U vremenu brzih vijesti i snažnih reakcija javnosti, podsjećanje na osnovne pravne principe postaje ključno. Među njima, pretpostavka nevinosti zauzima posebno mjesto, jer štiti svakog pojedinca od preuranjenih osuda i ostaje temelj pravičnog i odgovornog društva.
Pravnica Lejla Smailović naglašava da se presude ne donose u komentarima niti u medijskom prostoru, već isključivo u sudnici.
“Pretpostavka nevinosti označava da se svako lice smatra nevinim dok se njegova krivica ne dokaže pravosnažnom sudskom presudom. Dakle, to znači ne samo dok traje istraga, već dok sve procesne instance ne odluče o tome. Također, jako je bitno da se kroz ovo načelo posmatra na način da ono štiti integritet sudskog postupka. Predstavlja garanciju i dokaz da se kasnije same sudske presude donose na osnovu utvrđenih dokaza u toku samog postupka, a ne na osnovu nekih emocija i pretpostavki, poluinformacija, ograničenih informacija i na samom kraju određenog medijskog narativa koji se može plasirati u javnosti. Znači imamo priliku da smo svjedoci situacije i činjenice da je javni prostor jako često brži od pravnog sistema. Tako da javnost vrlo brzo reaguje i brzo formira svoj stav i sud. Javnost brzo stvara i jasnu sliku o tome ko je kriv, a ko nedužan u konkretnom slučaju i to sve uvijek na nekim ograničenim informacijama koje nisu pravno utemeljene i pravnorelevantne”, istakla je pravnica Lejla Smailović.
Razgovor otvara pitanje granice između informisanja i etiketiranja: koliko jedan naslov može oblikovati percepciju javnosti i kako se stavovi često formiraju i prije nego što sud izrekne presudu.
“Granica je upravo u samom prezentiranju te informacije, znači postoji granica u trenutku kada vi osjećate i znate da društvo ima pravo da bude informisano, da bude obavješteno o određenim slučajevima. Tada obavještavate o tim slučajevima na način da iznosite pravnorelevantne činjenice, da iznosite argumentirane stvari, da iznosite informacije koje su provjerene i korišćenje pseudonima, ako su u pitanju pojedinci, kako ne biste iznosili lične podatke iz života samog pojedinca. Također, jako je bitan sam stav novinara, u sklopu medijskog prostora, zbog toga što novinar često kroz stav izvještavanja može govoriti o samom poštivanju pretpostavke nevinosti. Znači, ne govorimo samo generalno o tekstu koji govori o nekoj temi, već i o naslovu, fotografiji i o načinu uređivanja same vijesti”, kazala je ona.
Smailović ističe da odgovornost nije samo na sudu – ona je i u ruci novinara i svih koji informaciju prenose dalje.
“Tu je ključ u jednostavnoj stvari, a to je odgovornost. Znači novinar mora i treba biti svjestan da njegovo izvještavnje utiče realno na živote drugih ljudi. Tako da ono što je jako bitno u konkretnom slučaju jeste da se oni koriste pravno odgovornom i preciznom terminologijom. Znači postoji razlika između termina osumnjičeni, optuženi i osuđeni. Razlika nije samo jezička, razlika je u odnosu na način koji će javnost gledati tu osobu, to je razlika u odnosu na to koja se faza postupka u tom trenutku vodi”, dodaje pravnica.
Podsjeća da pravda traži strpljenje, a zakon mjeru. U svijetu gdje se osude često izriču brže od sudskih presuda, poštovanje pretpostavke nevinosti ostaje stub pravednog društva.
SANA – Hazir Župljanin
FOTO: SANA
