Naslovnica Blog Stranica 39

Humanitarna akcija u Sjenici: Građani daju podršku pronalasku donora za liječenje Sulejmana ef. Baždara

0

U Učeničkom domu u Sjenici organizovano je učešće građana u humanitarnoj akciji prikupljanja uzoraka krvi i donacije matičnih ćelija, s ciljem pronalaska odgovarajućeg donora za liječenje Sulejmana ef. Baždara, koji se bori sa teškom bolešću – leukemijom.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sjenica, Berin Ljajić, istakao je da su zadovoljni odzivom građana, te da se nadaju da će među prikupljenim uzorcima biti onaj koji se podudara i koji će omogućiti pomoć u liječenju.

“Zadovoljni smo odzivom građana, ono što nas je navelo da budemo ovdje jeste činjenica da se veliki broj građana odazvao ovom pozivu i prisustvuje akciji. Nadamo se i molimo Allaha Džellešanuhu da među nama bude neki uzorak koji će se podudarati i da će neko od nas biti u prilici, ako Bog da, da pomogne daljem liječenju našeg brata Sulejmana. Ovom prilikom želim da se ispred naše institucije, Islamske zajednice, konkretno Medžlisa Islamske zajednice Sjenica, zahvalim svima koji su se odazvali i koji su došli, da im Allah sevap upiše. Također, želim da se ispred porodice našeg efendije zahvalim svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se ova akcija realizuje – od dobrovoljnih davalaca, preko osoblja koje je tu cijelo jutro zaduženo za prikupljanje uzoraka, kao i instituciji koja nam je Učenički dom stavila na raspolaganje da se ova akcija sprovede na način koji je zadovoljavajući”, istakao ef. Ljajić.

Predsjednica opštine Sjenica, Mersija Camović Rebronja, pozvala je sve sugrađane da se odazovu akciji i učestvuju u ovom humanom činu solidarnosti i podrške.

“Danas sam imala priliku da učestvujem u humanitarnoj akciji davanja krvi i u humanitarnoj akciji davanja matičnih ćelija za našeg sugrađanina Sulejmana ef. Baždara. Ovim putem bih pozvala sve sugrađane opštine Sjenica da se uvijek odazovu ovakvim humanitarnim akcijama”, pročuje predjsednica.

Predsjednik Udruženja „Zlatna kap“, Hasim Bogućanin, istakao je da broj građana koji se odazivaju akciji raste, te je apelovao da se ljudi u još većem broju odazivaju, naročito mladi, naglašavajući da je njihovo učešće od posebnog značaja za pronalazak odgovarajućeg donora i pomoć u liječenju.

“To je sve nešto što čovjek ne može da planira, da li će se nešto desiti ili neće, ali evo vidite sami u kolikom broju su došli građani, njegovi prijatelji i rodbina, kao i članovi našeg udruženja – većina je tu kako bi pomogla Srkiju da bi se on liječio. Nadamo se, uz Božiju pomoć, da će se izliječiti i da će sve biti dobro. Dosad je negdje oko šezdeset i nešto ljudi dalo uzorak, a tu će blizu sto biti, ako ne i više – biće preko sto davalaca. I za matične ćelije i za davanje krvi, došli su ljudi koji prvi put daju krv, ima ih mnogo. Mi smo, što se kaže, sretni. Akutna leukemija ne zna ni za kalendar, ni za sat, ni za vrijeme – znači, desilo se i sada je na nama da se pomolimo i da svi zajedno pomognemo. Ovim putem molim ljude da dolaze i da se odazivaju što više, to je najnormalnije. I da iskoristim još jednu priliku da se zahvalim bratu Peđi, predsjedniku Leuke iz Beograda, koji je od prvog momenta uz njega. On sve to prati i stoji uz njega, i zaista mu dugujemo mnogo. Hvala mu”, zaključuje Bogućanin.

Akcija je pokazala visok stepen humanosti i zajedništva građana Sjenice, uz nadu da će se pronaći odgovarajući donor i omogućiti liječenje oboljelog.

Dr. Dečković: Međunarodni krivični sud – snaga pravde u svijetu složenih izazova

0

U fokusu međunarodne javnosti nalazi se Međunarodni krivični sud u Hagu, institucija osnovana da procesuira najteža krivična djela. Sud je uspostavljen Rimskim statutom i nadležan je za krivičnu odgovornost pojedinaca, a njegov rad i danas otvara pitanja prava i politike u međunarodnim odnosima.

Prof. dr Samra Dečković, sa departmana pravnih nauka UNP, govori o ulozi, nadležnostima i izazovima suda, ističući da je njegov značaj u savremenom međunarodnom pravu posebno izražen.

