Stanje životne sredine u našoj zemlji i dalje je jedno od najosetljivijih pitanja društvenog i ekonomskog razvoja, pokazuju najnovije analize ekoloških organizacija. Problemi zagađenja vazduha, voda i zemljišta ostaju izraženi, a klimatske promjene dodatno pojačavaju postojeće rizike.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo aerozagađenje jedan od vodećih uzroka respiratornih oboljenja kod djece i starijih osoba.
“Najveći izazov je što se ekologija, često, posmatra kao sporedno pitanje, a ne kao temelj zdravlja i razvoja društva, jer moramo biti svjesni ako prirodu i naše okruženje nemamo zdravu, kako ćemo imati zdravog čovjeka i kako da imamo razvoj zdravog društva”, objašnjava ekolog, prof. dr. Ibro Skenderović.
Istovremeno, problem otpadnih voda i dalje je nerešen u više od 60 procenata lokalnih samouprava, ističe naš sagovornik.
Prof. dr. Ibro Skenderović, ekolog
“Problem je što i daljen nemamo postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda i kontrolu štetnih gasova. Također, nemamo dovoljno postrojenja za preradu otpadnog materijala, a i navike građana se moraju mijenjati što je posao države, ali samih građana, odnosno nas”, poručuje on.
Ekolog kaže da bi primjena kazni urodila plodom.
“Mi i da vidimo da neko narušava životnu sredinu, mi ćemo samo pogledati i u tom trenutku prokomentarisati, ali nećemo otići da prijavimo ili da zapišemo broj tablica, ako je neko otpad bacio iz auta. Međutim, u zapadnim zemljama svi su oni policajci, što se tiče tih stvari”, napominje on.
Ukoliko se ekološki standardi ne unaprede, naša zemlja bi mogla da se suoči sa ozbiljnim posljedicama po javno zdravlje i poljoprivredu, podvlači prof. dr. Skenderović.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
