Naslovnica Blog Stranica 81

Hajrat podijelio 200 paketa pomoći socijalno ugroženim porodicama

0

U organizaciji Centra za humanitarni rad “Hajrat”, koji djeluje pod pokroviteljstvom Islamske zajednice, realizirana je još jedna humanitarna akcija u okviru koje je podijeljeno 200 paketa pomoći porodicama u stanju socijalne potrebe.

Direktor Centra za humanitarni rad “Hajrat”, Mirsad ef. Bećirović,  istakao je da ova organizacija već 17. godinama sistematski razvija humanitarne projekte s ciljem jačanja solidarnosti i pružanja konkretne podrške onima kojima je pomoć najpotrebnija.

“Ovdje ima oko 200 paketa koje će imami podijeliti u njihovim džematima. Molim Boga dragog da nagradi sve naše donatore koji pomažu “Hajrat”. Znate, velika je lepeza aktivnosti: od vakufskih kuhinja, kojih ima sedam, gdje se za vrijeme ramazana dijele iftari i sehuri, a van mjeseca ramazana 2.000 članova se hrani u našim kuhinjama. Također tu su aktivnosti za jetime, gdje 200–300 jetima svakog mjeseca prima stipendije. Tu je i izgradnja kuća. Od početka 2009. godine pa do sada izgradili smo i uselili 141 porodicu na teritoriji Sandžaka, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i šire”, poručio je Mirsad ef. Bećirović.

Predsjednik Mešihata muftija sandžački, dr. Mevlud ef. Dudić, naglasio je da humanitarni rad zauzima posebno mjesto u djelovanju Islamske zajednice, ističući da briga o čovjeku u potrebi predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti vjere.

Muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić, predsjednik Mešihata

“Sve ono što radimo posredstvom CHR „Hajrat“ za nas je misija. Za nas je to od posebnog značaja, jer smo željeli i želimo da budemo na usluzi svim muftačnim ljudima. Određene stvari su pobrojane, a veliki broj aktivnosti koje se realizuju u okviru „Hajrata“ nisu pomenute. Ovo za nas nije promocija, već nešto za šta želimo da bude primljeno kod Allaha dž.š. Ovaj događaj, odnosno podjela namirnica za najugroženije na prostoru Novog Pazara, nastavak je onoga što smo prethodnih dana činili i što ćemo činiti i na drugim mjestima na prostoru čitave Islamske zajednice, od Priboja do Subotice. Danas želimo da obradujemo 200 porodica, ali i 2.000 iftara koji će biti večeras podijeljeni. Dakle, do današnjeg dana, u toku mjeseca ramazana, podijelili smo preko 40.000 obroka svim muftačnima. Ova zajednica neće dozvoliti da ima siromašnih i gladnih ljudi. Zajednica je uvijek bila na usluzi vjernicima, tako je bilo kroz povijest i tako će i ostati”, poručio je muftija Dudić.

Glavni imam Medžlisa Novi Pazar, Enver ef. Gicić, istakao je da ovakve akcije imaju višestruki značaj za zajednicu, jer osim materijalne pomoći jačaju i svijest o važnosti međusobne solidarnosti.

“Mi kao Medžlis, sa našim imamima, ćemo djelovati na 56 mjesta. Imami će zadužiit ove paketi i dostaviti do određenih lokacija, odnosno ljudima kojima su oni namenjeni. Koristim priliku da se zahvalim “Hajratu” koji nam je dao šansu da budemo dio ove humanitarne akcije”, podvukao je on.

Podjelom paketa pomoći još jednom je potvrđena važnost humanitarnih aktivnosti koje imaju za cilj pružiti podršku porodicama u stanju potrebe i ojačati duh solidarnosti u zajednici.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

Prof. dr Enver Međedović: Nasilje u sportu ugrožava fer-plej i mir

0

Nedavna utakmica u Novom Pazaru ponovo je otvorila pitanje nasilja u sportu i nedoličnog ponašanja na tribinama. Incidenti koji su se dogodili tokom meča ukazali su na ozbiljan problem koji ne narušava samo sportski duh, već i javni red i mir. Takvi događaji, osim što ugrožavaju bezbjednost građana, mogu dodatno produbiti društvene i nacionalne tenzije.

