U vremenu u kojem su laži često prekrivene slojevima opravdanja i prećutkivanja, psiholozi sve češće upozoravaju na ozbiljne posljedice fabinga, namjernog obmanjivanja ili prikrivanja istine.
Fazila Šačić, sa Departmana za psihološke nauke objašnjava da je fabing mnogo više od “bijele laži” koja se ponekad koristi da se izbjegne konflikt.
“Najčešće pribegavaju iz razloga da bi održali pozitivnu sliku koju socijalna okolina i okruženje stvorila o njima. Fabing nije crno bijela pojava, već se često vezuje za impulsivnost, emocionalnu nesigurnost i strah, ali kada postane obrazac ponašanja tada ostavlja direktne psihološke tragove i efekte po ličnost”, objasnila je ona.
Posebno je opasno, ističe ona, što fabing u partnerskim vezama, porodici ili prijateljstvima može ostaviti dugoročne posljedice od narušene bliskosti do trajnog gubitka osjećaja sigurnosti.
“Povjerenje je temelj na kome se gradi svaki zdrav odnos te kada se ono, na bilo koji način, poljulja dolazi do situacije da određene osobe ispituju svoje riječi, postupke, ponašanje i osjećaje gdje dolazi do emocionalne udaljenost, odnosno distance i od ljudi ali i sebe”, dodala je Šačić.
Na pitanje postoji li tip ličnosti skloniji fabingu, Fazila objašnjava da iza laži često stoji duboka nesigurnost, strah od konflikta ili želja da se zadrži idealizirana slika o sebi.
Fazila Šačić, Departman za psihološke nauke
“Kada govorimo o psihološkim profilima, ne možemo reći da postoji jedinstveni profil koji će pribegavati fabingu i to zavisi od različitih okolnosti. Ne možemo reći za osobu da je zlonamjerna ukoliko pribegava fabingu jer moramo uzeti u obzir skrivenu stranu, odnosno da je rasla u okruženje gdje je laž bila normalna pojava ili nije bila sankcionisana. Sa druge strane ukoliko se to pojavljuje u ranom djetinjstvu, takve osobe to uzimaju kao odbranbeni mehanizma”, ističe ona.
Društvo, kultura i norme igraju veliku ulogu jer ono što je negdje “mala laž”, na nekom drugom mjestu je ozbiljno kršenje povjerenja.
“Naša percepcija istine i laži duboko je povezana sa društvenom kulturom, jer se na laž u brojnim kulturama ne gleda isto. Negdje se ona opravdava kao diplomatska neistina, dok se negdje vrednuje bez izuzetka. Danas, kultura modernog društva sve više opravdava sam fabing definišući ga kao način predstavljanja skrivene slik, gdje se gubi bilo kakva veza i granica između istine i fikcije”, riječi su Fazile Šačić.
Za kraj, Šačić ima jasnu poruku.
“Osnovni savjet jeste da postave pitanje šta fabingom želim sakriti i od koga se bojim reći istinu. Važno je da sebi daju odgovor na ova pitanja da bi shvatili da je istina jedina vrijednost i da ona može promijeniti određeno stanje. Također, važno je savjetovanje sa stručnim licima koji će na adekvatan način dati rješenja određenoj osobi da se uzrži od fabinga”, podvukla je ona.
Zato gradite kulturu iskrenosti u porodici, na poslu, u vezi. Povjerenje je temelj, a jednom kad se sruši, teško ga je ponovo izgraditi.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
