U Osnovnoj školi „Avdo Međedović“ upriličena je svečana posjeta ambasadora Japana Akire Imamure, kojeg je dočekao direktor škole Sead Redžović zajedno sa nastavnicima i učenicima.
Delegacija ambasade obišla je školu, učionice i kabinete, gdje su se upoznali sa obrazovnim programima, vannastavnim aktivnostima i projektima u kojima škola učestvuje. Učenici su priredili kratak kulturno–umjetnički program, predstavljajući elemente bošnjačke i japanske kulture kroz folklor, recitacije, prezentacije i likovne radove.
O važnosti ove posjete i planovima za buduću saradnju govorio je i direktor škole, Sead Redžović, koji je naglasio značaj jačanja veza, zajedničkih projekata i razmjene učenika i nastavnika.
“Jednim prigodnim programom željeli smo da predstavimo sve ono što je karakteristično za našu školu, a to jeste da je škola od posebnog značaja ta bošnjačku zajednicu u R. Srbiji, jednim prigodnim programom – folklorom, recitacijama, pjesmama i sevdalinkama, Poslužili smo ambasadora i kahvom prijateljstva, kahvom mira. Uz jedan miroljubiv ambijent poveli smo razgovor u kojem smo se predstavili kao škola, predstavili smo naše potrebe, a sve to u želji da nastavimo saradnju i da ona bude plodonosna. Istakli smo i da nam je želja da se ostvare kontakti, kroz porojekte, ali i eventualnu razmjenu učenika i nastavnog osoblja, kako bismo se bolje upoznali sa kulturama jednih i drugih”, kazao je direktor Redžović.
Ambasador je izrazio zahvalnost na toplom dočeku, pohvalio rad nastavnika i učenika, te naglasio važnost međusobnog razumijevanja i prijateljskih odnosa između naših zemalja.
Ovaj događaj doprinio je jačanju međunarodne saradnje i obogaćivanju školskog života, ostavljajući snažan utisak na učenike i zaposlene.
U Sandžačkom jutru govorili smo o Danu Sandžaka – datumu koji nosi posebnu važnost za naš narod, naš identitet i naše zajedničko pamćenje. Hajro ef. Tutić je čovjek koji je odrastao uz tradicionalne vrijednosti ovog kraja, svjedočio njihovom razvoju, ali i promjenama koje su donijela savremena vremena.
“Ja sam najbolje osjetio da postoji Sandžak i šta je Sandžak kao učenik medrese Gazi Husrev-beg u Sarajevu. Nas dvojicu su odmah nazvali: “Evo ih Sandžaklije”. To je bila 1962. godina. Ja sam se ponosio time kada bi me nazvali Sandžaklijom. Međutim – spominjani smo tako u 2 konteksta. Jedan je bio da smo malo rogopatni i nezgodni, a s’ druge strane bilo je takvih koji su u nama vidjeli ipak nešto što nas je činilo posebnim, a to je ta naša oštrina, temperament, ljubav prema Sandžaku”, istakao je Hajro ef. Tutić.
Govoreći o identitetu i posebnosti sandžačkog čovjeka, Hajro ef. Tutić se osvrnuo i na ličnosti koje su obilježile našu savremenu historiju, ostavljajući neizbrisiv trag i snažno oblikujući ponos sandžačkog naroda. Među njima, kao prvak, rahmetli muftija Muamer Zukorlić.
“Da ništa nemamo i da ništa nismo imali u prošlosti – samo što smo iznjedrili muftiju Muamera Zukorlića koji je postao priznat u cijelom svijetu sa svojom inteligencijom, oštrinom, pameću i znanjem – mislim da imamo razloga da se ponosimo i da mi nosimo, ne samo ime, već i taj bajrak, a Sandžak, ustvari, znači bajrak, te da smo mi, bez ikakvog pretjerivanja, bajraktari”, ističe Hajor ef. Tutić.
Dan Sandžaka nije samo datum – to je podsjetnik na korijene, na borbu, na čast i na ljude koji su kroz vrijeme nosili i čuvali naš bajrak. Kroz riječi Hajro ef. Tutića jasno je da Sandžak nije geografski pojam, već živ osjećaj pripadnosti. Zato ga obilježavamo s ponosom – kao zavjet da vrijednosti koje smo naslijedili ostanu putokaz generacijama koje dolaze.
U Sandžačkom jutru razgovarali smo sa čovjekom čije ime već deceniju i po stoji iza najznačajnijih humanitarnih akcija u Sandžaku. Mirsad ef. Bećirović, direktor CHR Hajrat, koja je izgradila 140 kuća potrebnim porodicama, podijelila na desetine hiljada humanitarnih paketa, obezbijedila redovne obroke u Vakufskim kuhinjama za više od 2000 porodica u Sandžaku, pružila pomoć bolesnima, a jetimima iz mjeseca u mjesec obezbjeđuje stipendije i podršku.
