Na Univerzitetu u Novom Pazaru održano je finale takmičenja „Biznis izazov 2026“, koje je i ove godine okupilo mlade sa konkretnim i inovativnim poslovnim idejama, potvrđujući značaj ovakvih inicijativa za razvoj savremenog preduzetništva.
Završnicu takmičenja obilježila je snažna konkurencija i visok kvalitet predstavljenih projekata. Ipak, prema ocjeni organizatora, presudnu razliku između dobrih i najboljih napravili su jasno definisan tržišni potencijal, razrađena strategija realizacije i sposobnost timova da svoju ideju predstave na uverljiv i profesionalan način.
Rukovodilac Departmana za ekonomske i računarske nauke, doc. dr Dženis Bajramović, istakao je da kontinuitet održavanja takmičenja, koje već četvrtu godinu zaredom okuplja studente, ima poseban značaj.
“Nakon ovog takmičenja, devet timova, ukupno 39 takmičara, studenata i srednjoškolaca, osposobljeno je da izrađuje biznis planove za svoja start-up preduzeća, preduzeća za žensko preduzetništvo ili za potrebe Nacionalne službe za zapošljavanje, pojansio je on.
Prema njegovim riječima, ovogodišnje ideje uspješno su balansirale između inovativnosti i tržišne realnosti, što je danas ključno za uspjeh.
“Od suštinske je važnosti da stvaramo novu generaciju mladih preduzetnika, koji će imati više informacija nego što su to imali naši prethodnici, i da formiramo strukturu novog preduzetništva koja će biti otpornija na brojne izazove. Svi devet timova dobro je odgovorilo na postavljene zahtjeve, a samo su finese odlučivale ko će biti pobjednik, rekao je Bajramović.
Govoreći o spremnosti mladih da zakorače u preduzetništvo, Bajramović ocenjuje da potencijal postoji, ali da je za realizaciju ideja potrebna dodatna podrška.
“Mi studente vodimo „u vatru“ kroz stručne prakse kako bi se upoznali s realnim poslovnim okruženjem. Na taj način smanjuje se jaz između onoga što studenti uče i onoga što ih očekuje kada uđu u konkretno preduzeće, dodao je on.
Svaka ideja ima vijrednost ako postoji hrabrost da se razvija. Najvažnije je napraviti prvi korak, jer upravo iz takvih pokušaja nastaju uspješne preduzetničke priče, zaključio je Bajramović.
Zavod za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja i Prosvjetni pregled predstavili su danas tri zbirke testova za završni ispit od prethodnih godina iz srpskog jezika i književnosti, matematike i biologije, geografije, istorije, fizike i hemije, a koje učenicima, pored zbirki zadataka, treba da pomognu da se što bolje pripreme i poboljšaju rezultate na maloj maturi.
Direktorka Prosvjetnog pregleda Olja Ćorović rekla je na konferenciji za novinare da u ovim zbirkama osmaci imaju testove koji su prethodnih godina bili na probnom završnom ispitu, ali i samom završnom ispitu u posljednjih 10 godina.
“Osmaci mogu da na konkretnom testu provjere svoje znanje, da procijene vrijeme koje im je potrebno za izradu testa i da vide način na koji su zadaci formulisani i kako se rješavaju”, navela je ona.
Ćorović je naglasila da je ovim zbirkama zaokružena priprema osmaka, jer već postoji zbirka zadataka.
Ona je istakla da Zavod radi testove za završni ispit, te da su autori i izdavači zbirke zadataka i zbirke testova isti kao što će biti na završnom ispitu, i dodala da postoje i razni drugi izdavači.
Direktor Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Boris Stojkovski je ocijenio da mala matura iz perspektive školskog i prosvjetnog sistema uopšte nije toliko mala, jer predstavlja jedan od najzahtjevnijih i najvećih izazova za sve one koji su dio prosvjetnog sistema, od Ministarstva prosvjete pa sve do škola u kojima se proces odvija.
“Kako bismo našim učenicima pomogli da se što bolje, kvalitetnije i temeljnije spreme za završni ispit, odnosno njihovu prvu veliku prepreku u školovanju i jednu od najozbiljnijih izazova sa kojima se suočavaju, tu su upravo ove zbirke testova”, naveo je on i dodao da kroz ove zbirke svaki nastavnik kontinuirano može da prati rad učenika i da vidi koja poglavlja idu bolje, a na kojima treba više raditi, dok sami učenici mogu sebe testirati.
Stojkovski je naglasio da je ovaj zajednički izdavački poduhvat plod ideje i inicijative koju su pokrenuli zamjenik direktora Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Milan Gromović i dugogodišnji rukovodilac centra za ispite pri Zavodu Kata Simić Mišić, koji su uložili nemjerljiv trud da se pripreme ove zbirke.
“Radi se o vrlo važnom pomoćnom sredstvu koje može da bude izuzetno velik zamah učenicima da se što bolje pripreme za završni ispit, ali i velika pomoć nastavnicima u pripremanju đaka za završni ispit i smatram da je ovo značajan iskorak kada je riječ o izdavačkoj djelatnosti Prosvjetnog pregleda zajedno sa Zavodom”, poručio je Stojkovski.
