Rad na daljinu, koji je posljednjih godina prerastao u trajni model poslovanja, otvorio je niz pitanja kada je riječ o zaštiti prava zaposlenih. Fleksibilnost i ušteda vremena često se ističu kao ključne prednosti, ali stručnjaci upozoravaju da granice između privatnog i poslovnog života postaju sve manje jasne.
Naša sagovornica, prof. dr. Jasmina Nikšić sa Departmana za pravne nauke, ističe da zakonodavni okvir u mnogim državama još uvijek ne prati u potpunosti brzinu promjena na tržištu rada.
“Uslovi koje poslodavac mora ispuniti jesu oštriji u odnosu na onaj rad od strane zaposlenih koji rade u prostorijama poslodavca”, rekla je ona.
Jedan od ključnih izazova jeste takozvano pravo na isključenje, odnosno mogućnost da zaposleni van radnog vremena ne budu dostupni poslodavcu. Iako je ova praksa u pojedinim zemljama već zakonski regulisana, u regionu se tek otvara kao važna tema.
Prof. dr. Jasmina Nikšić, UNP
“To nije rad na crno. Ukoliko ne postoji ugovor o radu, prijava na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, u tom slučaju ne možemo govoriti o legalnom radu van prostorija poslodavca, već možemo govoriti o neprijavljivanju radnika, radu na crno praktično. U tom smislu moramo razdvojiti te dvije stvari kako bismo na pravi način objasnili i pojasnili ovu stvar. To što neko radi od kuće određeni posao za nekoga bez ikakvog ugovora, to znači da se i poslodavac i zaposleni nalaze u sivoj zoni”, objasnila je ona.
Pored toga, postavlja se i pitanje troškova rada od interneta i električne energije do opreme. Prema riječima Nikšić, odgovornost za obezbjeđivanje osnovnih uslova rada ne bi smjela biti isključivo na zaposlenima.
“Razlozi za to, mislim, ponajmanje su u neznanju, a ima ih i u ekonomiji i tom rastu, razvoju, eventualnom izbegavanju propisa tamo gdje postoji mogućnost i gdje su te pravne praznine. Tu se postavlja pitanje koliko je poslodavac spreman da podnese trošak tog radnika i ovo, svakako, nije opravdanje, jer jedini način jeste zakon o pravima i poslodavca i zaposlenog”, zaključuje ona.
Iako rad na daljinu ostaje poželjan model za mnoge, stručnjaci upozoravaju da bez jasnih pravila i njihove dosljedne primjene postoji rizik od narušavanja radnih prava. Upravo zato, usklađivanje zakonskih rješenja sa savremenim načinima rada nameće se kao jedan od ključnih izazova budućnosti.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
