U vremenu kada digitalne tehnologije oblikuju gotovo svaki segment života od obrazovanja i ekonomije do politike i kulture sve češće se govori o programiranju kao „novoj pismenosti“.
IT stručnjak i rukovodilac Centra za preduzetništvo i inovacije, prof. dr. Samed Jukić, kaže da je važno je razlikovati pojmove. Digitalna pismenost znači sposobnost korištenja tehnologije, dok programerska pismenost podrazumijeva razumijevanje načina na koji ti sistemi funkcionišu.
“Kao neka osnovna pismenost da postane programiranje, nije daleko u odnosu na to, ukoliko ne pratimo ovaj trend vještačke inteligencije i stvari koje ona nosi sa sobom, zaista ćemo imati problem kroz par godina i zbog toga je i programiranje dio cijele te priče”, pojašnjava prof. dr. Jukić.
Razumijevanje algoritamskog razmišljanja i struktura podataka ne utiče samo na kvalitet programiranja, već mijenja način na koji pojedinci pristupaju problemima.
“Sam razvoj i intencija da se steknu osnovne kompetencije, kada je u pitanju programiranje, itekako može da olakša svakodnevne probleme,odnosno da nam pomogne u rješavanju svakodnevnih situacija sa kojima se susrećemo”, naglašava IT stručnjak i rukovodilac Centra za preduzetništvo i inovacije.
Pitanje da li će programiranje postati osnovna kvalifikacija, slično poznavanju rada na računaru danas, sve je aktuelnije.
Prof. dr. Samed Jukić, IT stručnjak i rukovodilac Centra za preduzetništvo i inovacije
“Svakao, neophodno je da imamo razumijevanje u svim tim stvarima koje se tiču programiranja ukoliko želimo da ispratimo cjelokupnu priču i ono što radi AI alat, ali je činjenica da uz pomoć vještačke inteligencije programiranje postaje mnogo lakše i prisutnije u svačijem životu”, dodaje on.
Gledano unaprijed, programerska pismenost za deset godina vjerovatno će biti široko rasprostranjena osnovna kompetencija.
“Da smo o ovome pričali prije dvije godine sigurno ne bi bilo nešto o čemu bismo mi razgovarali. Da li će programiranje biti kopetencija, mislim da hoće. Na taj način ćete unaprijediti automatizaciju za neke stvari, odnosno uz pomoć botova neke poslove ćete raditi brže i efikasnije”, podvlači prof. dr. Jukić.
U tom kontekstu, programiranje nije samo tehnička disciplina. Ono je način razmišljanja i možda najprecizniji jezik kojim se opisuje i oblikuje stvarnost 21. vijeka.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
