Na komemoraciji povodom godišnjice zločina, predstavnici Islamske zajednice i politički zvaničnici ukazali su na značaj očuvanja kulture sjećanja, odgovornost institucija i potrebu da se rasvijetle zločini, a odgovorni privedu pravdi.
Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić poručio je da je obaveza svih da čuvaju sjećanje na žrtve, bez obzira na to gdje su stradale, te da bol porodica dodatno produbljuje činjenica da pravda još nije u potpunosti zadovoljena.
“Allah dž.š. će se pobrinuti o mazlumima, onima kojima je zulum učinjen, a naše je da se mi pobrinemo o sebi, da nikada nijednog našeg čovjeka, gdje god je stradao, i svakog onog kome je zulum učinjen na bilo koji način, ne zaboravimo i ne potisnemo negdje, nego da ih se sjećamo i da molimo Allaha, džellešanuhu, da oni, onda kada bude najteže budu zagovornici naši na Sudnjem danu.”
Potpredsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, mr. Senad ef. Halitović, govorio je o odgovornosti za očuvanje kulture sjećanja i potrebi da se prema žrtvama i njihovim porodicama pokažu solidarnost i institucionalna podrška.
“Nažalost, ono što uvećava tu bol, tugu i žalost jeste to što zločinci nisu kažnjeni. Ne osjećamo da su porodice smirene i zadovoljne, niti su žrtve mirne. Neophodno je da institucije koje su dužne da to urade proces okončaju do kraja, kao nauk da se to nikada nikome ne desi i ne ponovi.“
Narodni poslanik dr. Edin Numanović ukazao je na odgovornost institucija i društva da se zločin u Sjeverinu ne zaboravi, ali i da se porodicama žrtava pruži podrška u ostvarivanju njihovih prava.
„Mi smo ovdje da pokušamo da razumijemo bol koju osjećaju porodice. Nikada ga ne možemo u potpunosti osjetiti, ali imamo odgovornost kao Bošnjaci da se prisjećamo, da njegujemo kulturu sjećanja i da ukazujemo državi i svim institucijama na probleme koji moraju biti riješeni. To je snažna poruka svim Bošnjacima Sandžaka. Ti ljudi su ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci i na nama je snažna nacionalna odgovornost da se ovim pitanjem bavimo.”
Ministar turizma i omladine Husein Memić poručio je da se sjećanje na žrtve mora čuvati, uz istovremenu izgradnju mira i međusobnog povjerenja. Istakao je i značaj ličnog primjera nosilaca javnih funkcija u osudi svih zločina.
“Ono što moramo da gradimo jeste budućnost. I da govorimo o nekim stvarima koje su sad aktuelne, a to je zajedništvo, mir, a da one stvari koje su se desile prije 34 godine, nikada ne zaboravimo. Ja sam danas došao u svojstvu ministra i žao mi je što nije bilo i nekih ministara iz redova srpskog naroda jer sam i ja sam bio na obilježavanju svih zločina koji su se desili srpskom narodu i jedino na taj način možemo odati počast i pozivati na tolerantnost. Kao što je danas rekao predsjednik Skupštine opštine Priboj, mi moramo svojim ličnim primjerom, obavljajući različite funkcije, pozivati na toleranciju i mir.“
Narodni poslanik Ahmedin Škrijelj naglasio je da kultura sjećanja mora biti praćena konkretnim potezima države, uključujući utvrđivanje odgovornosti za zločine i priznavanje prava porodicama stradalih.
„Neophodna je pravda za žrtve, odnosno da odgovorni, ne samo za zločin u Sjeverinu već i za zločine u Štrpcima i Kukurovićima, budu izvedeni pred lice pravde. To je odgovornost institucija ove države. Kultura sjećanja je važna, međutim, tranziciona pravda i odgovor institucija na te zločine od ključne su važnosti. Važno je da žrtve Sjeverina, njihove porodice, kao i porodice žrtava u Štrpcima i Kukurovićima, dobiju status civilnih žrtava rata, kako bi na zakonom zasnovan način ostvarile određenu vrstu satisfakcije od strane države.“
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Fuad Baćićanin ukazao je na to da ni nakon 34 godine nisu ispunjene sve obaveze države prema žrtvama Sjeverina. Poručio je da sjećanje na ovaj zločin treba biti prisutno u cijelom društvu, uključujući i obrazovni sistem.
„Prošle su 34 godine, a država i državni organi još nisu donijeli ono što je bilo na njima. Niti su donesene adekvatne presude, niti su doneseni zakoni koji bi priznali ono što se ovdje desilo. Na današnji dan, kada su strukture srpskih snaga počinile ovaj teški zločin, Srbija nije stala, a trebalo je da cijela Srbija stane i da se sjeća. Ne samo ovdje u Sjeverinu, gdje se okupljamo, već da se u cijeloj Srbiji prisjećaju ovog teškog zločina. Trebalo je da učenici u školama uče o ovim događajima i da ih se sjećaju. Ovo je jedan od najtežih zločina, jer su ljudi oteti i ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci i muslimani.“
Poruke sa komemoracije još jednom su ukazale na to da kultura sjećanja mora biti praćena konkretnom odgovornošću institucija, pravdom za žrtve i podrškom njihovim porodicama. Jer, bez istine i pravde nema ni potpunog suočavanja s prošlošću, niti sigurnih temelja za budućnost.
