Policija je u Novom Pazaru oduzela 379 komada odjeće falsifikovanih robnih marki različitih brendova i podnijeće krivičnu prijavu protiv muškarca (48), saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
U saopštenju se navodi da se A.Ć. sumnjiči za neovlašćenu upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake roba ili usluge i nedozvoljenu trgovinu.
U objektu u Novom Pazaru u vlasništvu osumnjičenog, pronađeno je ta roba čija je vrednost procenjena na više od 2.000.000 dinara, dodaje se.
MUP Srbije je naveo i da je tu robu prodavao i putem kurirskih službi.
U vremenu kada digitalne tehnologije oblikuju gotovo svaki segment života od obrazovanja i ekonomije do politike i kulture sve češće se govori o programiranju kao „novoj pismenosti“.
IT stručnjak i rukovodilac Centra za preduzetništvo i inovacije, prof. dr. Samed Jukić, kaže da je važno je razlikovati pojmove. Digitalna pismenost znači sposobnost korištenja tehnologije, dok programerska pismenost podrazumijeva razumijevanje načina na koji ti sistemi funkcionišu.
“Kao neka osnovna pismenost da postane programiranje, nije daleko u odnosu na to, ukoliko ne pratimo ovaj trend vještačke inteligencije i stvari koje ona nosi sa sobom, zaista ćemo imati problem kroz par godina i zbog toga je i programiranje dio cijele te priče”, pojašnjava prof. dr. Jukić.
Razumijevanje algoritamskog razmišljanja i struktura podataka ne utiče samo na kvalitet programiranja, već mijenja način na koji pojedinci pristupaju problemima.
“Sam razvoj i intencija da se steknu osnovne kompetencije, kada je u pitanju programiranje, itekako može da olakša svakodnevne probleme,odnosno da nam pomogne u rješavanju svakodnevnih situacija sa kojima se susrećemo”, naglašava IT stručnjak i rukovodilac Centra za preduzetništvo i inovacije.
Pitanje da li će programiranje postati osnovna kvalifikacija, slično poznavanju rada na računaru danas, sve je aktuelnije.
“Svakao, neophodno je da imamo razumijevanje u svim tim stvarima koje se tiču programiranja ukoliko želimo da ispratimo cjelokupnu priču i ono što radi AI alat, ali je činjenica da uz pomoć vještačke inteligencije programiranje postaje mnogo lakše i prisutnije u svačijem životu”, dodaje on.
Gledano unaprijed, programerska pismenost za deset godina vjerovatno će biti široko rasprostranjena osnovna kompetencija.
“Da smo o ovome pričali prije dvije godine sigurno ne bi bilo nešto o čemu bismo mi razgovarali. Da li će programiranje biti kopetencija, mislim da hoće. Na taj način ćete unaprijediti automatizaciju za neke stvari, odnosno uz pomoć botova neke poslove ćete raditi brže i efikasnije”, podvlači prof. dr. Jukić.
U tom kontekstu, programiranje nije samo tehnička disciplina. Ono je način razmišljanja i možda najprecizniji jezik kojim se opisuje i oblikuje stvarnost 21. vijeka.
Muzej Ras obilježiće 26. februara 73 godine od osnivanja, čime nastavlja višedecenijsku misiju očuvanja i predstavljanja bogate kulturno-historijske baštine ovog kraja.
Direktor te ustanove, Elmir Habibović, ističe da je godišnjica prilika da se podsjeti na početke rada u skromnim uslovima, ali i na entuzijazam prvih kustosa i istraživača koji su postavili temelje današnje institucije.
“Muzeji su veoma važni. Nisu samo mjesto čuvanja starih eksponata, već su čuvari našeg identiteta, kulture. Muzeji su važni iz više razloga, ali je taj kontinuitet kulture i postojanja naroda na ovim prostorima bitan, te sve to što su oni, nalazi se ovdje. Muzej čuva prošlost svih naroda”, kazao je on.
