Naslovnica Blog Stranica 22

KUNP festival: Digitalno doba između znanja i nerazumijevanja

0

Na Univerzitetu u Novom Pazaru, u okviru KUNP festival, održana je panel diskusija pod nazivom „Digitalni horizonti – između širine znanja i dubine nerazumijevanja“, posvećena izazovima savremenog digitalnog doba, razvoju komunikacije i ulozi obrazovanja i kulture u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena.

Učesnici panela govorili su o značaju digitalizacije, međunarodne saradnje, očuvanja kulturne baštine i sve većem uticaju vještačke inteligencije na društvo i obrazovni sistem.

Pisac Mirko Demić istakao je da su savremene tehnologije u posljednjih trideset godina značajno promijenile način komunikacije među ljudima i institucijama u region.

„Paralelno radeći časopis i radeći u biblioteci, uspio sam da shvatim koliko su ovih trideset godina mnogo stvari promijenile u toj međunarodnoj komunikaciji. Promijenilo je i način te komunikacije i lakoće komunikacije. Danas je to sasvim uobičajeno da se između bivših republika ili sada novih država ta komunikacija je trajna, i ovi trendovi Evrope nas tjeraju sa svojim raznim projektima da komuniciramo, dakle da imamo partnere u drugim državama i time se više upoznajemo. Mislim da je naš, generalno i u literaturi i u međunarodnim odnosima, najveći nesporazum dolazi od suštinskog nepoznavanja drugog i drugačijeg, da budem precizniji. I upravo iz tog nepoznavanja rađaju se netrpeljivost i svaki oblik negativne emocije. U tom smislu čini mi se da i ova ustanova kao ova i svi mi koji radimo u kulturi činimo te male mostiće, da ne budem preambiciozan da ih nazovem mostovima, ali mostići koji prelaze na drugu obalu sa znanjem, željom, sa dobrim željama i sa dobrim namjerama.“

O značaju digitalizacije kulturne i arhivske građe govorio je direktor Gradske biblioteke Travnik, prof. dr Dženan Kos.

„Bošnjačka zajednica kulture iz Travnik u Bosni i Hercegovini tri godine je pronalazila primjerke časopisa i uspjeli smo ga digitalizirati. On se danas nalazi na web stranici Bošnjačke zajednice kulture, sa poddomenom Travnik i ima oko 62 digitalizirana izdanja, zajedno sa savremenim, zadnjim izdanjima iz ovog našeg doba. Zato je važna digitalizacija. I sad ono što je pitanje bilo — šta sad neko može uraditi? Može šta hoće. Onaj ko ima dobru namjeru uradiće dobru stvar, onaj ko ima lošu namjeru uradiće lošu stvar. Ali digitalizacija taj časopis čuva. Mi smo u obavezi, po ugovoru sa nacionalnom bibliotekom, da im dostavljamo digitalne primjerke, digitalni zapis na CD-u i tako dalje, tako dalje, kako bi i oni mogli imati  digitalno jer nacionalna biblioteka čak u Bosni i Hercegovini nema razvijen sistem digitalizacije. Hrvatska je tu otišla najdalje. Oni imaju cijeli sektor unutar Ministarstva kulture koji se bavi isključivo digitalizacijom knjižne i arhivske građe. I oni su tu daleko ispred nas zato što su nastali na fondovima EU i prate trendove. I ja kažem opet, korisno i dobro, ali mora postojati uvijek ta etička osjetljivost šta će se uraditi sa tom digitalnom građom.“

Rektor Univerziteta u Novom Pazaru, prof. dr Suad Bećirović, govorio je o uticaju vještačke inteligencije na obrazovanje, ističući da digitalni alati ne mogu zamijeniti znanje, već ga mogu unaprijediti ukoliko se pravilno koriste.

„Kada gledamo tehnološki izazov, pojava kalkulatora odnosno digitalnih alata nije dovela do toga da je nestala matematika. Ona je samo olakšala da neke računarske operacije koje smo radili satima ili danima sada uradimo za tren oka. Isto tako vještačka inteligencija nam omogućava neke operativne procese da ne gubimo vrijeme na rutinske stvari, ali kada želimo nešto da saznamo moramo imati znanje šta treba pitati. Kao i u matematici — ukoliko ne znamo da postavimo jednačinu, ništa nam ne znači rješenje. Zbog toga moramo sa aspekta obrazovnih programa da naučimo i da shvatimo svi mi da je to jedan kontinuiran proces do kraja života — kako da postavljamo dobra pitanja, da bismo dobili dobre odgovore. A bojim se da ukoliko se previše oslonimo na gotova rješenja, onda nećemo znati da postavimo pitanje. Zato moramo to nerazumijevanje da riješimo. To je suština koju moramo riješiti totalnom reformom obrazovnog sistema.”