Prema riječima prof. dr Envera Međedovića, univerzitetskog profesora sa Departmana pravnih nauka Univerziteta u Novom Pazaru, ovakvi postupci predstavljaju grubo kršenje osnovnih vrijednosti na kojima počiva jedno demokratsko društvo. On ističe da sport treba da bude prostor fer-pleja, međusobnog poštovanja i zdravog nadmetanja, a ne mjesto sukoba, netrpeljivosti i nasilja.

“Ono što možemo vidjeti u posljenje vrijeme jeste sve veći broj nasilničkih ponašanja na utakmicama, posebno one koje se dešavaju u Novom Pazaru. Ono što je dozvoljeno jeste navijanje i ljubav prema svom klubu, međutim problematično je kad ta ljubav prelazi u nasilje, kad prelazi u mržnju i govor mržnje. Kada dolazi do pozivanja na nasilničko ponašanja onda to prelazi granicu i mora doći do sankcinoisanja i izricanja adekvatnih kazni”, kazao je on.

Međedović naglašava da je jačanje svijesti o kulturi navijanja, ali i odgovornosti svih učesnika sportskih događaja – od organizatora i klubova do samih navijača – ključno za očuvanje sporta kao prostora zajedništva i društvene stabilnosti.

“Međutim, kada gledamo sve ono što se danas dešava, kada gledamo ponašanje navijača Crvene Zvezde koji su došli u Novi Pazar, tako što su se vozili na krovovima od autobusa, i kada su se vraćali lomili su prozore od autobusa, nasilničko su se ponašali i provocirali navijače Novog Pazara u stvari govori da Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama ne djeluje jednako za sve. Znači, za neke važi, dok za dobar dio ne važi. Posebno za velike navijačke grupe kao što su Crvena Zvezda i Partizan. Iako u zakonu jasno stoji da su predviđene sankcije, prekršajne kazne, novčana kazna i kazna zatvora, a za svake nasilničke kazne predviđeno je i udaljavanje sa terena sa stadiona da taj neko ne može više da vodi, da prisustvuje utakmicama i da mu se zabrani ulaz. Međutim, ne postoji adekvatna primena tih sankcija, odnosno tog zakona”, ističe Međedović.

Dodaje da bi, u situacijama kada bezbjednost nije moguće garantovati, trebalo razmotriti i mogućnost održavanja utakmica bez prisustva publike na tribinama, kako bi se spriječili novi incidenti.

“Stava sam prije svega, kao što u Grčkoj nema gostujućih navijača upravo zbog ovakvih incidenata kako ne bi bilo nasilja, tako da sam stava sa obzirom na sve aktuelnije ponašanje koje se dešava na našim utakmicama da strogo treba zabraniti gostujućim navijačima da gostuju i da prusustvuju na sportskim priredbama. Posebno kada imamo situacije u kojima je napetost velika, kada Pazar igra sa Zvezdom, niti da navijači Pazara idu tamo, niti da navijači Zvezde ne dolaze ovamo, da bi se na vrijeme spriječilo i predupredilo nasilničko ponašanje. Mislim da se može kontrolirati ulazak navijača naročito oni koji su skloni nasilju, preko kupovine karata da svako ne može da kupi kartu i da onaj ko kupi kartu svjesno odgovara za svoje mjesto na kojem je sedeo i na taj način će se i te kako djelovati na pravcu prevencije, ali naravno mora se strogo poštovati da sud primeni sankcije i da ispoštuje ono što bude traženo od njega. Tako da svi moraju djelovati zajedno” poručuje stručnjak bezbjednosti i kriminalistike.

Prema njegovim riječima, adekvatna zaštita od nasilničkog ponašanja podrazumijeva dosljednu primjenu zakona, strožije sankcije za počinioce, bolju organizaciju sportskih događaja i kontinuiranu edukaciju navijača o značaju sportskog duha i tolerancije.