Bilo je riječi o dosadašnjim rezultatima, novim projektima, izazovima i budućnosti humanitarnog rada u našem kraju. Kao najveći projekat, istakao je Bećirović, Vakufske su kuhinje, ideja i vizija rahmetli akademika muftije Muamera Zukorlića koje su od prvog dana imale samo jedan cilj – da nijedna porodica ne bude gladna.
“Ima 7 Vakufskih kuhinja, u 7 gradova. Oko 2000 porodica se hrani u tim kuhinjama. Svakodnevno se oni hrane tu i uzmu odnesu svojim kućama. One osobe koje su samci, većinom dođu, jedu u kuhinjama, onda odnesu svojim kućama, da bar u tom segmentu ljudi u Sandžaku budu mirni i spokojni. Kome je god potrebna kuhinja može da je koristi. Nikada nismo pitali za vjeru, naciju, političku ili bilo koju drugu pripadnost, niti ćemo ikada. Kome god je bila potrebna pomoć – gledali smo u susret da mu izađemo”, kaže Mirsad ef. Bećirović.
Ovih dana aktuelna akcija Hajrata je podjela ogrijeva za porodice u Sandžaku koje su muhtačne. Preko stotinu porodica u samo par dana sanbdjeveno je ogrijevom, a u narednim danima podjela se nastavlja u svim gradovima Sandžaka.
“Dolaze zimski dani, a mi svaki dan, evo, već 25 dana, dijelimo ogrijev. Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Nova Varoš, Prijepolje, Priboj, Brodarevo. Obuhvatili smo sve gradove. Imalo je par porodica koje se ne griju na drva, već na struju, pa smo im platili struju, neki se griju na pelet, jer im je neko nekad pomogao da to naprave, iako je pelet sada poskupio i teže se nabavlja, i tu pomažemo koliko smo u mogućnosti. Ogrijevom drvom preko stotinu porodica u ovo nekoliko dana smo obezbijedili”, ističe Mirsad ef. Bećirović.
U vremenu izazova, humanost ostaje najčvršći oslonac našeg društva. Rad CHR Hajrata i posvećenost ljudi koji ga vode, na čelu sa Mirsadom ef. Bećirovićem, podsjećaju nas da se dobrota ne mjeri riječima, već djelima. A tamo gdje se djela nižu iz dana u dan, rađa se nada.
Na svečanoj sjednici Skupštine Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti održanoj 18. novembra 2025. godine u Sarajevu upriličena je inauguracija 8 novih članova.
Novoizabrani članovi potpisali su izjave o poštivanju bošnjačkih duhovnih, moralnih i nacionalnih vrijednosti, statuta i programa Akademije te davanju punog doprinosa zdravim međuljudskim odnosima članova BANU u svojim nastupima.
U status redovnih članova primljeni su: Džemal Najetović i Safet Sarić dok su status dopisnih članova dobili Faris Gavrankapetanović, Izet Šabotić, Mustafa Bisić, Džavid Haverić i Remzija Hadžiefendić Parić.
„Mi danas potvrđujemo da akademska riječ mora biti glas koji se čuje u javnom prostoru; glas koji neće prepustiti drugima da određuju našu historiju; glas koji će svojim autoritetom braniti univerzalne vrijednosti, ali i specifičnu kulturnu posebnost naše zajednice, nacije i države. Naš narod je, stoljećima, opstajao na razmeđu imperija i ideologija, ali uvijek zahvaljujući znanju, obrazovanju i duhovnosti. Zato i danas, kad se svijet ponovo lomi pod teretom nesigurnosti, zov vremena traži da akademski glas Bošnjaka bude jasan, hrabar i neumoran“, istakao je u svom govoru predsjedavajući Skupštine BANU akademik Mustafa Cerić dodavši da „današnjim danom, primanjem naših novih članova, BANU postaje još snažnija, raznolikija i bogatija. A to znači i da će naše društvo dobiti još više znanja, još više kulture, još više moralne snage.“
U svojstvu predstavnika novoprimljenih članova i v.d. sekretar BANU dr. Mustafa Bisić je istakao spremnost Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti – BANU da u proširenom sastavu u svom punom kapacitetu djeluje na svim poljima bitnim za našu državu Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake koji žive i djeluju širom svijeta.
„Bosna i Hercegovina očekuje rješavanje više važnih pitanja od kojih bih posebno izdvojio pitanje bosanskog jezika, državne imovine, popisa stanovništva, principa proporcionalnosti prilikom izbora u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, zatim implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, i pozicioniranje Bosne i Hercegovine u evropskoj i svjetskoj zajednici država i naroda odnosno prijemom u članstvo EU i NATO-a čemu će Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti dati i svoj doprinos.“ – dr. Bisić.
Na svečanoj inauguraciji je naglašena civilizacijska potreba za jačanje bošnjačke nacionalne i bosanske državne svijesti.
Bošnjaci danas obilježavaju nacionalni blagdan 20. novembar – Dan Sadžaka, u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) u Pljevljima 1943. godine.
