Naslovnica Blog

Na Univerzitetu u Novom Pazaru predstavljena monografija o Behaudinu Selmanoviću

0

     

 

Na Univerzitetu u Novom Pazaru održana je promocija naučne monografije o životu i djelu slikara Behaudina Selmanovića, autorice Aide Abadžić Hodžić. Knjiga donosi pregled njegovog života i stvaralaštva, koje je obilježeno vezom s kulturnim naslijeđem Sandžaka i Bosne i Hercegovine.

Jedan od glavnih razloga za nastanak monografije bio je nedostatak stručne literature o ovom umjetniku. Značajan podsticaj za istraživanje bila je retrospektivna izložba organizovana 2015. godine u Sarajevu, povodom stogodišnjice njegovog rođenja, kaže autorica.

„Mi smo već, pripremajući izložbu, bili svjesni da je o Behaudinu u stvari vrlo malo pisano. On je imao dva mala kataloga koji su pratila njegove dvije samostalne izložbe, 1966. i 1971, i jedini, u stvari, referentan podatak o njemu bio je katalog iz 1987. godine, koji je pripremila kolegica Meliha Husedžinović u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu povodom njegove prve velike retrospektive“, kazala je autorica.

Na pripremi monografije radilo se nekoliko godina, a knjiga je zbog pandemije koronavirusa objavljena 2022. godine.

Autorica je istakla i značaj predstavljanja ovog izdanja na Univerzitetu u Novom Pazaru, gdje će monografija i izložba približiti Selmanovićevo stvaralaštvo studentima i otvoriti prostor za dalja istraživanja.

„Iznimno smo sretni i drago nam je da se upravo predstavljanje ove knjige dešava na univerzitetu, da će taj naslov biti predstavljen studentima programa umjetnosti i da će uopće i ova izložba i sama monografija biti integrirane i u njihov nastavni proces i u njihov istraživački proces. I da će sam Behaudin, kao jedna ličnost koja dolazi iz ovih krajeva, i čitav njegov likovni svijet, koji je čitav život bio impregniran ovim prvim senzacijama koje je stekao u Sandžaku – te boje, taj svijet, kaže, uvijek je nosio u sebi – vjerujemo da je ovo prostor u kojem on može dobiti i svoju najbolju recepciju, s jedne strane, a s druge strane i da bi bio sigurno vrlo sretan da se predstavljanje knjige dešava upravo ovdje, u okviru obrazovnih institucija“, pojasnila je ona.

Izložba predstavlja nastojanje da se stvaralaštvo Behaudina Selmanovića približi javnosti i njegov umjetnički doprinos dodatno vrednuje, a istovremeno je i njegov povratak u Sandžak, kraj iz kojeg potiče i koji je obilježio njegov likovni izraz.

„Mi kada smo postavljali ovu izložbu u Izvornom institutu prošle godine, nismo ni znali da će ona biti ovdje prezentovana na način kako jeste i veoma smo sretni i ponosni što smo u prilici da doprinesemo valorizaciji, afirmaciji i promociji opusa Behaudina Selmanovića, koji je vanredno značajan slikar i koji tek u toj recentnoj valorizaciji dobija onaj značaj koji je i zaslužio. To sve radimo s ciljem promocije istinskih vrijednosti bosanskohercegovačke i, u ovom slučaju, regionalne bošnjačke baštine“, kazao je Ermin Lagundžija, iz Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića iz Sarajeva.

„Dakle, ovo je bila njegova četvrta izložba ovih radova uopće. Dakle, imao je dvije izložbe tokom svog života i još dvije izložbe nakon toga. Evo vidite, ova četvrta izložba njegova je zapravo neka vrsta i njegovog povratka u zavičaj, odnosno u Sandžak. On je iz Pljevalja i prvi školovani akademski slikar sa ovih prostora. Ali ono što se ovdje nudi jeste jedna nevjerovatna osobenost, jedna izuzetna likovna kultura i jedna eksplozivnost u okvirima bosanskohercegovačkog slikarstva uopće“, dodaje prof. dr Mehmed Slezović.

Predstavljena monografija i izložba studentima pružaju priliku da se bliže upoznaju sa Selmanovićevim stvaralaštvom i značajem njegovog umjetničkog naslijeđa, koje može biti vrijedan dio njihovog obrazovanja i daljeg istraživačkog rada.

