Naslovnica Blog Stranica 162

Macura: Prema preliminarnoj statistici u toku ove godine 14 femicida u Srbiji

0

Ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomsko i političko osnaživanje žena, Tatjana Macura, ističe da je u prethodnoj godini, po osnovu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, izrečeno 30.000 hitnih mera kojima se prekida kontakt sa nasilnikom ili se nasilnik udaljava od žrtve, dodajući da je važno raditi na merama prevencije, kako se nasilje ne bi dešavalo ili ponavljalo.

Macura napominje da će zvaničnu statistiku dobiti početkom naredne godine.

“To je statistika na koju se mi oslanjamo i koja dolazi od Ministarstva unutrašnjih poslova. Iako ova sama po sebi crna statistika i govori o podacima o kojima bismo voleli da ne pričamo. Ipak treba imati u vidu da se broj ubijenih žena i muškaraca, u situacijama porodičnog nasilja od trenutka kada je Srbija donijela odluku da ratifikuje istanbulsku konvenciju, do danas se u velikom procentu smanjio”, objasnila je ona.

Srbija je u novembru 2016. godine usvojila Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, upravo u periodu kada se obilježava globalna kampanja „16 dana aktivizma“.

“Da li smo zadovoljni ovim rezultatima, nismo jer dok je jedna žena ubijena , posebno u takvoj situaciji, ne možemo biti zadovoljni. Najveći pritisak je na institucijama sistema i ja bih volela da se mi, zajedno, potrudimo da ih ohrabrimo da ne odustaju od trenutka kada im se puži pomoć”, zaključuje Macura.

Dok se zvanični podaci za ovu godinu još očekuju, poruka nadležnih ostaje jasna borba protiv nasilja mora biti neprekidna, a sistemske mjere i preventivni rad ključni su kako bi svaka žrtva bila zaštićena na vrijeme.

SANA-A. Alić

Ljudska prava između zakona i stvarnosti: Selektivna pravda najveći izazov današnjice

0

Deseti decembar, Međunarodni dan ljudskih prava, svake godine podsjeća da univerzalne slobode i dalje nisu jednako dostupne svima, iako bi trebale biti temelj svakog pravednog društva.

Uprkos tome što su formalno zagarantovana, ljudska prava se u praksi često ostvaruju djelimično, otkrivajući dubok jaz između onoga što piše u zakonima i onoga što ljudi žive.

Prof. dr. Maida Bećirović Alić naglasila je da se snaga ljudskih prava ne mjeri brojem usvojenih deklaracija, već njihovom stvarnom primjenom u svakodnevnom životu.

“Taj zakonodavni momenat, odnosno pravna norma koja štiti ljudska prava, izuzetno je važan. Ipak, pravi nivo poštovanja ljudskih prava najbolje uočavamo u svakodnevnom životu. Pitanja su jednostavna: ima li pojedinac pravo na slobodu, obrazovanje, rad, slobodan pristup sudu? Može li ostvarivati svoja prava bez pritisaka i ograničenja sistema? Tek kada su odgovori na ova pitanja pozitivni, možemo reći da su konvencije i zakoni zaista imali efekta i uticaja na razvoj ljudskih prava u praksi”, kazala je Prof. dr Maida Bećirović -Alić.

Najveći izazov našeg pravnog sistema danas je selektivna pravda, koja često nanosi veću štetu od same nepravde i narušava povjerenje građana u institucije.

“Činjenica da je selektivna pravda često gora i od same nepravde upravo je najveći problem na kojem se mora ozbiljno raditi. Imamo situaciju u kojoj institucije nadležne za zaštitu prava ne postupaju jednako prema svakom licu. Građani sve manje vjeruju institucijama, a postupci zaštite prava traju predugo. Time se automatski stvara odbrambeni mehanizam kod pojedinca, koji više nije siguran da institucija zaista može zaštititi njegova prava”, poručuje ona.

