoje dve funkcionalnosti: jedna je ‘pošaljite novac’, a druga ‘primite novac’. U zavisnosti od toga koja se od te dve opcije aktivira, tako se kreće u proces transakcije”, objašnjava šef Odseka za poslovnu podršku i razvoj novih proizvoda i servisa u Sektoru za platni sistem NBS Aleksandar Stanojević.

Nakon izbora opcije, korisnik se preusmjerava na aplikaciju mobilnog bankarstva, gdje dobija informacije o transakciji i potvrđuje uplatu.

Za prijem novca neophodno je da korisnik ima otvoren račun u banci i da bude registrovan za uslugu prenosa sredstava, dok instaliranje aplikacije mobilnog bankarstva na njegovom telefonu nije obavezno.

„Potrebno je da primalac ima otvoren račun u banci i da bude registrovan za uslugu prenosa sredstava. Nije neophodno da ima aplikaciju mobilnog bankarstva, ali mora da ima otvoren račun jer se u pozadini dešava prenos sa računa platioca na račun primaoca”, kaže Stanojević.

Govoreći o bezbjednosti, Stanojević navodi da se transakcije obavljaju u okviru bankarskog sistema, a da aplikacije i servisi za plaćanje prije upotrebe prolaze provjere i sertifikaciju Narodne banke Srbije.

„Samo izvršenje transakcije je apsolutno u okviru aplikacije mobilnog bankarstva, odnosno okruženju banke, potpuno je bezbedno. Svaka aplikacija, svaki servis koji se koristi za plaćanje, generalno govorim, prolazi sertifikaciju u okviru Teslaba Narodne banke Srbije, pregledava se, vrši se testiranje, da li sve te aplikacije ispunjavaju i bezbednosne standarde. Tako da aplikacija ne može i servis ne može da ide na tržište i da se ponudi korisnicima dok se ne utvrdi da je sve to bezbedno”, zaključuje Stanojević.

Nova funkcija još nije zvanično promovisana kroz marketinšku kampanju, ali je, prema riječima Stanojevića, korisnicima već dostupna.

RTS/SANAPRESS

Počelo štampanje glasačkih listića za izbore 25. oktobra

0

U štampariji JP „Službeni glasnik” počelo je štampanje glasačkih listića za vanredne parlamentarne izbore u Srbiji, zakazane za 25. oktobar.

Početku štampanja glasačkih listića prisustvovali su predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević, članovi Komisije, kao i posmatrači ovlašćeni za praćenje rada organa za sprovođenje izbora.

„Štampat će se ukupno 6.450.523 glasačka listića, koje je utvrdila Republička izborna komisija (RIK) na osnovu zaključka, odnosno rješenja Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Broj glasačkih listića koji će biti štampan jednak je ukupnom broju birača u Srbiji na dan 9. oktobra 2026. godine. Glasat će se na ukupno 8.392 biračka mjesta, od čega je 93 mjesta u inostranstvu u 37 država, 29 su u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, a glasaće se i na 60 biračkih mjesta za birače sa teritorije AP Kosova i Metohije, koji će glasati u četiri grada – Raški, Tutinu, Vranju i Kuršumliji”, istakao je Dimitrijević.

Listići će se štampati u 29 jezičkih varijanti, zavisno od toga koji su jezici i pisma u službenoj upotrebi u pojedinim opštinama, odnosno gradovima u Srbiji.

„Štampaće se u tri varijante: na srpskom jeziku u formatu A4, glasački listići na dva i tri jezika u formatu A3, a na četiri ili pet jezika, odnosno pisama u formatu A2”, dodao je on.

Dimitrijević je rekao da štampanju glasačkih listića prisustvuju i predstavnici domaćih i stranih posmatrača, koji imaju mogućnost da prisustvuju i brojanju i pakovanju glasačkih listića, a zatim i njihovom transportu do lokalnih izbornih komisija, kao i do biračkih odbora.

„RIK ima zadatak da sav izborni materijal transportuje do lokalnih izbornih komisija, najkasnije četiri dana prije dana glasanja, a zatim lokalne izborne komisije kompletan izborni materijal dostavljaju biračkim odborima. Suština je da kompletan izborni materijal, pa i glasački listići, na vrijeme stignu do biračkih odbora, kako bi sve bilo spremno za otvaranje biračkih mjesta na sam dan glasanja, 25. oktobra”, zaključio je Dimitrijević.

Na listićima se nalazi 18 izbornih lista, od kojih devet ima položaj izborne liste nacionalne manjine.

Erasmus+ predstavljen studentima u Novom Pazaru

0

Mogućnosti studiranja u inostranstvu, iskustva sa međunarodnih razmjena i podrška studentima tokom prijave i boravka u drugoj zemlji predstavljeni su na Univerzitetu u Novom Pazaru, u okviru manifestacije Erasmus+ dani.