 

 

 

U šest sandžačkih opština registrovano više od 225.000 birača

0


Na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, u šest sandžačkih opština pravo glasa ima ukupno 225.258 građana, a glasanje će biti organizirano na 389 biračkih mjesta.

Najveći broj birača registrovan je u Novom Pazaru, gdje je u birački spisak upisano 94.063 građana. Oni će glasati na 103 biračka mjesta, što je četiri više nego na prethodnim izborima.

U Tutinu pravo glasa ima 33.864 građana, a glasanje će biti organizirano na 61 biračkom mjestu. U Prijepolju je registrovano 31.685 birača, također na 61 biračkom mjestu, dok u Sjenici glasačko pravo ima 28.002 građana, koji će glasati na 68 mjesta.

U Priboju je upisano 25.798 birača, a glasanje će se odvijati na 48 biračkih mjesta. Najmanji broj birača među šest sandžačkih opština ima Nova Varoš, gdje je registrovano 11.846 građana, raspoređenih na 48 biračkih mjesta.

Građani koji zbog bolesti, starosti ili invaliditeta nisu u mogućnosti doći na biračko mjesto mogu ostvariti pravo glasa od kuće. Za to je potrebno da se prijave nadležnoj lokalnoj izbornoj komisiji ili biračkom odboru, najkasnije do nedjelje u 11 sati.

Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 20 sati, a na izborima se za 250 poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije takmiči 18 izbornih lista.

U univerzitetskoj galeriji otvorena izložba posvećena Behaudinu Selmanoviću

0

U Univerzitetskoj galeriji otvorena je izložba „Slikarstvo čistine“, posvećena slikaru Behaudinu Selmanoviću. Izložba je realizovana u saradnji Univerziteta u Novom Pazaru i Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića iz Sarajeva.

Rektor Univerziteta u Novom Pazaru, prof. dr Suad Bećirović, istakao je značaj saradnje dvije institucije i očuvanja sjećanja na umjetnike koji su obilježili kulturnu historiju ovih prostora.

„Ja sam posebno zahvalan našim gostima iz Sarajeva, Bošnjačkom institutu, što su odmah, kada smo bili negdje početkom godine, mislim u februaru, zajedno sa našim upravnikom galerije i rukovodiocem Departmana za umjetnost i filološke nauke, gosti Bošnjačkog instituta u Sarajevu, i vrlo brzo smo se dogovorili za ovu izložbu, kao i za mnogo druge projekte. Ovo je još jedan bitan događaj da se sjetimo naših velikana sa naših prostora i ne smijemo ih nikada zaboraviti, jer ipak, ovo su bitni iskoraci, bitni temelji koji su postavljeni i na osnovu tih temelja mi danas možemo i raditi. I sve su to mali koraci koji su doveli i do našeg univerziteta i do naše galerije, pa tako da postoji današnja infrastruktura, pa možemo imati ovakav tip izložbi“, kazao je rektor.

Upravnik Univerzitetske galerije, prof. Medžid Fakić, govorio je o umjetničkom značaju Selmanovića i njegovom obrazovanju na Kraljevskoj likovnoj akademiji u Zagrebu.

„Behudin Selmanović je veliko ime. Sandžaklija, prvi koji je još tridesetih godina prošlog vijeka imao snage i hrabrosti da upiše Likovnu akademiju, i to Kraljevsku likovnu akademiju u Zagrebu. Njegovi profesori, njegovi mentori, to je sve bukvalno avangarda jugoslovenskog slikarstva i svemu tome. Iz takve škole, iz takve akademije, sa njegovim talentom, mi nismo mogli drugo da imamo, već ovo što upravo vidite. Sva izložena djela, odnosno radovi Behudina Selmanovića, zadržavaju visok, i to baš visok, kriterijum kada je u pitanju umjetnička ocjena radova“, ukazao je Fakić.

Autorica monografije o životu i djelu slikara, Aida Abadžić Hodžić, osvrnula se na njegovu umjetničku samostalnost i vezu s tradicijom.