Godišnjica Muzeja „Ras“ ne predstavlja samo prisjećanje na njegov bogat razvojni put, već i snažnu potvrdu njegove trajne misije očuvanja i njegovanja kulturno-historijskog naslijeđa Novog Pazara i šireg regiona.
“Zapravo, kultura ste vi. Koliko ulažete u kulturu i to je vrijednost jednog naroda. Mislim da je, u tom smislu, važno da ova i ostale kulturne institucije postoji i da se kontinuirano ulaže u njih, jer su one njabolja refleksija onoga što se zove identitet jednog naroda”, dodao je Habibović.
Povodom 73 godine postojanja, planirane su prigodne aktivnosti kojima će javnosti biti približen rad ove ustanove, kao i značaj očuvanja kulturnog naslijeđa za buduće generacije.
“Jer to je nova muzejska publika i omladina u koju treba ulagati. Trudimo se da kroz izložbe, tribine, promocije i druge naučne večeri zadržimo kvalitet i radimo na njegovom povećanju i iz tog razloga želimo da podižemo standard na većoj ljestvici”, poručio je direktor Muzeja.
Arheolog Vladan Vidosavljević već dvije decenije radi u ovoj ustanovi. Ističe da je Muzej tokom godina izrastao u prepoznatljivu instituciju širom regiona, o čemu svjedoče brojni utisci posjetilaca upisani u knjigu utisaka.
“Na samom početku, kada je Muzej bio otvoren, kolektiv nije bio veliki. Bilo ih je oko pet uposlenika, da bi danas, ova institucija, brojala deset radnika. Moj prvi kontakt sa ovom institucijom je bio 92. godine. Muzej je za mene više od institucije, već i život. Ovdje sam 20 godina i nadam se da ću tu biti do penzije, te ću se truditi, kao i do sad, da dajem svoj lični doprinos i ostavim svoj pečat”, riječi su arheologa Vidosavljevića.
Osnovan 1953. godine, Muzej je svoje prve prostorije imao u haremu Altun-alem džamija, jednom od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u regionu. Upravo na tom mjestu započet je sistematski rad na prikupljanju, obradi i zaštiti predmeta koji svjedoče o slojevitoj prošlosti Novog Pazara i Sandžaka.
U Novom Pazaru bilježi se smanjen odziv dobrovoljnih davalaca krvi, potvrđeno je iz Institut za transfuziju krvi Srbije. Navode da je riječ o situaciji koja se ponavlja svake godine u periodu posta, ali ističu da su potrebe za krvlju stalne i ne mogu da čekaju.
Kako objašnjavaju, veliki broj građana koji posti odlučuje da odloži davanje krvi do završetka ramazana, najčešće iz predostrožnosti i brige za sopstveno zdravlje.
“Za razliku od prethodnog, današnje stanje je slabije i očekujemo da će naredne dvije biti takve, a nakon toga očekujemo poboljšanje. Trenutno su sve pozitivne grupe u suficitu, a sve u deficitu su samo negativne, pogotova A i nulta negativna. Danas je to važn, jer je krv jedini lijek koji nema zamjenu. Krv mogu dati sve zdrave osobe od 18 do 65 godina bez hronične terapije”, poručio je dr Stefan Obradović.
Iz Crvenog krsta Novi Pazar uputili su apel građanima da se odazovu u što većem broju.
“Jedna jedinica krvi može da sačuva tri života i ova krv očekuje sve naše građane i u drugim gradovima Srbije u slučaju operacije. Ono što je važno naglasiti je parking mjesto koji je veli problem ovdje kod Doma omladine”, poručili su iz Crvenog krsta Novi Pazar.
Iz Instituta poručuju da humanost ne poznaje odlaganje i pozivaju sve zdrave građane Novog Pazara da se odazovu akcijama dobrovoljnog davanja krvi, kako bi zdravstveni sistem imao stabilne i sigurne zalihe u danima pojačanih potreba.
Prof. dr. Samed Jukić, IT stručnjak i rukovodilac Centra za preduzetništvo i inovacije
Elmir Habibović, direktor Muzeja “Ras” Novi Pazar
Vladan Vidosavljević, arheolog