Učesnici panela saglasni su da budućnost obrazovanja zahtijeva kontinuirano prilagođavanje novim tehnologijama, ali i očuvanje kritičkog mišljenja, etike i ljudske komunikacije.

„Samo jednom sam platio račun u Sandžaku“ – poruka Konakovića o bratstvu i domaćinstvu

0

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, obrajući se na  Sandžak Business Forumau kazao da odnosi između Bosne i Hercegovine i Sandžaka moraju biti snažniji, funkcionalniji i konkretniji, priznajući da je Sarajevo u proteklim godinama moglo i moralo učiniti više.

Govoreći emotivno o ličnom odnosu prema Sandžaku, Konaković je kazao da se Bosanci i Hercegovci u Sandžaku osjećaju kao kod kuće.

„Ja mnogo putujem i Bosanci i Hercegovci su toplo dočekani na većini destinacija, ali samo je jedna u kojoj se osjećamo kao kod svoje kuće, a to je kada dođemo u bilo koji dio Sandžaka. To kako nas ovde ljudi dočekuju, primaju i prihvataju, i to zaista nema nigdje osim u ovom dijelu regiona“, poručio je Konaković.

Posebnu pažnju izazvala je njegova anegdota o jedinom računu koji je, kako kaže, platio u Sandžaku.

„Samo jednom sam nešto platio u Sandžaku, u nekoj prodavnici. Imali smo neke kape, pa nas nisu prepoznali, vjerovatno ni danas ne znaju da smo to bili mi. A to plaćanje nije pitanje novca, to nije pitanje ekonomije, to je pitanje domaćinstva, odnosa, bratstva“, rekao je ministar.

Konaković je otvoreno priznao da su kritike o nedovoljnoj brizi Sarajeva prema Bošnjacima u regionu opravdane.

„Kritike da ne posjećujemo dovoljno Sandžak su opravdane. Da Sarajevo kao matica Bošnjaka ne vodi dovoljno računa o Bošnjacima regiona – to je zaista tačno. Mora biti puno više toga, mora biti češće i funkcionalnije“, istakao je.

Podsjetio je i na riječi rahmetli muftije Muamer Zukorlić, od kojeg je, kako je naveo, mnogo naučio o važnosti povezivanja Sarajeva i Sandžaka.

„Rekao mi je vrlo dobronamjerno – vi iz Sarajeva niste napravili ni jednu klupu u Sandžaku koja se može zvati sarajevska ili bosanskohercegovačka. I to je tačno“, kazao je Konaković, dodajući da su u posljednjih nekoliko godina realizirani određeni projekti – od saobraćajne signalizacije na Pešteri do kulturnih i obrazovnih razmjena – ali da je to i dalje daleko od dovoljnog.

Naglasio je da Bošnjaci nisu „vjerska skupina“, već politički narod koji aktivno učestvuje u donošenju odluka o svojim državama, te da je jačanje veza važno i zbog ekonomije, budućnosti djece, ali i „geopolitičkih vjetrova“ koji ne gledaju blagonaklono na okupljanje i jačanje naroda od preko pet miliona ljudi na ovim prostorima.

„Radićemo na tome da se ti glasovi čuju više i dalje i da ih pretvorimo u konkretne rezultate“, zaključio je Konaković.

Panel Sandžak Business Foruma: „Tržište nekretnina: most između dijaspore i razvoja regiona“

0

U okviru Sandžak Business Foruma održan je panel „Tržište nekretnina: most između dijaspore i razvoja regiona“, na kojem je razgovarano o ulozi ovog sektora u privlačenju investicija i jačanju veza sa dijasporom.

Hako Duljević iz kompanije Duljević d.o.o. govorio je o stanju i izazovima na lokalnom tržištu nekretnina.