“Na nivou međunarodne zajednice oduvijek je postojala potreba za osnivanjem jednog sudskog organa pred kojim će se suditi za najteže zločine koji ugrožavaju međunarodni mir i bezbjednost. Ta ideja nastala je već nakon Prvog svjetskog rata. Svakako je bila aktuelna i nakon Drugog svjetskog rata, suđenja u Nirnbergu i Tokiju. Međutim, do prvih rezultata i koraka na tom polju dolazi 90-ih godina zbog oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije i u Ruandi. Kao rezultat imamo osnivanje Haškog tribunala upravo za bivšu Jugoslaviju i Haškog tribunala za Ruandu. Međutim, već u tom periodu se ukazuje na potrebu postojanja jednog stalnog sudskog tijela, odnosno organa koji će suditi za iste zločine za koje su sudili i Haški tribunali. Međutim, ono što je njihova odlika jeste da su u pitanju privremeni sudovi sa određenim vremenskim periodom rada”, kazala je profesorica.

Sud je nadležan za četiri najteža međunarodna krivična djela, a to su genocid, ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, i zločini agresije napominje Dečković.

“U pitanju su krivična djela u kojima je namjera učinioca da djelimično ili potpuno unište jednu nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku grupu, ubijanjem ili stvaranjem uslova za njihovo uništenje. Zatim, u pitanju su krivična djela koja se odnose na uništenje, odnosno na ubijanje civila. Ta djela su dio i sistemskog napada upravo na civile jedne zemlje, njihovo mučenje, porobljavanje, prisilna deportacija. Zatim, kada je riječ o ratnim zločinima, na primjer, u pitanju su krivična djela kojima se krše pravila ratovanja, u pitanju su krivična djela koja podrazumijevaju upotrebu nedozvoljenih sredstava ratovanja i sve one druge teške oblike ubijanja civilnog stanovništva. Kada je u pitanju zločin agresije, misli se prije svega na planiranje, izvršenje nezakonite upotrebe sile jedne države protiv druge”, dodaje ona.

Prof. dr. Samra Dečković, departman pravnih nauka UNP

Ističe da svjetske sile nisu potpisnice ovog suda, što znači da pred istim ne mogu odgovarati.

“Stoga, razlog je što bi izgubili kontrolu nad pravosuđem, činjenica je da velike sile uglavnom učestvuju u tim vojnim operacijama širom svijeta i da bi postojala opasnost da njihovi državljani budu procesuirani upravo pred tim sudom, zato što bi bili optuženi za vršenje najtežih zločina kojima se ugrožava međunarodni mir i bezbjednost. Na taj način to ukazuje i da međunarodni krivični sud nema univerzalnu nadležnost, da suđenja i njegov rad u velikoj mjeri zavise upravo od saradnje tih zemalja, jer ako postoje opstrukcije na bilo koji način, to će dovesti do dugovlačenja postupka i do toga da oni traju i duži vremenski period. Svakako da postoji i vjerovanje, odnosno mišljenje velikog broja zemalja da međunarodni krivični sud dijeli, da kažem, selektivnu pravdu, da se fokusira isključivo na slučajeve iz određenih regiona svijeta, da veliki broj djela ostaje nekažnjen, jer je osnovni razlog i osnivanja stalnog međunarodnog krivičnog suda jeste da najteži zločini ne ostanu nekažnjeni i da počinioci budu sankcionisani u skladu sa zakonom”, podvlači prof. dr. Samra Dečković.

I dalje ostaje otvoreno pitanje – koliko je ovaj sud zaista mehanizam globalne pravde, a koliko zavisi od političkih odnosa u svijetu.

Cijelu emisiju pogledajte nakon dnevnika.

Balić: Dijalog postoji, ali opterećenja i dalje otežavaju suživot

0

U vremenu kada su razlike često u prvom planu, pitanje međureligijskog dijaloga i suživota u regionu dobija na značaju više nego ikada. Da li se zaista međusobno razumijemo ili se odnos svodi na puku toleranciju, dilema je koja sve češće zaokuplja javni prostor.

O ovoj temi razgovarali smo sa prof. dr. Hajrudinom Balićem, koji ukazuje da je dijalog među zajednicama prisutan, ali da još uvijek nije dostigao nivo istinskog razumijevanja.

“Uprkos opterećenjima, postoji neka vrsta dijaloga. Uvijek su linije komunikacije među različitim zajednicama na ovim prostorima otvorene. Nismo zadovoljni nivoom koji je sada postignut, zato što uvijek može više i bolje. Ta komunikacija, koja je uprkos nastojanjima i deklarativnom opredjeljenju različitih zajednica ka dijalogu i uspostavi dobre saradnje, nažalost opterećena brojnim problemima, krizama i tenzijama u komunikaciji različitih zajednica”, pojašnjava Balić.

Prema njegovim riječima, region nosi specifično historijsko iskustvo koje dodatno opterećuje odnose, ali istovremeno pruža i priliku da se kroz otvoren dijalog izgrade stabilniji i iskreniji međuljudski odnosi.