Ovaj datum je zvanični blagdan Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori, a proslavlja ga i sandžačka dijaspora širom svijeta.
Ovim povodom brojne čestitke upućene su svim građanima Sandžaka, kako u domovini, tako i u dijaspori.
Muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić, koji je čestitao praznik svim građanima, naglašavajući da je Sandžak prostor dostojanstva, slobode i kulturnog nasljeđa. Istakao je važnost očuvanja identiteta, jačanja institucija i zajedništva, uz poziv da se Sandžak gradi djelom i međusobnim poštovanjem.
Svoju čestitku uputio je i Usame Zukorlić, ministar i predsjednik SPP-a, podsjećajući da Dan Sandžaka predstavlja hrabrost i političku zrelost generacija iz 1943. godine. Naglasio je vrijednosti pravednosti i reda, te poručio da Sandžak zaslužuje razvoj kroz infrastrukturu i bolji standard života.
Povodom Dana Sandžaka oglasio se i Fuad Baćićanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, poručivši da je ovo dan ponosa, sjećanja i odgovornosti. Istakao je važnost čuvanja identiteta, jezika i kulture, te posebno potrebu očuvanja Državnog univerziteta u Novom Pazaru.
Povodom praznika oglasio se i Mirsad Nurković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, ističući da je Dan Sandžaka jedan od najdubljih simbola identiteta i zajedništva. Poručio je da ovaj datum potvrđuje autohtonost Sandžaklija i njihovu trajnu borbu za pravdu, zajedništvo i demokratsko društvo.
Među čestitarima je i Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara, koji je poručio da Dan Sandžaka podsjeća na tradiciju, identitet i vrijednosti koje su oblikovale generacije. Istakao je toplinu, solidarnost i otvorenost kao trajne snage ovog kraja.
Čestitku je uputila i Mersija Camović Rebronja, predsjednica Opštine Sjenica, poručivši da Dan Sandžaka simbolizuje naše korijene i snagu zajednice. Posebno je istakla suživot i međusobno poštovanje kao najveće bogatstvo Sandžaka.
Građanima se obratila i Selma Kučević, predsjednica Opštine Tutin, koja je istakla da Dan Sandžaka povezuje sve Sandžaklije bez obzira gdje žive. Podsjetila je na snagu tradicije i zajedništva, uz poziv da se čuva identitet i međusobno poštovanje.
Čestitku je uputio i Almir Avdić, predsjednik Skupštine opštine Rožaje, koji je Dan Sandžaka nazvao simbolom snage, povezanosti i borbe za dostojanstvo. Podsjetio je na amanet predaka i odgovornost da se čuva identitet i jedinstvo.
Stranka pravde i pomirenja u Crnoj Gori poručila je da 20. novembar podsjeća na osnivanje ZAVNOS-a i vrijednosti antifašizma, suživota i očuvanja identiteta. Ističu da Sandžak ima snažan razvojni potencijal i da je obaveza da se u duhu pravde i pomirenja gradi društvo ravnopravnosti i poštovanja.
Čestitku je uputio i Samir Lekić, predsjednik SDP-a, podsjetivši na bogatu historiju Sandžaka i vrijednosti na kojima počiva. Istakao je da se u Sandžaku različitosti dopunjuju i da zajedništvo ostaje ključ napretka i sigurnosti za sve građane.
Svoju poruku uputila je i Bošnjačka stranka, ističući da ZAVNOS simbolizira antifašizam, multikulturalizam i borbu za prava, vrijednosti na kojima se i danas gradi moderno i evropsko društvo. Podsjećaju da BS u svom programu prepoznaje Sandžak kao prekograničnu regiju.
Povodom Dana Sandžaka oglasio se i Građanski pokret Sandžaka. Naglašavaju da se budućnost Sandžaka treba graditi na sporazumijevanju, dogovoru i zajedničkom trudu kako bi nova pokoljenja ostvarivala svoje snove na svojim ognjištima, a ne u tuđini.
Čestitku uputila i Bošnjačka Kulturna Zajednica Luksemburg – BKZ. “Ovo je dan kada se srce malo jače stegne, a ponos malo više poraste. Dan kada se sjećamo ko smo, odakle potičemo i šta nas je održalo kroz generacije – vjera, čast i nepokolebljiva ljubav prema svom narodu.I iz Luksemburga, i iz svakog dijela dijaspore, osjećamo istu nit koja nas povezuje sa Sandžakom. To nije samo zemlja, to je osjećaj, amanet i obaveza da čuvamo istinu, poštenje i jedni druge.”, poručuju iz BKZ Luksemburg.
Na kraju, čestitku je uputio i Sulejman Ugljanin, predsjednik SDA Sandžaka. Podsjetio je da su sloboda, pravda i dostojanstvo temeljne vrijednosti Sandžaka i da ih treba sačuvati za buduće generacije, uz poruku da Sandžaklije nisu gosti, već autohton narod.