“Mi nemamo taj regulacioni plan, nemamo pravnu sigurnost. Takmičimo se, poput takmičenja po šumi. U takmičenju je u problemu kupac, investitor, opština, urbanizam, svi su tu u problemu. Mislim da je moja konačna preporuka da trebamo tražit, a ja molim g. Zogića da u nastavku priče okupi jednu ekipu koja bi bila voljna više puta da rekreiramo jedan dokument kojim ćemo kroz javnu raspravu i drugim načinima ispromovirat i da probamo nametnuti kao stvarnu razvojnu strategiju, a ne onu koja visi tamo. I da to treba biti nekako doprinos te vrste. Poruka: Bog ne poziva kvalifikovane, već kvalifikovano pozvane. Svi mi smo danas ovdje pozvani, kako bismo poradili na podizanju svijesti i jačanju privrede Sandžaka”.

Edin Sefo iz World Trade Center Sarajevo osvrnuo se na regionalne tokove i značaj povezivanja sa međunarodnim investitorima.

“Globalni investitori traže da vide jedan uspješan pilot proekat. Žele ispratiti put tog proekta, od početka do kraja. Na osnovu njega i uspješnosti donose svoje odluke”.

Minet Musić iz MM Real Estate istakao je aktuelne trendove na tržištu, posebno u segmentu stanovanja i ulaganja.

“Neki živs u zemlji gdje je kvadrat jako skup, kod nas je to manje, pa kupuju nekretnine ovdje i investiraju. U jednom trenutu žele da dođu i koriste nekretninu, ali pošto velika količina njih ne planira da se vraća oni žele da nekretnine ne budu prazne. Tu dolazimo do razvoja koncepata koji se razvijaju. Postoji mnogo problematike što se tiče lokalne zajednice, što se tiče planiranja razvoja određene destinacije, što se tiče urbanističkih, regulacionih planova i ostale arhitektonske dokumentacije i čitave razvoje infrastrukture koja je nepohoda. Gdje smo više puta pomenuli aviokomunikaciju, putnu infrastrukturu i energiju, kanalizaciju, vodu i td. Međutim, treba da razvijamo koncepte projekata koji su autohtoni za tu lokaciju”.

Dr Dženis Bajramović sa Univerziteta u Novom Pazaru analizirao je ekonomske i društvene aspekte razvoja tržišta nekretnina.

“Promijeniti potrebu za brzom zaradom investitora, jer nekretnine nisu brza zarada. Tu je strateška greška, gdje ljudi koji ulaze u taj sektor misle da će za dve godine napraviti zgradu i naplatiti stanove i onda otići iz tog proekta. A u stvari u Novom Pazaru mi imamo drugu sliku. Najpre, dok se nađe lokacija, pa onda godina ili dve da se dobije građevinska dozvola. Npr, zgrada gdje sam učestvovao trebalo je dugo za dozvolu, pa onda teče gradnja koja traje tri godine i onda je potrebna još garancija i sam proces naplate toga što će da se odvija dve ili tri godine, dakle, neko je mislio da će projekat biti tri ili četiri godine, a on zapravo traje sedam ili osam godina. I kada zaradu podijelite na sedam ili osam godina, to uopšte nije zarada koju ste očekivali na početku kao investiciju. Dobra stvar je to što ćemo mi početi da na ispravan način učimo naše investitore da ulažu”.

Dr Nedim Makarević iz Vijeća stranih investitora BiH govorio je o značaju stranih ulaganja i povjerenju investitora u region.

“Mi moramo našoj djeci omogućiti da investiraju u naše krajeve, ali kroz projekte. Ne samo na nivou sergija, humanitarnih organizacija i pomaganju rođaka. Veće je potrebno fondovski i ubaciti strukturu. Mnogi su se razočarali zato što su mnogo prevareni na neki način. Onda su prenijeli ostalima, a oni koji bi i investirali oni više ne smiju zbog gorkih iskustava onih prije. Dešava se to da nemamo mnogo vremena, jednih petnaest do dvadeset godina, zato što dolazi do smjene generacija. Mlade generacije nemaju isti sentiment. Zato moramo uvezati kroz instituacije mlade, kako bismo kroz petnaest ili dvadeset godina imali nešto dugoročno i dugotrajno”.

Učesnici su poručili da tržište nekretnina predstavlja važnu vezu između dijaspore i regiona, sa snažnim potencijalom za budući razvoj i investicije.