“Nažalost mi smo imali mnogo lekcija u prošlosti koje bi trebalo da nas poduče da dijalog i suživot nema alternativu da različitost nipošto ne smije biti teret jedne zajednice i to naslijeđe koje smo naslijedili u pogledu kriza, ratova, sukoba etnički motivisanih, zatim zločina, genocida i sve ostalo nas opterećuje, međutim ono što je pozitivno u toj borbi za ostvarivanje društvenih dijaloga jeste da u svakoj zajednici postoji jedan dio populacije koji razumije nužnost, potrebu, prioritet i perspektivu dijaloga među različitim zajednicama”, riječu su našeg sagovornika.

Balić dodaje da je posebno važno raditi sa mladima, jer upravo oni imaju potencijal da prevaziđu naslijeđene podjele i izgrade društvo zasnovano na međusobnom poštovanju.

“Predrasude su nešto što opterećuje naše društvo. Svi imamo predrasude o drugome i drugačijem, ne razumijemo onoga pored koga živimo, sa kim živimo, sa kim dijelimo životni prostor u jednom gradu i državi. Predrasude opterećuju i dijalog”, podvlači on.

Uprkos izazovima, sagovornik vjeruje da prostor za napredak postoji, ali da zahtijeva kontinuiran angažman svih društvenih aktera od institucija do pojedinaca. Tema međureligijskog dijaloga tako ostaje jedno od ključnih pitanja za stabilnost i budućnost regiona, uz poruku da je put od tolerancije do istinskog razumijevanja dug, ali neophodan.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

Prof. dr. Skenderović: Ekološki izazovi sve izraženiji, djelovanje i dalje nedovoljno

0

Širom svijeta danas se obilježava Dan planete Zemlje, prilika da se još jednom podsjetimo na stanje naše životne sredine i izazove koji sve snažnije oblikuju našu svakodnevicu. Klimatske promjene, zagađenje vazduha i vode, degradacija zemljišta i gubitak biodiverziteta više nisu apstraktni globalni problemi, već realnost koju osjećamo i na lokalnom nivou.

Koliko smo zapravo svjesni rizika koji nam prijete i da li činimo dovoljno da ih ublažimo? Ekolog prof. dr. Ibro Skenderoviće, upozorava da je svijest o ekološkim problemima porasla, ali da još uvijek nije na nivou koji bi mogao donijeti suštinske promjene.

“Svijest o zaštiti životne sredine jeste porasla, ali ekologija je postala dio svakodnevnih razgovora. Mi u redovnim komunikacijama pričamo o zaštiti životne sredine i ekologiji, ali problem je što svijet često ostaje na riječima i još uvijek nemamo snažan prelazak sa onog „znam“ na „radim“, da sve više prenosimo mladim generacijama kako bi imali razvijenu ekološku svijest”, kazao je Skenderović.

Prema njegovim riječima, ključni izazovi danas su smanjenje emisije štetnih gasova, odgovorno upravljanje otpadom i očuvanje prirodnih resursa. Ipak, naglašava da rješenja ne moraju uvijek biti složena niti skupa.

“U našem regionu imamo konkretne i vidljive probleme kao što su zagađenje vazduha, posebno u zimskim mjesecima, loše upravljanje otpadom i sve intenzivniju neplansku urbanizaciju. To su problemi koji direktno utiču na zdravlje ljudi. Ako uzmemo da na jednom prostoru, predviđenom planskim dokumentima, može da živi toliko ljudi, Novi Pazar ima 120 hiljada stanovnika, a projektovan je za 70.000. Tu je veliki komunalni otpad, otpadne vode, sve to ide u rijeke, a nemamo kolektore za pročišćavanje otpadnih voda”, poručio je ekolog.

Dan planete Zemlje ostaje podsjetnik da promjene počinju danas, ali i upozorenje da vremena za odlaganje više nema. Od individualne odgovornosti do sistemskih rješenja, borba za očuvanje životne sredine zahtijeva zajednički i kontinuiran angažman.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

Opšta bolnica i škole objavile oglase za zapošljavanje

0

Opšta bolnica u Novom Pazaru, Osnovna škola “Jovan Jovanović Zmaj” i Medicinska škola “Dva heroja” objavile su oglase za zapošljavanje preko 20 osoba.

Opšta bolnica planira da zaposli tri doktora medicine, pet medicinskih tehničara/sestara, kao i dva viša fizioterapeuta i po jednog višeg laboratorijskog i višeg radiološkog tehničara.

Ta zdravstvena ustanova raspisala je konurs i za zapošljavanje administrativnog radnika i dva portira.

Osnovnoj školi “Jovan Jovanović Zmaj” potreban je nastavnik tehnike i tehnologije, kao i dva učitelja (nastavnika razredne nastave), od kojih je jedan na određeno vrijeme.

Medicinska škola “Dva heroja” raspisala je konkurs za zapošljavanje nastavnika anatomije i fiziologije i mikrobiologije sa epidemiologijom, nastavnika srpskog jezika i književnosti, historije (50 odsto norme), kao i nastavnika zdravstvene nege.

Sva radna mjesta u toj školi su na određeno vrijeme.