Osnovno načelo ljudskih prava je načelo univerzalnosti, ali sukobi u svijetu pokazuje njegovo nepoštivanje.

“Nažalost, svjedoci smo brojnih oružanih sukoba u svijetu, a posebno bih istakla sukob u Gazi, koji je trenutno jedan od najsnažnijih i najintenzivnijih. Ovaj sukob, ratni zločini i kršenja humanitarnog prava, uključujući genocid, predstavljaju školski primjer kako ljudska prava često gube svoju univerzalnost. Universalnost znači da ljudska prava moraju važiti jednako za sve, bez selektivnosti, i da institucije moraju djelovati podjednako prema svakome. Nažalost, u ovom slučaju najranjivije grupe – žene, djeca i nedužni civili – trpe zbog neprimjene ovog principa. Ovaj primjer jasno pokazuje da poštovanje ljudskih prava često zavisi od države, njene moći ili nemoći, te od mjesta u kojem se događaji dešavaju, što dovodi do različitih stepena zaštite i primjene prava”, ističe dr. Maida Bećirović – Alić.

Zato onog trenutka kada podignemo glas za drugog, gradimo pravedniji svijet za sebe, poručuje ona.

Cijelu emsiju pogledajte u Temi dana od 19:00h.

SANA-Hazir Župljanin
FOTO: SANA

 

 

 

Koca-Dagli o psihološkim posljedicama siromaštva u Novom Pazaru

0

Posljedice ekonomske krize sve češće prelaze okvire materijalnog i postaju vidljive u sferi mentalnog zdravlja. Psiholozi upozoravaju da se hronični finansijski stres pretvara u tihi pritisak koji narušava svakodnevno funkcionisanje građana, njihove odnose, pa čak i razvoj djece.

Psihološkinja, Irma Koca-Dagli, objašnjava da je teret stalne neizvesnosti postao ozbiljan rizik po psihološko blagostanje mnogih porodica.

“To može trajati nekoliko mjeseci ili nekoliko godina. Imamo porodice i ljude koji nikada nisu živjeli u blagostanju, već su od rođenja do kraja života bili u siromaštvu, odnosno u neispunjavanju svojih osnovnih i životnih potreba. Možemo zamisliti koliko to utiče na pojedinca, njegovu ličnost, ponašanje a mi ako društvo vidimo samo posljedice, ne gledajući uzroke”, objasnila je psihološkinja.

Prema njenim riječima, ovaj stres naročito utiče na dinamiku unutar porodice.

“Posebno kada govorimo o ljudima koji imaju svoje porodice i taj osjećaj da nama izmiče tlo pod nogama izaziva osjećaj bespomoćnosti. Siromaštvo je nevidljivi član porodice i koji utiče na svu dinamiku u porodici od toga kakva je komunikacija, kakvi su emocionalni odnosi,kakve odluke donosimo i kako se ponašamo. Porodica koja se bori sa siromaštvom i ne zna šta donosi sutra, ne mogu praviti planove mjesec dana unaprijed”, ističe psihološkinja.

Koca-Dagli upozorava da je dugoročni uticaj na djecu posebno zabrinjavajući.

“Djeca se povlače, jer primećuju, i kada ne govore, da roditelji imaju problem i da se nešto dešava, gdje ne žele da budu dodatni teret njima i ostaju bez svojih potreba, povlačeći se. Tu je agresivnost što dodatno mijenja stanje unutar porodice, posebno kada je u pitanju odnos roditelj-dijete. Također, može doći do toga da djeca preko noći odrastu i postanu zrele osobe imajući brige koje nisu za njihov uzrast”, dodaje ona.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da zajednica ima važnu ulogu u ublažavanju posljedica.

“Zajednica može mnogo uraditi, a da ne skuplja pomoć putem humanitarnih akcija. Mi smo svjedoci da naša sredina, pokušava da, brine o osobama koje imaju poteškoća u svakodnevnom života”, podvlači Koca-Dagli.

