Klimatske promjene sve više utiču na zdravlje ljudi, a hronični bolesnici, među najugroženijim grupama, suočavaju se s novim izazovima. Istraživanja pokazuju da ekstremni vremenski uslovi, kao što su visoke temperature, oluje i promenljive vremenske prilike, mogu značajno pogoršati simptome različitih bolesti, od kardiovaskularnih do respiratornih.
Dr Emir Nikšić ističe da su osobe koje već imaju dijabetes, hipertenziju, astmu ili hronične bolesti pluća, naročito ranjive na negativne efekte klimatskih promjena.
“Kod tih bolesnika savjetujem da koriste svoju terapiju, posebno pacijenti koji godinama koriste inhalacije i da u slučaju ekserbacije posjete Hitnu službu, onda kada pumpice ne budu od koristi. Klima narušava tegobe dijabetesa gdje takvi pacijenti trebaju pratiti nivo glukoze uz redovno uzimanje prepisane terapije”, pojasnio je on.
Povezanost između zagađenja i hroničnih bolesti
Zagađenje vazduha, također, ima veliki uticaj na osobe sa plućnim i srčanim oboljenjima. U poslednjim godinama, smog i povećanje koncentracije prašine i čestica u vazduhu doprinose pogoršanju simptoma astme.
Dr Emir Nikšić
“Vazduh jeste zagađeniji, posebno u našoj sredini, te ako bolesnici osjete bilo kakve promjene, a najčešći simptomi su otežano disanje, gušenje koje duže traje, gdje je neophpdno da takvi pacijenti što češće odlaze kod ljekara i vrše analize zdravstvenog stanja”, riječi su Nikšića.
Napominje da Hitna služba ovih dana bilježi povećan broj intervencija, posebno među hroničnim bolesnicima koji sve teže podnose nagle promjene vremena. Prema riječima ljekara, najčešće intervencije su zbog pogoršanja respiratornih i kardiovaskularnih tegoba.
“Posebno u večernjim satima gdje bude oko 100 pacijenata ambulantno, dok je terenskih izlazaka oko 15, gdje uglavnom budu hronični bolesnici. Apelujem da građani svoje ljekare posjećuju tokom dana, kako bi se uvečer smanjio broj, a samim tim i adekvatnije pružila pomoć onima kojima je potrebna”, kazao je Nikšić.
Klimatske promjene nisu samo pitanje ekološke ili ekonomske prirode, već se direktno odražavaju na zdravlje. Zdravstveni sistem mora brzo reagovati, a građani biti svjesni opasnosti koje nosi klimatska kriza. Kako bi se ublažili negativni efekti, neophodna je sveobuhvatna saradnja između zdravstvenih institucija, donosioca odluka i same zajednice, podvukao je dr Niksić.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