Događaj je organizovala Kancelarija za međunarodnu saradnju Univerziteta u Novom Pazaru, s ciljem da studente upozna sa mogućnostima koje pruža Erasmus+ program, ali i da im približi iskustva onih koji su već imali priliku da dio studija provedu u inostranstvu.

“Ja sam jedan od volontera u ESN-u, odnosno Erasmus studentskoj mreži koja broji čak 15 hiljada volontera u Evropi, također je jedna najveća nevladina, nezavisna studentska organizacija. Imamo volontere na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou. U Srbiji konkretno za sada ima samo tri sekcije, jednu u Novom Sadu, jednu u Beogradu i jednu u Nišu, i radimo na tome da osnujemo sekcije i u Kragujevcu i Novom Pazaru, pošto su to takođe univerzitetski gradovi. ESN studentima u Srbiji nudi razne mogućnosti, između ostalog upoznavanje i druženje sa studentima koji su na razmeni, razmenu znanja o kulturi, pomoć stranim studentima pri integraciji u Srbiju, razna druženja, kulturne večeri, žurke, karaoke, predstave, posjete pozorištima, gledanje filmova i slične događaje. Generalno, neki socijalni mehur u koji mogu  mehanizme koji mogu da se utope. ESN se u Erasmus uklapa tako što studenti koji će doći na razmjenu u naše gradove imaju našu podršku pri svemu, kroz buddy program, gdje u suštini spajamo jednog lokalnog studenta i jednog dolazećeg studenta, da bi lokalni studenti mogli da pomognu dolazećim studentima pri jezičkim barijerama, traženju smještaja ili bilo kom drugom problemu koji ih zadesi. Tako da su, prije svega, naši buddy i naši volonteri tu da budu prvi kontakt i prvi prijatelj internacionalnom student”, istakla je Marija Đorđić, predstavnica Erasmus studentske mreže

Pored informacija o samom programu, studenti su imali priliku da čuju i konkretna iskustva sa razmjene. Đorđe Ilić jedan semestar proveo je u portugalskom gradu Portu, gdje je, kako navodi, uz podršku fakulteta i Erasmus studentske mreže lakše prevazišao jezičke i kulturološke prepreke i prilagodio se novoj sredini.

“Bilo je jako interesantno, bio sam jedan semestar. Imao sam dosta veliku pomoć oko prijave od strane same Kancelarije za međunarodnu saradnju i Tempus fondacije, koji su mi pomogli oko prikupljanja dokumenata, sastavljanja mojih dokumenata koji su potrebni za samu prijavu, kao i pri izboru samog programa, kako bih što više mogao da iskoristim taj prenos predmeta koji se prihvata i ne bih izgubio semestar. Što se tiče samog života tamo, jako veliku pomoć mi je pružio ESN, sekcija ESN-a u Portu. Oni su mi jako izašli u susret sa pronalaženjem smeštaja, sa generalnom socijalizacijom, razbijanjem te neke jezičke i društvene barijere, kulturoloških razlika, da to prevaziđem i samim tim mnogo ulepšali celu razmenu, ceo taj semestar. Delovalo je kao da sam živeo tamo sa drugom više nego što sam išao da učim. Što se tiče samih profesora na fakultetu, oni su takođe dosta izlazili u susret, samim tim što je bila jezička barijera, da olakšaju oko predavanja, oko polaganja ispita, oko generalne socijalizacije na fakultetu, snalaženja po gradu sa drugim ljudima i raznih stvari”, naglasio je Đorđe Ilić.

Za studente koji planiraju da se prijave na razmjenu, važno je da se na vrijeme informišu o potrebnoj dokumentaciji, izboru studijskog programa i priznavanju položenih ispita. Jedan od važnih aspekata je i finansijsko planiranje, imajući u vidu da se uslovi i iznosi stipendija razlikuju u zavisnosti od zemlje i programa.

“Što se tiče samog procesa prijave, nije preterano komplikovan. Više je moj savet da se dosta oslonite na sam fakultet, u smislu Kancelarije za međunarodnu saradnju, jer i oni ovde dosta razumeju taj deo gde dete ide samo u inostranstvo, da tako grubo kažem. Nema tamo roditelja, „mama, dođi po mene“ i slično. Znači, potrebno je malo osamostaliti se u tom pogledu. Ali dosta pomažu kancelarije za međunarodnu saradnju. Dokumentacije nije potrebno mnogo. Najbitniji su pismo preporuke, pisanje samog CV-ja i, naravno, pronalaženje programa koji prihvata dosta predmeta da budu priznati za sam fakultet. Posle toga, manje-više, dokumenta gde je potrebna viza, od države do države, naravno, tu pomaže i univerzitet i, naravno, ESN sekcija u državi u koju se ide.”

Erasmus+ razmjene studentima pružaju priliku da unaprijede znanje, steknu nova poznanstva i razviju vještine značajne za buduću karijeru. Ovakve aktivnosti ujedno doprinose jačanju međunarodne saradnje i informisanju mladih o mogućnostima koje im se nude tokom studiranja.

123...3.091Stranica 1 of 3.091