Video-igre bi mogle do pomognu kod psihičkih oboljenja, bar tako pokazuju istraživanja sa Univerzitetske bolnice u Bonu. Oni su, određene igrice, koristili na pacijentima sa depresijom, gdje se ustanovilo da može da dovede do poboljšanja njihovih kliničkih simptoma i njihove memorije.
Sa druge strane pojedina istaživanja pokazuju da usamljeni ljudi mogu se još više zatvoriti u sebe igrajući video igrice.
Psihijatar Rešad Hazirović kaže da postoje određene video-igrice koje mogu dijagnostikovati i liječiti depresiju na osnovu pokreta očiju, sporosti u glasu i drugih karakteristika.
“To otvara mogućnost se i u psihijatriji koriste te vrste tehnologija. Međutim, još uvijek postoji i među samim stručnjacima velika dilema da li je to dobro i da li video-igre udaljavaju pacijenta od ljekara”, dodao je on.
LIJEČENJE VIDEO-IGRAMA PRIHVATLJIVO U MEDICINI?
Pokazalo se da video-igre poboljšavaju kvalitet odnosa sa ljudima, socijalnu podršku i psihosocijalnu dobrobit. Hazirović napomenuo da bi takav način liječenja bio primjeren sadašnjem vremenu.
“Zasigurno da postoji neki potencijal da se takav način liječenja uvede i u medicinu, ali sa druge strane to su stvari koje su još uvijek nedovoljno razjašnjene, standardizovane i uvedene, ali mogućnost, svakako, postoji”, objasnio je on.
Podvukao da postoji niz pitanja, te je za sada najbolja neposredna komunikacija.
“Psihijatar u razgovoru sa pacijentom prati sve elemente njgove komunikacije, kao što su verbalna i neverbalna, emocionalnu što nama daje sliku o samom pacijentu i usmjerava nas kako da postupamo sa takvim osobama”, rekao je psihijatar.
NEGATIVNI ASPEKTI
Prekomjerna upotreba video-igara izaziva i određene psihičke tegobe, što je utvrđeno nizom istraživanja, riječi su Hazirovića.
“Pored tih pozitivnih strana koje može da ima video-igra i samo liječenje na takav način, one imaju i svoju negativnu stranu. Takve tegobe obično se manifestuju osjećajem iscrpljenosti, umora, razdražljivosti i na kraju sa depresijom”, pojasnio je on.
Istakao da ovakav pristup se treba sagledati sa dosta aspekata, kako bi se to našlo u medicinske protokole.
“Za sada je to još u fazi istraživanja. Svakako, pozatelj pozitivnih terapijskih efekata jeste fizička aktivnost, a to uglavnom primeti okolina, nego sama osoba, u da su bolje raspoloženi, da bolje i urednije obavljaju svoje obaveze, gdje na kraju i oni dobiju taj subjektivni osjećaj”, zaključio je Hazirović.
Nove studije pokazuju da video-igre, ako se koriste svjesno i umjereno, mogu imati pozitivne efekte.
SANA-A. Alić