Održan panel „Više od posjete: Kreiranje autentičnog turističkog iskustva“ u okviru Sandžak Business Foruma

0

U okviru Sandžak Business Forum održan panel „Više od posjete: Kreiranje autentičnog turističkog iskustva“. Okupljeni panelisti, stručnjaci iz javnog i privatnog sektora, govorili su o savremenim trendovima u turizmu i potrebi stvaranja jedinstvenih doživljaja za posjetioce.

Načelnik Opšine Ilidža Nermin Muzur govorio je o ulozi lokalne samouprave u razvoju turističke ponude i unapređenju sadržaja.

“Opština Ilidža ima najveći broj posjeta i turista, kao i najveći broj noćenja prema zvaničnim podacima u BiH. Kada govorimo o Sarajevu skoro 50% i noćenja i turista ide na opštinu Ilidžu kada govorimo o statističkim podacima. Ono što je važno spomenuti jeste da mi pravimo ambijent i gradimo ambijent, pravimo prateće sadržaje, turističke prozivode i neke druge stvari koje su interesantne i trudimo se da oni koji odluče da dođu o ovom trenutku na Ildižu, da ih u pozitivnom smislu nateramo da makar jedan dan duže ostanu i da ostvare jedno noćenje više na destinaciji na kojoj su došli”, kazao je on.

Direktorica Aida Terzić istakla je značaj kvaliteta usluge i autentičnog pristupa gostima u hotelskom sektoru.

To je taj osjećaj koji želimo prenijeti gostima. Kao što slogan kaže “Dobrodošao kući”, da se gosti zaista osjećaju lijepo, da li su došli čisti ili prljavi, ili u lijepim toaletama dobro su došli, da ih dočeka naša maca koja se zove Hamid na ulazu. Sav taj osejćaj koji dožive, i taj čaj koji im dajemo prilikom odlaska, kako bi osjetili miris u svojim kućama i sjetili se nas, mislim da je to luksuzan turizam koji uzima primat u svijetu, a ne što smo ranije smatrali luksuzom“, kazala je Aida Terzić, direkotorica Pino Nature hotel.

Dr Nusret Nicević istakao je značaj turizma kao mosta koji povezuje ljude u budućnosti.

“Svi smo bili nekad zajedno i između nas su postojali potoci i mostovi. Neka ovaj forum danas bude novi most povezivanja, svih koji su došli sa različitih strana, potoka i rijeka. U najboljoj želji da povežemo sve vas u zajedničku priču gdje sami i razdvojeni nećemo imati veliku šansu. U nekim vremenima koja dolaze da stvorimo zajednički tuziram koji će biti most. Poruka glasi; ponekad rušite, češće sadite, uvijek gradite. Neka bude čast za sve nas koji ćemo doprinijeti zajenučkom iskustvu”, ističe Nusret Nicević (Karavan Travel).

Dr Aldin Dugonjić ukazao je na značaj halal turizma kao rastućeg segmenta tržišta.

“Prvo i osnovno je definicija halal turizma, a to je hrana i smještaj. Naravno hrana kao osnova potreba bez koje ne možemo. Da bi definirali autentično iskustvo to svi prepoznajemo, a to je upravo ono što želimo doživjeti kada dođemo na tu destinaciju. Tu se javlja problematika, o kojo se treba razmišljat. Sandžak i BiH treba poraditi na razvoju halal turizma, ali nam nedostaje puno objekata koji službeno nose halal sertifikat”, kazao je dr. Aldin Dugonjić,(International Halal Center Group).

Armin Gicić govorio je o ulozi digitalizacije u promociji turističkih destinacija.

Tek sada radimo program kao softvesrka kuća, a to je da ono što vi npr pišete na chat gpt ili na germini, ako idem u Novi Pazar, znaš već toliko o meni pa ponudi nešto što sam tražio. To je jedna od prvih stvari koji ljudi sada koriste. Vše se koristi chat gpt nego google pretraživač, kako bi pronašli ono što njima odgovara. Tu imamo integraciju modela. Kada odete u hotel i date hotelu vaše lične podatke koji je taj softver dobio od nekuda, onda na računaru možete vidjeti prijedloge koje sve destinacije možete vidjeti. To su samo jedne od stvari koji se razvijaju u budućnosti”, poručuje Armin Gicić, (Tourism Software Solutions).

Učesnici panela poručili su da je suština turizma u autentičnom doživljaju koji posjetiocima ostaje u sjećanju i oblikuje prepoznatljivost destinacije.

1...212223...2.972Stranica 22 of 2.972