„Meni je drago da je večeras ova izložba tu, baš kao njegova prva izložba u Sandžaku, jer on dijeli neke od vrijednosti utemeljitelja ovog univerziteta, u toj gordoj usamljenosti, u toj vjeri da njegovo vrijeme tek slijedi. Jer ono što je njega inspiriralo bio je ambijent u kojem je on odrastao i on je u toj tradiciji prepoznavao životvorne impulse. Kritika to nije znala ili nije bila spremna nakon Drugog svjetskog rata priznati, ali su mu omaž dali mladi umjetnici“, pojasnila jeAbadžić Hodžić. 

Kustos izložbe i autor teksta u pratećem katalogu, Ermin Lagundžija, pojasnio je da je postavka usmjerena na završnu fazu Selmanovićevog stvaralaštva, koju prati koncept „Slikarstvo čistine“.

„Izložbu smo prilagodili konceptualno da se ovdje predstavi prije svega završna faza u stvaralaštvu Behaudina Selmanovića, ali koja na pravi način oslikava baš tu sintagmu koju sam odabrao za naziv koncepta, slikarstvo čistine. Jer zaista osim tih čistih boja koje su dominantne u njegovom stiliziranom likovnom izrazu, i riječ istina je tu zastupljena, a istina izlazi na vidjelo, ako ne po samom pojavljivanju, onda i u vremenu nekom nakon toga, kao što je slučaj sa valorizacijom slikarstva Behaudina Selmanovića, koje tek u nekom recentnijem periodu je adekvatno“, istakao je Lagundžija.

O slojevitosti Selmanovićevog slikarstva govorio je i prof. dr Mehmed Slezović, naglašavajući da izložba otvara brojna pitanja o umjetnikovom djelu i njegovom tumačenju.

„ Ova izložba budi veliki broj nekih kontekstualizacija, tako da je istovremeno i nešto što je više od izložbe. Sijaset nekih pitanja se ovdje otvorilo, koja su takve prirode da možda ne bi bila sva ispričana samo jednim naučnim simpozijumom“, zaključuje Slezović.

Behaudin Selmanović rođen je 1915. godine u Pljevljima. Njegov opus predstavlja značajan dio likovne baštine regiona, a izložba u Univerzitetskoj galeriji prilika je da se njegova djela i umjetnički doprinos približe široj javnosti.

Poruke sa obilježavanja zločina u Sjeverinu

0

Na komemoraciji povodom godišnjice zločina, predstavnici Islamske zajednice i politički zvaničnici ukazali su na značaj očuvanja kulture sjećanja, odgovornost institucija i potrebu da se rasvijetle zločini, a odgovorni privedu pravdi.

Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić poručio je da je obaveza svih da čuvaju sjećanje na žrtve, bez obzira na to gdje su stradale, te da bol porodica dodatno produbljuje činjenica da pravda još nije u potpunosti zadovoljena.

“Allah dž.š. će se pobrinuti o mazlumima, onima kojima je zulum učinjen, a naše je da se mi pobrinemo o sebi, da nikada nijednog našeg čovjeka, gdje god je stradao, i svakog onog kome je zulum učinjen na bilo koji način, ne zaboravimo i ne potisnemo negdje, nego da ih se sjećamo i da molimo Allaha, džellešanuhu, da oni, onda kada bude najteže budu zagovornici naši na Sudnjem danu.”

Potpredsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, mr. Senad ef. Halitović, govorio je o odgovornosti za očuvanje kulture sjećanja i potrebi da se prema žrtvama i njihovim porodicama pokažu solidarnost i institucionalna podrška.

“Nažalost, ono što uvećava tu bol, tugu i žalost jeste to što zločinci nisu kažnjeni. Ne osjećamo da su porodice smirene i zadovoljne, niti su žrtve mirne. Neophodno je da institucije koje su dužne da to urade proces okončaju do kraja, kao nauk da se to nikada nikome ne desi i ne ponovi.“

Narodni poslanik dr. Edin Numanović ukazao je na odgovornost institucija i društva da se zločin u Sjeverinu ne zaboravi, ali i da se porodicama žrtava pruži podrška u ostvarivanju njihovih prava.

„Mi smo ovdje da pokušamo da razumijemo bol koju osjećaju porodice. Nikada ga ne možemo u potpunosti osjetiti, ali imamo odgovornost kao Bošnjaci da se prisjećamo, da njegujemo kulturu sjećanja i da ukazujemo državi i svim institucijama na probleme koji moraju biti riješeni. To je snažna poruka svim Bošnjacima Sandžaka. Ti ljudi su ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci i na nama je snažna nacionalna odgovornost da se ovim pitanjem bavimo.”

