Združena akcija „Za krov nad glavom“ upozorava da izmjene Zakona o izvršenju uvode drakonske uslove koji sužavaju pravo na zaštitu jedinog doma i traži da u postupak budu uključena i treća lica – kupci stanova koje su investitori prevarili.
Združena akcija zahtjeva javnu raspravu, dok iz Komore izvršitelja poručuju da o ispunjenosti uslova mora da odlučuje sud u roku od pet dana, a ministarstva najavljuju preciziranje mjera u naredne dvije nedjelje.
Iz Združene akcije “Za krov nad glavom” kažu da će zahtjevati da najavljenim izmjenama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju budu obuhvaćena i treća lica.
“Za sada se to ne pominje. Bilo bi strašno da se ponovo propusti prilika da se taj problem riješi, kao što je propuštena i 2019. godine i 2015. godine, da se ta rupa u Zakonu začepi i da ljudi koji su pošteno platili svoje domove budu u njima zaštićeni”, kaže Ivan Zlatić iz Združene akcije “Za krov nad glavom”.
Objašnjava da su treća lica ljudi koji nisu nikome dužni, ali njihova imovina odlazi na doboš zbog – tuđih dugova.
“U smislu prava na dom, to su ljudi koji su, na primjer, kupili stan u izgradnji, u nekoj fazi kada je to bilo povoljnije, jer ko danas ima novca da kupi nekretninu završenu sa urednim papirima, i onda se nađu u jednoj rupi dok ne dobiju priliku da se uknjiže. Zgarada često ne dobije upotrebnu dozvolu iz razloga koji sa kupcem nemaju nikakve veze, zato što je investitor radio nešto mimo crteža ili iz drugih razloga, i onda kupci dođu u situaciju da iako su kupili nepokretnost, imaju ugovor, dali su pare, uredno su platili, zaključili i overili ugovor, to ništa ne znači zato što u izvršnom postupku se gleda samo ko je knjižen, a knjižen je investitor kome su već dali pare. Onda zbog njegovih dugova, koji su često prevarni i fiktivni, a čak i da je legitiman dug u pitanju, da je, na primjer, investitor ostao dužan dobavljačima, prodaje se ova nepokretnost koju je čovjek pošteno platio. To je jedna rupa u Zakonu na koju je stručna javnost primjetila još kada je Zakon donošen”, kaže Zlatić.
Vujadin Masnikosa iz Komore javnih izvršitelja kaže da treća lica po sadašnjem Zakonu imaju prvo na prigovor i o tome odlučuje sud.
,,Predsjednik je govorio samo o izvršnim dužnicima, ali da će u narednih 15 dana resorna ministasrtva bliže konkretizovati te stvari i imaćemo u krajnjoj liniji parlamentarnu raspravu, gdje će poslanici imati mogućnost da putem amandmana predlože određene izmjene”, navodi Vujadin Masnikosa.
Prilikom predstavljanja socijalnih mjera saopšteno je da ljudi koji žive u stanu, kući, do 60 kvadrata i to im je jedina nepokretnost neće ostati bez krova nad glavom zbog duga ako ispune još neke uslove.
Iz združene akcije “Za krov nad glavom” ocjenjuju da su uslovi previše restriktivni za situacije u kojima se živi u Srbiji.
,,Kada je riječ o postavljenoj granici za kvadraturu, temeljni problem je to što ako je stan veći od 60 kvadrata, na primer 61 kvadrat, ne uživate nikakvu zaštitu i stan se prodaje. Mi smo 2019. godine predlagali nužni minimum koji se štiti, da sa članom domaćinstva raste kvadratura. U osnovi da bude zaštićeno 40 kvadrata, a da se na svakog člana domaćinstva doda po 15 kvadrata. Mi smo predlagali da se stan proda i da se dužniku i njegovoj porodici obezbjedi nepokretnost koja je u onoj granici, a od ostatka da se naplaćuje dug. Ovo je sada linearna mjera koja ne odgovara situaciji u Srbiji”, objašnjava Ivan Zlatić.
