Iako su trgovci tokom proteklih dana mamili kupce popustima i snažnim marketinškim kampanjama, ekonomski analitičari ističu da je ključno pitanje koliko su te akcije zaista donijele uštede potrošačima. Prvi pregledi pokazuju da su mnoge cijene oscilirale sedmicama prije velikih rasprodaja, što otvara dilemu o stvarnom obimu najavljenih popusta.
Ekonomista, doc. dr. Haris Zogić, podsjeća da su psihološki mehanizmi i ove godine odigrali važnu ulogu, gurajući potrošače ka impulzivnim kupovinama, često bez prethodnog poređenja cijena.
“Marketing je zasnovan na tome da u nama probudi želju za kupovinom, te se dešava da svake godine u okviru Crnog petka dolazi do velikih popusta. Sve zavisi od trgovca do trgovca, ali popusti budu realni, posebno onih roba za koje trgovci znaju da će biti velika potražnja”, kaže on.
Napominje da trgovci prije Crnog petka podignu cijenu na određene proizvode, a onda snize.
“Da bi izgledalo da se desio popust. Naravno, ne kažem da to rade svi ali se dešava i takva pojava. Cijene koje imamo su uzrok ponude i potražnje i to je ono na šta ne možemo da utičemo, ali definitivno je to globalni fenomen koji ima za cilj da kod potrošačaprobudi želju za što većom konzumacijom. Pitanje jeste, da li kupujemo stvari koje su nam potrebne ili stihijski trošimo svoj novac na stvari za koje mislimo da su nam potrebne”, podvlači ekonomista.
Analitičari upozoravaju da se pravi efekti Crnog petka vide tek nakon što se saberu troškovi, jer mnogi kupci na kraju potroše više nego što su planirali. Zato preporučuju oprez i podsjećaju da najveće uštede najčešće ostvaruju oni koji unaprijed znaju šta žele, a ne oni koji kupuju vođeni trenutnim impulsom.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
