Na Univerzitetu u Novom Pazaru, u okviru KUNP festival, održana je panel diskusija pod nazivom „Digitalni horizonti – između širine znanja i dubine nerazumijevanja“, posvećena izazovima savremenog digitalnog doba, razvoju komunikacije i ulozi obrazovanja i kulture u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena.
Učesnici panela govorili su o značaju digitalizacije, međunarodne saradnje, očuvanja kulturne baštine i sve većem uticaju vještačke inteligencije na društvo i obrazovni sistem.
Pisac Mirko Demić istakao je da su savremene tehnologije u posljednjih trideset godina značajno promijenile način komunikacije među ljudima i institucijama u region.
„Paralelno radeći časopis i radeći u biblioteci, uspio sam da shvatim koliko su ovih trideset godina mnogo stvari promijenile u toj međunarodnoj komunikaciji. Promijenilo je i način te komunikacije i lakoće komunikacije. Danas je to sasvim uobičajeno da se između bivših republika ili sada novih država ta komunikacija je trajna, i ovi trendovi Evrope nas tjeraju sa svojim raznim projektima da komuniciramo, dakle da imamo partnere u drugim državama i time se više upoznajemo. Mislim da je naš, generalno i u literaturi i u međunarodnim odnosima, najveći nesporazum dolazi od suštinskog nepoznavanja drugog i drugačijeg, da budem precizniji. I upravo iz tog nepoznavanja rađaju se netrpeljivost i svaki oblik negativne emocije. U tom smislu čini mi se da i ova ustanova kao ova i svi mi koji radimo u kulturi činimo te male mostiće, da ne budem preambiciozan da ih nazovem mostovima, ali mostići koji prelaze na drugu obalu sa znanjem, željom, sa dobrim željama i sa dobrim namjerama.“
O značaju digitalizacije kulturne i arhivske građe govorio je direktor Gradske biblioteke Travnik, prof. dr Dženan Kos.
„Bošnjačka zajednica kulture iz Travnik u Bosni i Hercegovini tri godine je pronalazila primjerke časopisa i uspjeli smo ga digitalizirati. On se danas nalazi na web stranici Bošnjačke zajednice kulture, sa poddomenom Travnik i ima oko 62 digitalizirana izdanja, zajedno sa savremenim, zadnjim izdanjima iz ovog našeg doba. Zato je važna digitalizacija. I sad ono što je pitanje bilo — šta sad neko može uraditi? Može šta hoće. Onaj ko ima dobru namjeru uradiće dobru stvar, onaj ko ima lošu namjeru uradiće lošu stvar. Ali digitalizacija taj časopis čuva. Mi smo u obavezi, po ugovoru sa nacionalnom bibliotekom, da im dostavljamo digitalne primjerke, digitalni zapis na CD-u i tako dalje, tako dalje, kako bi i oni mogli imati digitalno jer nacionalna biblioteka čak u Bosni i Hercegovini nema razvijen sistem digitalizacije. Hrvatska je tu otišla najdalje. Oni imaju cijeli sektor unutar Ministarstva kulture koji se bavi isključivo digitalizacijom knjižne i arhivske građe. I oni su tu daleko ispred nas zato što su nastali na fondovima EU i prate trendove. I ja kažem opet, korisno i dobro, ali mora postojati uvijek ta etička osjetljivost šta će se uraditi sa tom digitalnom građom.“
Rektor Univerziteta u Novom Pazaru, prof. dr Suad Bećirović, govorio je o uticaju vještačke inteligencije na obrazovanje, ističući da digitalni alati ne mogu zamijeniti znanje, već ga mogu unaprijediti ukoliko se pravilno koriste.
„Kada gledamo tehnološki izazov, pojava kalkulatora odnosno digitalnih alata nije dovela do toga da je nestala matematika. Ona je samo olakšala da neke računarske operacije koje smo radili satima ili danima sada uradimo za tren oka. Isto tako vještačka inteligencija nam omogućava neke operativne procese da ne gubimo vrijeme na rutinske stvari, ali kada želimo nešto da saznamo moramo imati znanje šta treba pitati. Kao i u matematici — ukoliko ne znamo da postavimo jednačinu, ništa nam ne znači rješenje. Zbog toga moramo sa aspekta obrazovnih programa da naučimo i da shvatimo svi mi da je to jedan kontinuiran proces do kraja života — kako da postavljamo dobra pitanja, da bismo dobili dobre odgovore. A bojim se da ukoliko se previše oslonimo na gotova rješenja, onda nećemo znati da postavimo pitanje. Zato moramo to nerazumijevanje da riješimo. To je suština koju moramo riješiti totalnom reformom obrazovnog sistema.”
Učesnici panela saglasni su da budućnost obrazovanja zahtijeva kontinuirano prilagođavanje novim tehnologijama, ali i očuvanje kritičkog mišljenja, etike i ljudske komunikacije.