U Komori javnih izvršitelja kažu da je morao da se stvori određen kriterijum kako ne bi došlo do zloupotreba.
“Znamo da se u izvršnom postupku kao izvršni dužnici ne javljaju samo oni koji su socijalno ugroženi, već imamo i kategorije bahatih građana koji neće da poštuju sudske odluke. Oko 20 odsto su oni koji su socijlano ugroženi, a imamo i situacija da smo ljude iseljavali iz vila na Dedinju, navodi Vujadin Masnikosa.
Zlatić kaže da iseljavanja sa Dedinja nisu situacije koje uznemiravaju javnost i da zakonodavac ne reaguje sada na to kada hoće da ispravi ono što s razlogom uznemirava javnost, to je da eskalira siromaštvo i beskućništvo.
Masnikosa iz Komore javnih izvršitelja kaže da se, na primjer, u Njemačkoj građani zbrinjavaju u stanovima na periferiji gradova da ne bi bili beskućnici.
“Stanovi su po modelu 40 kvadrata i plus 15 kvadrata po svakom članu domaćnistva, ali to nije 60 kvadrata na Vračaru ili Beogradu na vodi, pa plus 15. Mi nemamo nigde u Evropi situaciju kao što će biti u Srbiji i mislim da je to odlično rješenje u Srbiji”, ocjenjuje Vujadin Masnikosa.
Ivan Zlatić kaže da ne možemo mi da se poredimo sa bogatom Njemačkom koja gradi socijlne stanove.
,,Mi imamo naše siromašne građane koji žive u svojim nepokretnostima i treba da ih zaštitimo tu gdje jesu. Ako nekog zanima kako izgleda socijalno stanovanje u našoj zemlji otiđite u Kamendin da vidite kako ljudi žive”, navodi Zlatić.
U komori javnih izvršitelja objašnjavaju da neke hitne i socijalne mjere koje se predlažu moraju da se predlože jer su neophodne i opravdane, a da mi već godinama imamo stručnu raspravu o tom pitanju.
“S našeg stanovništa glavni problem jeste nefunkcionalnost suda. Mi možemo imati najbolje zakone, ali ukoliko sud neće biti efikasan, onda trud svih učesnika u postupku i stručne javnosti i rasprava ne mogu da riješe problem građana i očekujemo da će sud postupati u roku od osam dana, kaže Masnikosa.
Ivan Zlatić iz Združene akcije “Za krov nad glavom” smatra da je javna rasprava neophodna.
,,Ima puno detalja, a postoji takođe ogroman problem i u onom dijelu koji nije predložen. Potrebno je analizirati dobro ovaj problem da bismo ovog puta imali dobre izmjene Zakona. Treba da razgovaramo da vidimo kako zaista da zaštitimo građane, ovo što smo do sad čuli je pristup “sit gladnom ne vjeruje”. Ovo nije pristup da se građani zaštite, ovo je pristup da se građanin unaprijed tretira kao potencijalni prevarant. Samo smanjujemo prostor da zaštitimo ljude kojima je to zaista potrebno jer smo u panici da će siromašan nekog da prevari”, kaže Zlatić.
Još jedan uslov da bi neko ostvario pravo na zaštitu jedinog doma u postupku naplate duga jeste i da na adresi jedine nepokretnosti u kojoj živi ima prijavljeno prebivalište najmanje 5 godina prije podnošenja prijedloga za izvršenje.
Zlatić iz Združene akcije “Za krov nad glavom” smatra da je taj uslov drakonski, kao i ovi drugi uslovi, i da samo smanjuju broj građana koji će biti zaštićeni ovim mjerama. ,,Pet godina u svijetu u kome danas živimo, u dinamičnom životu i dinamičnoj ekonomiji, da neko pet godina unazad nije ni zamrznuo svoje prebivalište na primjer da bi otišao negdje da radi. Šta se dešava ako članovi domaćinstva jesu proveli 5 godina na toj adresi? To je takođe prijedlog koji mora da se razradi, da bude fleksibilniji, kaže Zlatić.