Stručnjaci zato sve glasnije apeluju da se mentalno zdravlje ne smije posmatrati kao sporedna posljedica siromaštva, već kao njegovo najosetljivije i najskuplje lice.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić

Zukorlić predsjedavao vladinim odborom za odnose sa inostranstvom

0

Ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost u Vladi Republike Srbije, Usame Zukorlić, predsjedavao je danas sjednicom Vladinog odbora za odnose sa inostranstvom, održanom u zgradi Vlade Republike Srbije.

Na ovom odboru razmatraju se i odobravaju odluke iz oblasti međunarodnih odnosa koje usvaja Vlada Republike Srbije, čime odbor ima važnu ulogu u kreiranju i usmjeravanju vanjskopolitičkih aktivnosti države.

Članstvo u odboru ima ograničen broj ministarstava, u skladu sa njihovim nadležnostima u oblasti međunarodne saradnje. U okviru svog rada i članstva u ovom odboru, ministar Zukorlić fokusiran na odnose sa arapskim državama je ranije ostvario i službene posjete Palestini i Siriji, gdje je imao niz susreta sa zvaničnicima i predstavnicima institucija tih zemalja.

Srčana slabost u porastu: Ljekari upozoravaju na simptome

0

Srčana slabost sve češće se opisuje kao “tiha epidemija” savremenog doba i jedan je od najvećih izazova za zdravstvene sisteme, a u Srbiji između 165.000 i 200.000 ljudi živi sa ovim oboljenjem, koje se najčešće prepoznaje kroz nespecifične tegobe poput umora, nedostatka daha ili smanjene izdržljivosti.

Kardiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Danijela Trifunović Zamaklar naglasila je da srčana slabost ima ozbiljnu prognozu jer svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze.

“Morbiditet i mortalitet ove bolesti čak su veći nego kod pojedinih karcinoma, poput karcinoma prostate, pa čak i karcinoma dojke. Naš cilj je da skrenemo pažnju široj javnosti, a posebno našim pacijentima, da obrate pažnju na stvarne simptome ove bolesti i da se na vrijeme jave ljekaru, jer danas imamo adekvatnu terapiju kojom možemo djelovati i usporiti progresiju oboljenja. Preventiva je od izuzetne važnosti.
Šta najčešće dovodi do srčane slabosti? Povišen krvni pritisak, neregulisane masnoće, neregulisana šećerna bolest, prekomjerna tjelesna masa odnosno gojaznost, te bubrežna slabost. To su pet glavnih pokretača srčane slabosti”, poručuje kardiolog Danijela Trifunović Zamaklar.

Srčana slabost je najčešće bolest starije životne dobi međutim, zabrinjavajuće je što se starosna granica sve više spušta.

“Situacija je takva da ovu bolest danas sve češće dobijaju i mlađi ljudi. Srčana slabost može biti posljedica genetski uslovljenih oboljenja srčanog mišića, pa se može javiti i kod vrlo mladih osoba – kod djece i tinejdžera. Kako vremom napreduju koronarne bolesti, one se, nažalost, sve češće javljaju u mlađem životnom dobu. Infarkt miokarda pomjera se ka mlađoj populaciji, pa se samim tim i srčana slabost sve više registruje kod mlađih pacijenata. Također, zahvaljujući napretku medicine i dužem životnom vijeku, imamo i sve veći broj starijih pacijenata sa ugrađenim medicinskim uređajima, među kojima je srčana slabost takođe čest problem”, kazala je ona.

Iako srčana slabost zahtjeva trajnu brigu i praćenje, uz pravovremeno prepoznavanje i pravilnu terapiju, ovo stanje može da se uspješno drži pod kontrolom, omogućavajući kvalitetan i aktivan život, poručuju ljekari.

1...161162163...2.973Stranica 162 of 2.973