“Ono što smatram jeste da najpre sportski klubovi moraju imati dobru komunikaciju sa svojim navijačkim grupama, da su oni ti koji ih pozivaju na fer-plej, kao i sankcije primenjivane od drugih organa jeste strožija kontrola ulaska na sportske terene, odnosno navijačka mjesta. Zatim kontrola države za lica koja se smatraju da su devijantna i da su sklona pravljenju incidenata – da se takvim licima onemogući prisustvo. To je bukvalno poput lica koja se nalaze na poternici budu posebno obilježena i da se njima ne može omogućiti ulaz, jer znamo da će praviti probleme i naravno ići u pravcu strožije primjene zakona i propisa kojim se reguliše nasilničko ponašanje na utakmicama, jer ukoliko bude adekvatna primjena, onda će biti i adekvatna zaštita”, podvlači on.

SANA- Hazir Župljanin
FOTO: SANA

Iftar mira u Beogradu: Zajedništvo i međureligijsko poštovanje

0

U organizaciji ministra za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Usame Zukorlića, u hotelu Hyatt Regency u Beogradu upriličen je Iftar mira koji je okupio predstavnike diplomatskog kora, državnih institucija, vjerskih zajednica i civilnog sektora, koji su imali priliku da u prijateljskoj atmosferi razmijene mišljenja i razgovaraju o važnosti dijaloga, pomirenja i regionalne saradnje.

Događaj je organizovan u duhu ramazanske solidarnosti, međusobnog uvažavanja i jačanja saradnje među različitim zajednicama

Ministar Zukorlić je podsjetio da je tradiciju zajedničkog iftara u Beogradu započeo rahmetli akademik, muftija Muamer Zukorlić u Klubu narodnih poslanika, te da se nakon pauze ovaj događaj ponovo održava u proširenom, institucionalnom formatu.

“Danas obilježavamo iftar prvi put institucionalno, u organizaciji Kabineta za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Vlade Republike Srbije, čime dodajemo ambijent i simboliku ovom iftaru. Post kod muslimana na ovim prostorima i šire je veoma cijenjen i poštuje se. Od zore se uzdržavaju od jela, pića i drugih užitaka do zalaska sunca, a sam čin iftara u porodičnom ambijentu, zajedno sa prijateljima, kako je naša tradicija, predstavlja veoma važan čin. Potrudili smo se da uživate u posebnom ambijentu, nesvakidašnjem, uz orijentalnu atmosferu, i želim da uživate kao što ranije niste imali prilike.”

Naglasio je da šest vijekova muslimani i hrišćani žive zajedno na ovim prostorima, zajedno obilježavaju svoje praznike i poštuju jedni druge.

“Posebno želim da istaknem da je Novi Pazar, grad iz kojeg dolazim, poznat po međusobnom poštovanju među vjernicima. Ovaj post možemo nazvati i postom mira, jer imamo ramazanski post, pravoslavni post i katolički post u istoriji. Ta zajednička simbolika monoteističkih religija pokazuje da imamo mnogo više sličnosti nego što mislimo. Muslimani poste 30 dana prije Bajrama, dok hrišćani poste 40 dana prije Uskrsa. Dozvolite mi da citiram ajet iz Kur’ana koji nas je inspirisao da ovo organizujemo: „I nećete naći istinske prijatelje osim onih koji kažu: Mi smo hrišćani, jer među njima ima sveštenika i monaha.“

Manifestacija „Iftar mira“ upriličena je povodom Ramazana, najsvetijeg meseca za muslimane. Među zvanicama su bili ministar spoljnih poslova Marko Đurić, ministar informisanja u delegaciji sa još četiri ministra u Vladi Republike Srbije.

Svečanosti su prisustvovali Mirsad Azemović, ministar dijaspore Crne Gore, i Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Crne Gore, kao i brojni diplomatski predstavnici, predstavnici Islamske zajednice i Srpske pravoslavne crkve, kao i brojne javne ličnosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i regiona.

Iftarski obrok otpočeo je učenjem ezana Omer-efendije Đondića. Nakon toga gosti su imali priliku da uživaju u programu sevdaha koje uz gitaru u izvedbi Eldina Huseinbegovića – kao i u specijalitetima orijentalne kuhinje.

