Grupa građana “Ne damo Rogoznu” zatražila je od čelnika lokalne samouprave da javnosti objasne kakva je bila uloga gradonačelnika Nihat Biševac prilikom njegovog obilaska bušotina i istražnih radova na planini Rogozni, u blizini Novog Pazara.
U saopštenju su naveli da smatraju neophodnim da se hitno odgovori na pitanja u čijem je društvu gradonačelnik boravio na Rogozni tokom jula i avgusta 2024. godine, šta je tom prilikom obećano predstavnicima kompanija i stranim zvaničnicima, te zašto nakon te posjete nije pokrenuta nijedna inicijativa za provjeru zakonitosti i bezbjednosti radova.
“Ćutanje institucija, selektivno reagovanje i očigledno zakašnjela briga za javni interes bude ozbiljnu sumnju da se odluke donose mimo znanja i saglasnosti građana”, ističe se u saopštenju.
Iz ove neformalne organizacije navode i da je ambasador Australije u Beogradu Peter Truswell, koji podržava poslovanje kompanije Strickland Metals, u više navrata boravio na Rogozni, “upravo u kontekstu tih aktivnosti”.
Kako ističu, ključno pitanje je da li se procesi vode u interesu građana ili stranih investitora, te zahtijevaju veću transparentnost i odgovornost nadležnih institucija u vezi s istražnim radovima na ovom području.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će posljednja deonica auto-puta Beograd-Kraljevo, od Preljine do Adrana, dužine oko 30 kilometara, biti završena do Vidovdana, odnosno 28. juna i istakao da će to biti najmoderniji auto-put.
“Poslije današnjih sastanaka sa kompanijama Behtel i Enka i ambasadorima Sjedinjenih Država i Turske, poslije svega što smo radili u ovim godinama mogu da vam kažem da ćemo prije Vidovdana otvoriti autoput Beograd–Kraljevo, posljednju sekciju od Preljine do Adrana, dakle tih 30-ak kilometara. I ono što izgleda nevjerovatno, ono što čak političari nisu ni obećavali, da ćemo da imamo pun profil autoputa od Beograda do Kraljeva, imaćemo sada. I to najmodernijeg mogućeg. Završit ćemo i obilaznicu oko Kragujevca, spojiti preko Vučkovice, Knića i Mrčajevca Kragujevac sa autoputem Čačak–Kraljevo, nastaviti od Kraljeva ka Raški, Novom Pazaru, Jarinju, vjerujem i Kosovskoj Mitrovici. Novim željama, novim snovima nema kraja. Ako podignete ljestvicu visoko, onda možete da je preskočite. Kada snove nemate i kada je ljestvica nisko, onda su vam rezultati mali”, poručuje Vučić.
Vučić je naglasio da i u najtežim vremenima Srbija pronalazi sebe i pronalazi snage da se podiže, da gradi svoju budućnost i da vjeruje u sebe.
Stanovnici sela u blizini nekadašnje deponije Golo Brdo već deset mjeseci ne odustaju od borbe za zdraviju životnu sredinu. Organizuju svakodnevna dežurstva kako bi spriječili ponovno odlaganje otpada na ovoj lokaciji.
Mještani ističu da, uprkos dugotrajnom problemu, nadležne institucije nisu ponudile konkretno rješenje niti su uspostavile dijalog sa građanima.
“Već smo na isteku 10. mjeseca, tako da spremni smo ovdje da ostajemo sve dok ne dođemo do trajnog rješenja. Trajno rješenje naše jeste da se dobije rješenje da je deponija zatvorena. Znači, sad apelujem na našeg gradonačelnika Nihada Biševca, znači rješavaj, čovječe, ovo što mi ovdje tražimo. Zašto si nas pustio na ove nemilosne crne muke? Deset mjeseci živjeti u šumi nije lako, deset mjeseci u kući živjeti nije dobro. Znači, mi ovdje nismo neka sila, ali nismo ni zaplašeni. Mi smo ti koji su je zablokirali, koji su zabranili bacanje i odlaganje smeća i nećemo dozvoliti dalje to da se radi”, kazao je mještanin Dževad Mujković.
“Mi smo od 10. mjeseci i branimo nešto što je zatvoreno prije 25 godina. Znači deponija od ministarstva zatvorena 2000. godine i oni 25 godina se nelegalno baca smeće. I sad čujemo da su pokušavali da će ponovo da probaju da bacaju smeće ovdje. Tako smo čuli, ne znamo koliko je to istina. Znači ja ako bacim jednu kesu smeća negdje, ja ću da popijem kaznu, a on može 25 godina da baca smeće nelegalno na izvore rijeke, u šumu, u prirodu i pri tome niko živi ne reaguje. Još mi to branimo. Znači mi branimo nešto što nigdje na svijetu nema. Deponija zatvorena 2000. godine, on 25 godina baca nelegalno smeće i dalje teži na tome. A uopšte ne predstavlja opštini, predstavlja narodu. Onaj ko ima da se deponija ovdje nikad više postojati neće. Znači 10 godina smo bili ovdje, sa životima ćemo ovo braniti”, kazao je mještanin Izet Hamidović.