On je naglasio da je uspjeh na završnom ispitu direktno srazmjeran sa korišćenjem zbirki zadataka, i rekao da vjeruje da će korišćenjem zbirke testova taj rezultat biti još bolji.
Na pitanje novinara o problemu nerazumijevanja pročitanog teksta kod djece, Gromović, koji je inače i profesor srpskog jezika, naveo je da je kriza čitanja problem današnjeg svijeta, dok su međunarodna istraživanja pokazala da problem razumijevanja pročitanog teksta se odražava na obrazovne sisteme i ne samo na djecu nego na sve uzrasne kategorije.
On je rekao da Zavod analizira rezultate iz prethodnih godina i iz pojedinačnih oblasti, kao i da testove prilagođavaju novim izazovima, dok u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i sa Zavodom za unapređenje obrazovanja i vaspitanja, daju određene profesionalne preporuke za planove, programe, udžbenike i samu analizu vrednovanja institucija unutar samih škola.
“Preduzimamo brojne korake i trudimo se da preuzimajući primjere dobre prakse iz svijeta da primjenjujemo i analiziramo stanje kod nas”, rekao je on i naglasio da je u toku sprovođenje istraživanja čitalačke pismenosti međunarodnog tipa “PIRLS”, u kojoj studiji učestvuje i Srbija.
Gromović je rekao da sljedeće godine očekuje nove rezultate i pokazatelje nivoa razumijevanja pročitanog i uopšte čitalačke svijesti i pismenosti kod osnovaca.
Ćorović je precizirala da je taj problem primjetan kod učenika nižih razreda, ali i kod osmaka, što su i pokazala međunarodna testiranja, zbog čega je Prosvjetni pregled u saradnji sa Zavodom izdao prošle godine zbirke čitalačka pismenost i matematička pismenost, gdje su zadaci urađeni po šablonu zemalja u kojima su rezultati na testiranju bolji nego u Srbiji.
Zbirke testova, čija je cijena po 1200 dinara, odnosno komplet 3600 dinara, se mogu naći u knjižarama Službenog glasnika, Zavoda za udžbenike i drugim bolje snabdjevenim knjižarama.
Polaganje završnog ispita zakazano je za 15, 16. i 17. jun, dok je u toku elektronsko prijavljivanje kandidata na portalu Moja srednja škola za roditelje i druge zakonske zastupnike učenika i trajaće do 8. aprila.
Prijavljivanje neposredno u školama je 7. i 8. aprila.
Popunjavanje liste želja predviđeno je za 23. i 24. jun, a raspoređivanje učenika u srednje škole vršiće se 29. juna.
Gradska uprava Novog Pazara raspisala je javne konkurse za zapošljavanje komunalnih milicionara, savjetnika, referenata, vozača i dostavljača pošte.
Konkurs je otvoren za tri komunalna milicionara, a pravo prijave imaju kandidati sa najmanje četvorogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem i godinu dana radnog iskustva, sa psihofizičkim sposobnostima i bez postojanja bezbjednosnih smetnji.
Oglašena su i radna mjesta savjetnika na poslovima utvrđivanja prava na dodatak na djecu u Odjeljenju za društvene djelatnosti, savjetnika na poslovima građevinarstva i izdavanja lokacijskih uslova u Odjeljenju za urbanizam i izgradnju, kao i inspektora za zaštitu životne sredine u Odjeljenju za inspekcijske poslove.
Otvorena je i pozicija višeg referenta na poslovima prijema zahtjeva za dječiji dodatak u Odjeljenju za društvene djelatnosti.
Lokalna samouprava planira da zaposli i po jednog dostavljača pošte i vozača.
Pravo prijave imaju kandidati sa završenom srednjom školom.
Svi izabrani kandidati će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.
Fudbaleri Železničara na svom terenu u Pančevu savladali su Novi Pazar sa 2:0 u pretposljednjem kolu Super lige Srbije.
Gol odluke postigao je Simao Pedro u 32. minutu, a rezultat je potvrdio Silvester Džasper u 71. minutu, ostavljajući Pazar bez bodova u važnoj utakmici.
Sa ovim trijumfom, Železničar je učvrstio četvrtu poziciju na tabeli sa 48 bodova, dok Novi Pazar ostaje peti sa 47. Posljednje kolo redovnog dijela sezone donosi direktne izazove: Železničar gostuje u Ivanjici protiv Javora, dok Novi Pazar dočekuje Partizan, ova meč biće odigrana bez prisustva publike. Disciplinska komisija je zatvorila do daljeg stadion Novog Pazara zbog navijačkih ispada na utakmici sa Crvenom zvezdom.
Utakmica bez publike dodatno komplikuje ambicije Novog Pazara, koji sada mora da traži bodove na terenu i izvan podrške svojih navijača.