Ministar turizma i omladine Husein Memić poručio je da se sjećanje na žrtve mora čuvati, uz istovremenu izgradnju mira i međusobnog povjerenja. Istakao je i značaj ličnog primjera nosilaca javnih funkcija u osudi svih zločina.

“Ono što moramo da gradimo jeste budućnost. I da govorimo o nekim stvarima koje su sad aktuelne, a to je zajedništvo, mir, a da one stvari koje su se desile prije 34 godine, nikada ne zaboravimo. Ja sam danas došao u svojstvu ministra i žao mi je što nije bilo i nekih ministara iz redova srpskog naroda jer sam i ja sam bio na obilježavanju svih zločina koji su se desili srpskom narodu i jedino na taj način možemo odati počast i pozivati na tolerantnost. Kao što je danas rekao predsjednik Skupštine opštine Priboj, mi moramo svojim ličnim primjerom, obavljajući različite funkcije, pozivati na toleranciju i mir.“

Narodni poslanik Ahmedin Škrijelj naglasio je da kultura sjećanja mora biti praćena konkretnim potezima države, uključujući utvrđivanje odgovornosti za zločine i priznavanje prava porodicama stradalih.

„Neophodna je pravda za žrtve, odnosno da odgovorni, ne samo za zločin u Sjeverinu već i za zločine u Štrpcima i Kukurovićima, budu izvedeni pred lice pravde. To je odgovornost institucija ove države. Kultura sjećanja je važna, međutim, tranziciona pravda i odgovor institucija na te zločine od ključne su važnosti. Važno je da žrtve Sjeverina, njihove porodice, kao i porodice žrtava u Štrpcima i Kukurovićima, dobiju status civilnih žrtava rata, kako bi na zakonom zasnovan način ostvarile određenu vrstu satisfakcije od strane države.“

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Fuad Baćićanin ukazao je na to da ni nakon 34 godine nisu ispunjene sve obaveze države prema žrtvama Sjeverina. Poručio je da sjećanje na ovaj zločin treba biti prisutno u cijelom društvu, uključujući i obrazovni sistem.

„Prošle su 34 godine, a država i državni organi još nisu donijeli ono što je bilo na njima. Niti su donesene adekvatne presude, niti su doneseni zakoni koji bi priznali ono što se ovdje desilo. Na današnji dan, kada su strukture srpskih snaga počinile ovaj teški zločin, Srbija nije stala, a trebalo je da cijela Srbija stane i da se sjeća. Ne samo ovdje u Sjeverinu, gdje se okupljamo, već da se u cijeloj Srbiji prisjećaju ovog teškog zločina. Trebalo je da učenici u školama uče o ovim događajima i da ih se sjećaju. Ovo je jedan od najtežih zločina, jer su ljudi oteti i ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci i muslimani.“

Poruke sa komemoracije još jednom su ukazale na to da kultura sjećanja mora biti praćena konkretnom odgovornošću institucija, pravdom za žrtve i podrškom njihovim porodicama. Jer, bez istine i pravde nema ni potpunog suočavanja s prošlošću, niti sigurnih temelja za budućnost.

Forum žena SDP-a održao predizborni skup u Novom Pazaru

0

 

Forum žena Sandžačke demokratske partije (SDP) održao je predizborni skup u Novom Pazaru, na kojem se obratio osnivač stranke Rasim Ljajić, govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima i ulozi žena u političkom životu.

Obratila se i Alma Šarenkapić, kandidatkinja sa liste „Rasim Ljajić – Ljudski“, koja je ukazala na značaj žena u društvu i pozvala prisutne na zabavu organizovanu u okviru skupa.

„SDP sa ovakvim ženama i nosiocem liste Rasimom Ljajićem, mi smo već pobijedili. Davno je narod prepoznao koliko je važno da žene učestvuju u donošenju odluka“, kazala je Šarenkapić.

Lista „Rasim Ljajić – Ljudski“ nalazi se pod rednim brojem 4 na glasačkom listiću.

123...3.100Stranica 1 of 3.100