Dodatno nezadovoljstvo izaziva i činjenica da nisu dobili odgovor na peticiju koju su nedavno predali.
“U skorije vrijeme mi smo predali peticiju na koju nismo dobili nikakav odgovor, što je jedna velika sramota. Na peticiji je bilo 7,5 hiljada potpisa, validnih potpisa, koje smo provjerili, svaki potpis. Znači, ovoga je bilo 3 hiljade sa naših područja, odnosno je bilo iz grada i iz drugih mjesta. Mi ovdje smo odlučili da pravimo, da uljepšavamo ovo mjesto, kao što možete vidjeti sada i kamerom tamo. Tu ćemo praviti neki stadion za igru, tamo ćemo praviti neke hoke paljke, neke klackalice. Pravićemo ljepotu za naš grad, a ne ćemo praviti smeće. Mnogo je ljepše da na ovom mjestu ovdje bude neko igralište, neka tribina, neka trim staza, da se uživa u prirodi. Mi smo ti, ova grupa ovdje ljudi, koliko nas ima, ima nas tu večeras pedesetak, a nas pedesetak ćemo tu da napravimo jedan lijep teren, jedno lijepo izletište na koje će moći svako da dođe besplatno da uživa sa svojom porodicom i familijom”, zaključuje Dževad Mujković.
Mještani poručili da neće napustiti lokaciju dok njihovi zahtjevi ne budu u potpunosti ispunjeni.
Širom svijeta se obilježava Svjetski dan kreativnosti i inovacija, posvećen idejama koje mijenjaju način na koji živimo, radimo i komuniciramo. U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i globalnih izazova, upravo kreativno razmišljanje i spremnost na inovacije postaju ključni pokretači napretka savremenog društva.
Tim povodom razgovarali smo sa prof. dr Samedom Jukićem, stručnjakom iz oblasti informacionih tehnologija, koji ističe da kreativnost više nije privilegija pojedinaca, već nužnost svakog društva koje teži razvoju.
“Osnovni cilj društva bi trebao biti da podrži mlade u svojoj kreativnosti, prije svega djecu, da bismo mogli doći do velikih otkrića. Tehnologija to omogućava, te nam je potrebno da imamo širi vidik, jer kreativnost je nešto što se vježba, trenira i na kojoj se radi. Uz pomoć kreativnosti tehnologija dobija novi segment”, objašnjava Jukić.
On dodaje da savremene tehnologije, poput vještačke inteligencije i digitalnih platformi, otvaraju ogromne mogućnosti, ali istovremeno zahtijevaju odgovoran i kreativan pristup.
“Mogućnost koju vještačka inteligencija nudi je velika, ali samo u slučaju da je znamo upotrebiti na ispravan način, odnosno da tu kreativnost koju vještačka intelugencija, u većini slučajeva, ne može da ima. Čovjek mora dati kao ulazni parametar da bi na osnovu algoritama koji stoje iza vještačke inteligencije dobio povratnu informaciju”, rekao je stručnjak iz oblasti informacionih tehnologija.
Svjetski dan kreativnosti i inovacija ustanovljen je sa ciljem podsticanja stvaralačkog potencijala pojedinaca i zajednica, kao i jačanja svijesti o značaju inovativnih ideja u rješavanju globalnih problema od ekonomije i obrazovanja do zaštite životne sredine.
Poruka je jasna, svaka ideja ima vrijednost, a napredak počinje onog trenutka kada se usudimo da razmišljamo drugačije.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić dao je krv i pružio podršku humanitarnoj akciji prikupljanja uzoraka za donaciju matičnih ćelija, koja je održana u Domu omladine u Novom Oazaru. Današnja humanitarna akcija ima za cilj pronalazak odgovarajućeg donora za liječenje Sulejmana ef. Baždara, koji se bori sa teškom bolešću – leukemijom.
Muftija Dudić je svojim gestom želio ukazati na značaj solidarnosti i pomoći onima kojima je najpotrebnija, pozivajući sve građane da se uključe u akciju i daju svoj doprinos.
Organizatori su istakli da je odziv građana zadovoljavajući, ali da je svaki novi donor od izuzetne važnosti, posebno kada je riječ o spašavanju života.
Akcija će biti nastavljena i sutra u Sjenici, gdje se očekuje još veći broj učesnika. Građani se pozivaju da se odazovu u što većem broju i na taj način pokažu humanost i spremnost da pomognu.
