Cyber napadi više nisu scenario iz naučnofantastičnih filmova, oni su postali dio svakodnevice. Od lažnih poruka i krađe identiteta, do sofisticiranih upada u sisteme kompanija i državnih institucija, digitalne prijetnje danas pogađaju gotovo svakog korisnika interneta.
O tome koliko smo zaista bezbjedni u digitalnom svijetu, kako funkcionišu savremeni cyber napadi i na koji način građani mogu da se zaštite, govorio je prof. dr Muzafer Saračević, prorektor za nastavu i jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.
“Prije desetak ili petnaest godina glavna meta sajber napada uglavnom su bile kompanije. Danas su, pored kompanija, sve češća meta i obični građani, upravo zbog ogromne količine ličnih podataka koji su dostupni u digitalnom prostoru. Na internetu se prati gotovo sve, način plaćanja, kretanje, lokacija, kontakt podaci, fotografije, audio i video zapisi. Zbog toga su danas praktično svi interesantni potencijalnim napadačima i niko ne može sa sigurnošću da tvrdi da nije moguća meta sajber kriminalaca”, objašnjava naš sagovornik.
Saračević upozorava da nijedan sistem nije apsolutno bezbjedan, ali da se odgovornim ponašanjem rizik može značajno smanjiti.
“Definitivno su djeca i tinejdžeri, do 17 ili 18 godina, jedna od najčešćih meta sajber napadača. Iako se često smatra da napadače interesuju isključivo ljudi sa velikim finansijskim sredstvima, to nije tačno. Napadi danas vrlo često imaju drugačiji cilj, krađu ličnih podataka, identiteta ili naloga na društvenim mrežama i drugim platformama, nakon čega nerijetko dolazi i do ucena kako bi se ti podaci vratili vlasnicima. Građani često misle da nisu interesantni sajber kriminalcima jer nemaju velike prihode ili značajna finansijska sredstva, te da su mete uglavnom velike kompanije. Međutim, realnost je potpuno drugačija, danas su praktično svi potencijalne mete sajber napadača, a posebno djeca i tinejdžeri, koji zbog nedovoljnog iskustva i opreza predstavljaju najranjiviju grupu korisnika interneta”, ističe on.
Dok AI može pomoći u otkrivanju i sprečavanju napada, istovremeno se koristi i za kreiranje sofisticiranih prevara koje je sve teže prepoznati.
“Pojava takozvane „deepfake“ tehnologije, koja danas može da generiše veoma uverljive fotografije, video-zapise, glasovne snimke, pa čak i tekstualni sadržaj, predstavlja jedan od najvećih izazova savremenog digitalnog doba. Zbog toga obični korisnici moraju biti dodatno oprezni i naučiti kako da prepoznaju pouzdane i verodostojne izvore informacija. Najveći problem u budućnosti biće upravo razlikovanje autentičnog sadržaja od onog koji je generisan uz pomoć vještačke inteligencije. Pitanje kako prepoznati pravu fotografiju, video ili glas od vještački kreiranog sadržaja postaje jedan od ključnih izazova sajber bezbjednosti i digitalne pismenosti”, podvlači prof. dr. Saračević.
Stručnjaci zato upozoravaju da će borba za digitalnu bezbjednost u budućnosti biti jedan od najvećih izazova savremenog društva. U vremenu kada su podaci postali najvredniji resurs, zaštita privatnosti i informacionih sistema postaje prioritet kako pojedinaca, tako i država i kompanija širom svijeta.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