Nedavno donesen zakon u Izraelu kojim se uvodi smrtna kazna za palestinske pritvorenike izazvao je brojne reakcije jer otvara pitanje jednakog tretmana i zaštite osnovnih ljudskih prava. Posebno je problematičan u kontekstu međunarodnog humanitarnog prava, koje zahtijeva zaštitu civila i zabranu diskriminacije u svim okolnostima.
Stručnjaci upozoravaju da ovakva zakonska rješenja mogu dovesti do pravne nesigurnosti i dodatno produbiti postojeće sukobe. Upravo zbog toga, ovaj zakon postaje ne samo pravno, već i duboko društveno i humanitarno pitanje koje nadilazi granice jedne države.
“Ali imamo jedan problem – da u savremenom dobu, u 21. vijeku, 2026. godine, jedna država donosi zakon kojim se uvodi smrtna kazna nad jednim narodom na okupiranoj teritoriji. Postavlja se pitanje koliko je uopšte izjednačena pravna primjena tog zakona na okupiranoj teritoriji, jer bi u pravilu pravna važnost trebalo da pripada državi Palestini. Međunarodna zajednica zagovara postojanje dvije države, što znači da na toj teritoriji, na Zapadnoj obali, postoji država Palestina, dok druga država, Izrael, već sada primjenjuje svoje zakone, svoju teritorijalnu upravu, odnosno svoju vlast. Međutim, ta teritorija je pod okupacijom i primjenjuje se samo ono što nameće jedna država, bez ikakvog prava na žalbu ili bilo kakve pravne mogućnosti za državljane druge države. Ovdje se radi o dva krivična djela – ubistvu i terorizmu – i zakon se isključivo odnosi na Palestince, odnosno na krivična djela učinjena nad izraelskim državljanima. To je presedan u novijoj ljudskoj istoriji, da se takva situacija dešava, gdje se zakon selektivno primjenjuje na jedan narod, i gdje za počinjeno krivično djelo može biti izrečena smrtna kazna. S druge strane, ukoliko se radi o državljanima Izraela, odnosno Izraelcima, i ako su oni izvršili ubistvo, na njih se ovaj zakon neće primjenjivati. Ono što dodatno zabrinjava jeste način izvršenja kazne – riječ je o nečovječnom postupanju, odnosno o vješanju kao metodi izvršenja, što je praksa koja se primjenjivala prije više od 200 godina. U savremenoj istoriji smrtna kazna se ne izvršava na taj način, već isključivo nekim, uslovno rečeno, humanijim metodama”.
Napominje da svjetske sile nisu potpisnice Međunarodnog krivičnog suda što govori o tome da takve zemlje neće biti odgovorne pred istim.
“Vidimo da to u praksi i nije baš tako, jer svi znamo da je za premijerom i predsjednikom Izraela podnesena međunarodna potjernica, kao i za nekim ministrima, odnosno da je nalog za hapšenje izdao Međunarodni krivični sud. Međutim, mnoge države su odbile da realizuju tu mjeru. Vidjeli smo primjer kada je boravio u Mađarskoj, gdje ta država u tom trenutku nije postupila po obavezi koja proizlazi iz članstva, odnosno po nalogu za njegovo hapšenje. Tako da, u suštini, koliko su države moćne, toliko zavisi i njihova spremnost da poštuju međunarodno krivično pravo i odluke Međunarodnog krivičnog suda. Generalno, međunarodno pravo često nema dovoljnu snagu u odnosu na domaće zakonodavstvo i domaća pravila. Po pravilu, države bi trebalo da poštuju te obaveze ukoliko su potpisnice Statuta Međunarodnog krivičnog suda, ali je zanimljivo da velike svjetske sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, nisu potpisnice tog statuta, kao ni Rusija. To zapravo pokazuje da se međunarodno pravo često primjenjuje na slabije i manje države, dok kada su u pitanju velike sile, one same odlučuju koje će norme primjenjivati, a koje ne”.
Napominje da UN trebaju reagovati u većoj mjeri kako bi se spriječila implementacija.
“Realno, ovaj zakon u stvari govori o tome da pojedine države, nažalost, mogu da rade šta hoće, i to nije u skladu ni sa principima međunarodnog krivičnog prava, niti međunarodnog prava uopšte. To je nešto što bi trebalo mnogo više da se kritikuje, bez obzira na to da li će se uspjeti da se taj zakon suspenduje, odloži ili potpuno onemogući njegova primjena. Svakako, o tome treba govoriti – putem medija, putem međunarodne zajednice, putem institucija poput Ujedinjenih nacija – i ukazivati na problem, jer je ta kritika, po mom mišljenju, nedovoljna. Vrlo malo se govori o ovom zakonu, a trebalo bi mnogo više, kako bi svaki građanin Evrope i svijeta bio svjestan da je riječ o neadekvatnom i, prije svega, diskriminatornom zakonu. Radi se o zakonu koji govori o uništenju jednog naroda”.
Ovaj zakon pokazuje nemoć stanovnika Gaze, jer je smisao smrtne kazne izazivanje straha kod drugog naroda, što je čin nehumanosti.
