Na Sandžak biznis forumu održan je panel pod nazivom „Povezani region: Infrastrukturne investicije kao motor razvoja“, na kojem su predstavnici privrede, akademske zajednice i avio-sektora govorili o ključnim izazovima i potencijalima razvoja Sandžaka. Panelom je moderirao Jovan Tošić, a učestvovali su dr Muamer Redžović, Alem Logo, prof. dr Enis Ujkanović, Dino Selimović i Dragan Bugarinović.
Poseban akcenat stavljen je na značaj infrastrukturnih projekata, posebno razvoja aerodroma, kao pokretača turizma i lokalne ekonomije. Direktor Aerodroma Morava Dragan Bugarinović istakao je da aerodrom predstavlja ulaznu kapiju za kapital, turiste i razvoj malih biznisa.
„Treba postaviti pitanje koja je prava mjera i koji nivo aerodroma u samom početku, sa perspektivom nekog daljeg razvoja, ako želimo da napravimo aerodrom koji može da primi lou-kost kompanije koje neće da lete sa malim avionima. Primjer mogu da vam dam iz Niša, gdje je aerodrom Niš, kada je nastupio prvi ugovor sa lou-kosterima i prve naredne godine, 2016, kada je zaživio taj saobraćaj, porast broja turista u gradu naredne dvije godine bio po 70 posto. Znači, imate u jednoj godini rast broja turista za 70 posto. To je ogroman rast, to moraju da prate i ostali kapaciteti, dakle, grad to nije mogao da odmjeri i onda se pojavljuje privatna inicijativa, ljudi od svojih viškova stambenog prostora izdaju smještaj. Tako se pokreće cijeli lanac usluga koje donose prihod zajednici i ljudima obezbjeđuju posao. Taj primjer govori da aerodrom zaista jeste ulazna kapija ne samo za kapital, već i za boljitak i razvoj malih biznisa u tom kraju“, rekao je Bugarinović.
O potencijalu razvoja vazdušnog saobraćaja govorio je i direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Dino Selimović, koji je poručio da bi ideju o aerodromu u Sjenica trebalo detaljno analizirati kroz ozbiljnu fizibiliti studiju.
„Ja sam vrlo sretan i zadovoljan kompanijom u kojoj radim, koja je vrlo dobro posložena, procesi se znaju i standardi su veoma visoki. Aerodrom Sarajevo je već u Evropskoj uniji po svim standardima. Mi moramo pratiti međunarodne procese i već radimo po svjetskim standardima, što nosi svoje izazove. Taj broj putnika doveo je do toga da nam je nekada ogroman parking ispred aerodroma postao premalen i da nam treba novi, da nam se stvara čep na izlazu sa aerodroma gdje nikada nije bilo gužve. Sada ljudi izlaze i po 40 minuta sa aerodroma zbog ogromnog broja putnika. Ono što bih želio poručiti jeste da, ukoliko je ideja o aerodromu u Sjenici realna i izvodljiva, treba napraviti ozbiljnu fizibiliti studiju, analizu i vidjeti matematiku svega toga – koliko bi to koštalo, da li bi bio međunarodni ili regionalni aerodrom, za male letjelice ili velike helikoptere. Svakako bih podržao razvoj, odnosno konverziju vojnog aerodroma koji se više ne koristi za potrebe civilne avijacije. Mi kao međunarodni aerodrom u Sarajevu stojimo na raspolaganju Sandžaku za razmjenu iskustava i saradnju kako bi se napravila kvalitetna analiza i utvrdilo da li je razvoj tog aerodroma zaista izvodljiv“, kazao je Selimović.
Važna tema panela bila je i energetska stabilnost kao preduslov za razvoj ekonomije i dolazak investicija. Dr Muamer Redžović istakao je da je energetika ključ svakog budućeg razvoja, navodeći da države koje imaju riješeno pitanje energetike lakše obezbjeđuju ekonomski rast, nacionalnu bezbjednost i privlačenje stranih investicija.
„Ovi ratovi i sukobi koji se dešavaju u 95 posto slučajeva vezani su isključivo za energetiku. Energetika će biti alfa i omega budućeg razvoja bilo koje nacionalne ekonomije u svijetu. Ona ekonomija koja ima riješeno pitanje energetike ima riješena i sva ostala pitanja. Ona koja nema riješenu energetiku ne može lako riješiti ni ekonomski razvoj, ni nacionalnu bezbjednost, ni industrijski rast, niti privući strane investicije. Na kraju krajeva, energetika direktno utiče i na kvalitet života svakog građanina“, poručio je Redžović.
Govoreći o tome šta investitori danas traže, Alem Logo rekao je da se više ne gleda samo broj stanovnika i bruto društveni proizvod, već prije svega kvalitet i prilagodljivost radne snage.
„Investitori danas imaju jedinstven pristup bez obzira gdje ulažu. Gleda se GDP, odnosno bruto društveni proizvod i broj stanovnika, ali mnogo više nego ranije pažnja se posvećuje edukovanoj radnoj snazi koja je prilagodljiva promjenama i prati tehnološke procese. Veoma je važno da geomapiramo potencijale i jasno definišemo investicione mogućnosti svakog područja, bilo da je riječ o seoskom, planinskom ili nekom drugom obliku turizma“, rekao je Logo.
O ulozi obrazovanja u zadržavanju mladih i stručnih kadrova govorio je prof. dr Enis Ujkanović, ističući značaj cjeloživotnog obrazovanja i usklađivanja znanja sa potrebama tržišta rada.
„Procesi u privredi i tržište rada mijenjaju se toliko brzo da studijski programi ne mogu obuhvatiti sve promjene. Zbog toga postoji cjeloživotno obrazovanje. Univerzitet posjeduje Centar za cjeloživotno obrazovanje gdje pružamo kompetencije za oblasti koje su trenutno aktuelne i deficitarne na tržištu rada. To uključuje studije kratkog ciklusa, kurseve i različite obuke za unapređenje kompetencija. Neizbježan faktor je i kvalitet života, odnosno zdrava životna sredina, kvalitetna zdravstvena zaštita, zdrav vazduh i voda. Upravo to može zadržati mlade ljude, uz mogućnost da steknu znanja i vještine koje su međunarodno priznate“, istakao je Ujkanović.
Učesnici panela saglasni su da su infrastrukturne investicije, energetska sigurnost, obrazovanje i regionalna povezanost ključni faktori za dugoročni razvoj Sandžaka i jačanje njegove konkurentnosti u regionu.
