Dolaskom jeseni mijenjaju se dnevna svjetlost, temperatura i svakodnevna rutina, što kod pojedinih ljudi može uticati na raspoloženje, energiju i san.

Kako ukazuje psihološkinja Naida Karasalihović Bulić, promjena cirkadijalnog ritma može se odraziti i na način na koji se osjećamo.

„Svakako promjenom cirkadijalnog ritma našeg tijela kada se smanjuje svjetlost, kada postaje dan kraći, to i te kako utiče na naš organizam i samim tim naše raspoloženje bude onako mjenja se i onako ne možemo da predvidimo kako ćemo se sutra osjećati“, ističe ona.

Promjene u količini svjetlosti i svakodnevnim navikama mogu se odraziti na san, ishranu i uobičajeni raspored aktivnosti.

„Dakle, naš organizam funkcioniše uzajamno, psihičko i fizičko zdravlje rade uporedo i samim tim, promjenom satnice kada imamo manjak svjetlosti, kada manje izlazimo napolje, samim tim se mijenja i naš san, manje spavamo, promjena u ishrani, u načinu svakodnevnom funkcionisanju i odmah se mijenja naš sistem, naš raspored, a tijelo i organizam to baš i ne voli. Više onako voli šablon ponašanja kako bi tijelo i mozak znalo šta nas čeka u budućnosti i zbog toga na sve naše nivoe nekog ljudskog djelovanja svakodnevnog utiče jesen i dolazi na nas“, ukazuje psihološkinja.

Kod sezonskih promjena raspoloženja važno je pratiti koliko one utiču na svakodnevno funkcionisanje. Održavanje ujednačenog ritma spavanja i obroka, kao i redovno kretanje, mogu biti dio prilagođavanja na promjenu godišnjeg doba.

„Ako smo skloniji tim sezonskim promjenama, kako mi to u psihologiji za taj sezonski afektivni raspoloženje kažemo, važno je da znamo da to na neki način utiče na nas. Naravno, sve dok je u nekoj mjeri da mi možemo svakodnevno da funkcionišemo, ako to traje dva, tri dana, sedmicu, pa i do dvije, to je sasvim okej, ali ako to prerasta da mi ne možemo da funkcionišemo svaki dan, da ne možemo da izvršavamo naše najnormalnije obaveze koje obavljamo svakodnevno, onda to prerasta u problem. Ali ako se to da korigovati, ako možda ustanemo u isto vrijeme otprilike svaki dan, da legnemo navečer u isto vrijeme, naši obroci da su u isto vrijeme i otprilike sve naše obaveze da pokušavamo što više da uskladimo kako smo to ranije radili, da to i nastavimo ranije da radimo, da uzimamo, ako nam fali neki suplementi, a svakako ne na svoju ruku, ali kako bismo jednostavno nadomjestili ono što nam fali iz prirode, kako bi nama dočekali i zimu što bolje, jer i zima samim tim kreću kraći dani, još kraći dani, još manje svjetlosti, još manje fizičkog kretanja, a fizičko kretanje itekako je važno. Ne mora to biti neki fizički ekstremni napor, ali jednostavna svakodnevna šetnja itekako može da pomogne pogotovo kod depresije, anksioznosti koje se javljaju u ovom periodu godine“, zaključuje.

Promjene raspoloženja koje traju duže ili značajno otežavaju svakodnevne aktivnosti zahtijevaju dodatnu pažnju i razgovor sa stručnim licem.