U amfiteatru FIS-a u Novom Pazaru promovisana je knjiga „Historija Sandžaka“, prvo cjelovito djelo koje na jednom mjestu donosi pregled historijskog razvoja ovog prostora od najstarijih vremena do savremenog doba. Na knjizi je radilo osam autora, a njeni promotori i autori ocijenili su je značajnim doprinosom očuvanju historijskog pamćenja Sandžaka.
O historiji Sandžaka kroz različite periode pisali su brojni istraživači, ali je, kako je istaknuto na promociji, nedostajalo djelo koje bi postojeća znanja objedinilo u jednu cjelinu.
Upravo tu prazninu nastoji popuniti „Historija Sandžaka“, kapitalno izdanje Bošnjačke nacionalne fondacije.
“Da nema ništa drugo osim ovog lijepog naslova – ‘Historija Sandžaka’ – ovo je svojevrsna pobjeda. A kamoli 650 stranica kvalitetnog teksta, zaključaka i informacija koje su ovi eminentni stručnjaci pronašli i zabilježili kroz svoja pera u ovu vrijednu knjigu. U tom smislu mislim da je ovo bio naš nacionalni vadžib, kako vjerski, tako i nacionalni vadžib. Ovaj sandžački vadžib, evo, mi smo ispoštovali i ispunili. Ali ovo je samo temelj. Mi očekujemo da se nastave ove teme razrađivati. Mnoge teme su samo načete i otvorene. Mi ih moramo dopunjavati i dodatno afirmisati. A ako mi ne budemo nosili tu ideju, mi Sandžaklije, ko će je onda drugi nositi? Zato, braćo draga i poštovane sestre, Sandžak je, kao što rekosmo, vrijednost i ideja koja je okupljala sve nas. Ideja od koje nemamo pravo da odustanemo. Nažalost, sa Sandžakom se trgovalo, možda će se i trgovati. A onima koji su te orijentacije kažemo, kao što je rekao Lutfi Bošnjak: „Uzmite svoje funkcije, uzmite svoje nadoknade i plate, a ostavite nam našu domovinu.“ A vama, ponosnim Sandžaklijama i Sandžaklijkama, Bošnjacima i Bošnjakinjama i svim dobrim ljudima, kažemo: nek’ smo vazda puni Sandžaka, a i Sandžak pun nas”, kazao da je predjsednik BNF-a hfz. Abdurrahman ef. Kujević.
Ideja o pisanju knjige, kako je istaknuto na promociji, nastala je nakon objavljivanja višesvješčane „Historije Bosne i Hercegovine“, koju je pripremio Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu. Na realizaciji sandžačke historije radilo je osam autora, historičara iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.
Knjiga na više od 600 stranica prati historijski razvoj Sandžaka, od srednjovjekovnog perioda, preko osmanske uprave i Berlinskog kongresa, do balkanskih ratova, Prvog svjetskog rata i savremenog doba.
Za promotore, njena vrijednost nije samo u obimu, već i u činjenici da će različiti izvori i istraživanja sada biti dostupni na jednom mjestu.
Jedan od promotora knjige bio je akademik Enes Pelidija, koji je istakao da su autori nastojali prošlost Sandžaka predstaviti na osnovu dostupnih historijskih izvora i relevantne literature.
“Svaki autor ima svoj stil pisanja i svoj ugao gledanja. Ali ono što uistinu mogu da kažem jeste da su se svi, od prvog autora koji je pisao o historiji Sandžaka pa do savremenog doba, pojedinačno potrudili da, na osnovu objavljenih i neobjavljenih izvora, stručne literature, pa čak i nekih subjektivnih svjedočenja, donesu ono što je najvažnije. Ljudi se trude da budu što objektivniji, ali greške nije moguće uvijek izbjeći. Sigurno ima onih koji su trebali biti pozvani i koji su trebali biti među autorima. Ali, Bože moj, bit će i drugo, a nadam se i deseto izdanje. Ne mogu, po mom mišljenju, a da ne kažem u ovom trenutku – nemojte me pogrešno shvatiti, da ja nešto pretjerujem – da je ovo, za historijski period Sandžaka, za Novi Pazar, za državu Srbiju i za sve vas koji ste ovdje prisutni, djelo na koje se čekalo ne godinama i decenijama, nego stoljećima.”
Urednik i jedan od autora knjige, dr. sc. Sedad Bešlija, podsjetio je da je od početne ideje do promocije prošlo manje od dvije godine.
Istakao je da je jedan od osnovnih ciljeva bio da historijsko znanje o Sandžaku izađe iz uskih akademskih krugova i postane dostupno široj javnosti.
Bešlija smatra da je upravo sistematizacija postojećeg znanja jedan od najvećih značaja ove knjige. Posebno ističe potrebu da takva djela budu dostupna učenicima, studentima, istraživačima, ali i široj javnosti.
“Knjiga koju, u izdanju Bošnjačke nacionalne fondacije, stavljamo na sud čitalačke publike predstavlja pokušaj da se historija Sandžaka sagleda cjelovito, argumentirano, bez simplifikacija i bez mitologije, s ciljem da posluži kao pouzdan izvor znanja i saznanja, ali i kao podstrek za daljnja istraživanja i dijalog o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ovog prostora. Čitanje historije, posebno u vremenima krize, ne samo da širi vidike, već pomaže u razvijanju novih pristupa u svjetlu prošlih iskustava. Kamo sreće da kao zajednica i društvo, i sva društva na Balkanu, više čitamo. Zato vas pozivam na čitanje i proučavanje. Jer samo tako ono što je napisano ima smisla.
O značaju knjige i očuvanju historijskog pamćenja Sandžaka govorio je i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija dr. Mevlud-ef. Dudić.
“Islamska zajednica je kroz svoju historiju uvijek pridavala veliki značaj znanju, obrazovanju i čuvanju pamćenja. Prve škole, medrese, biblioteke i vakufske ustanove na ovim prostorima bile su svjedoci da je znanje bilo jedna od najvećih vrijednosti našega društva. Zato i danas ostajemo opredijeljeni da podržavamo projekte koji čuvaju kulturu, historiju i identitet. Jer vjera nas uči da je traženje znanja put uzdizanja čovjeka. Braćo i sestre, ova knjiga nije samo knjiga o prošlosti. Ona je knjiga za budućnost. Ona je poziv novim generacijama da istražuju, uče i odgovorno govore o svom vlastitom naslijeđu. Ona je podsjećanje da svaki kraj ima svoju priču, a da je obaveza savremenika da tu priču sačuva od zaborava. Na kraju, dozvolite mi da kažem: Sandžak nije samo mjesto između planina i rijeka. Sandžak je prostor ljudi, sjećanja, rada, truda i nade. To je prostor koji je kroz stoljeća pokazivao da različitosti mogu biti bogatstvo kada ih prati međusobno poštovanje. Naša obaveza je da čuvamo ono što je vrijedno, da učimo iz onoga što je bilo i da zajedno gradimo ono što dolazi. Jer najbolji odgovor historiji nije samo da je pamtimo. Najbolji odgovor historiji jeste da ostavimo iza sebe dobro djelo.”