Prisutni gosti su ocijenili da ovakvi susreti doprinose jačanju međusobnog povjerenja i razumijevanja, te predstavljaju važan korak u izgradnji boljih odnosa u društvu i regionu.

Atletičari Novog Pazara briljirali na „Belom krosu“ – tri zlata i jedno srebro

0

Atletičari Novog Pazara osvojili su četiri medalje na tradicionalnom „Belom krosu“ u Beogradu, od čega tri zlatne.

Zlatna odličja u svojim uzrasnim kategorijama osvojili su Saida Mušović u trci pionirki na 1.500 metara, Umeja Bogućanin na 4.500 metara u konkurenciji juniorki i Kaid Koca u juniorskoj trci na istoj dionici. Srebrnu medalju osvojio je Alen Sejdović u trci pionira na 1.500 metara.

Zapažene nastupe imali su i ostali članovi kluba, među kojima su Ahmet Zilkić i Aldin Ćatović sa osvojenim četvrtim mjestima u svojim kategorijama.

Isti posao, manja plata – rodni jaz u platama u Srbiji oko 14 odsto

0

 

Iako su danas obrazovanije nego ikada pre i sve prisutnije na tržištu rada, žene širom sveta i dalje zarađuju manje od muškaraca. Prema procenama međunarodnih organizacija, globalni rodni jaz u zaradama i dalje je oko 20 odsto.

U Srbiji su prava žena u poslednjim decenijama znatno napredovala. Još u vreme bivše Jugoslavije žene su formalno imale pravo na rad i obrazovanje, ali su razlike u platama i mogućnostima napredovanja bile izraženije nego danas. Ali i dalje – diskriminacija postoji, a odražava se i na zarade.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su razlike u platama između muškaraca i žena jasno vidljive, te da ženska populacija zarađuje oko 14 odsto manje u Srbiji.

“One se na moju sreću ne vide u javnom sektoru, ali realni sektor svakako trpi posledice onoga što se može primetiti na tržištu koje nazivamo slobodnim tržištem”, rekla je Tatjana Macura, ministarka bez portfeljazadužena za oblast rodne ravnopravnosti.

Tako su, kako kaže ministarka, neretko žene i u situaciji da budu manje plaćene nego muškarci na istim pozicijama.

“Veoma je česta situacija da mnoge žene bivaju pitane na razgovorima za posao kakvi su im planovi kada je u pitanju organizacija njihovog privatnog života, pa neretko ih pitaju i da li planiraju brak, proširenje porodice i tako dalje i ulaze u njihove odluke vršeći pritiske na njih, samo zbog činjenice da žene u stvari ne znaju da imamo zakon koji zabranjuje takav vid informisanja od strane poslodavaca”, kaže Macura.

Razlozi za manje zarade su brojni – od toga što se žene češće zapošljavaju u slabije plaćenim sektorima, do manjeg broja žena na rukovodećim pozicijama.

“Još uvek se jako mnogo radi na postizanju pune ravnopravnosti. Ona je vidljiva i u ekonomskom sektoru, u tome koliki deo privrednih aktivnosti obavljaju žene, da li su na čelu nekih preduzeća, da li imaju mogućnost odlučivanja i različite su tu i prakse. Ako govorimo o pravosuđu, imate ogroman broj žena koje jesu u sistemu pravosuđa, one sude, one su tužioci, ali kada gledate ko upravlja sudovima i tužilaštvima – tu situacija nije jednaka. Mislim da je to scena koja se vidi na različitim nivoima odlučivanja”, kaže Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

Upravo finansijska nezavisnost smatra se ključnim preduslovom za stvarnu ravnopravnost. Zato se u Srbiji, kao i u Evropskoj uniji, sve više govori o transparentnosti plata, ravnopravnoj zastupljenosti u odlučivanju i većoj podršci ženama koje pokreću sopstveni biznis.

Jer, iako su pomaci vidljivi, put do potpune ekonomske ravnopravnosti još nije završen.