Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da izgradnja brze saobraćajnice od Kraljeva do Novog Pazara planirana do 2035. godine.
Ona je, gostujući u Jutarnjem programu Radio-televizije Srbije, izjavila da će ta saobraćajnice biti nastavak Moravskog koridora.
“Moravski koridor je naš pametni, digitalni, najširi i najkvalitetniji auto-put. Kada se završi, neće se stati, već će se ići od Adrana preko Raške do Novog Pazara, sa odvajanje ka Jarinju. To je, recimo, u planu do 2035. godine”, rekla je Sofronijević.
Brza saobraćajnica, kako je ranije najavljeno, imaće četiri trake, po dve u oba smjera, ukupne dužine oko 83 kilometra.
Njome će moći da se vozi brzinama od 80 do 100 kilometara na sat.
Forbs (Forbes) Srbije danas je objavio da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture otvorilo javnu raspravu povodom izmjena leks specijalisa kreiranog za potrebe gradnje Moravskog koridora kojom je, kao krak te saobraćajnice, navedena deonica Kraljevo – Novi Pazar, sa vezom Raška – Jarinje.
Podsjećamo da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno izjavio da će brzu saobraćajnicu graditi turske firme, te da se potpisivanje ugovora očekuje prilikom posjete predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji.
Univerzitet u Novom Pazaru organizuje takmičenje „Biznis izazov 26“, koje mladima pruža priliku da razviju svoje preduzetničke ideje i predstave ih stručnom žiriju.
Pravo učešća imaju učenici srednjih škola, kao i studenti prve i druge godine studija, koji će kroz timski rad i uz podršku mentora razvijati svoje poslovne koncepte.
“Pozivamo sve mlade studente prve i druge godine studija, kao i učenike srednjih škola da se prijave. Na samom takmičenju studenti i timovi koji se budu prijavili moći će sa svojim mentorima da rade na određenim poslovnim idejama i da ih predstave žiriju. Na osnovu prezentacija koje budu uradili, zajedno sa članovima žirija i, naravno, uz publiku, odlučićemo ko je na najbolji način predstavio svoju poslovnu ideju. Članovi žirija prošle godine bili su rektor Univerziteta, profesori našeg univerziteta, ali smo imali i gostujuće članove koji su dolazili van univerziteta. Naš univerzitet godinama unazad nastoji da podstakne što više studenata, ali i učenika i mladih ljudi, da se prijavljuju na biznis izazove kako bi izrazili svoje kreativne ideje i napravili prve korake u svijetu biznisa”, istakla je Naida Mašović, studentica
Najbolje timove očekuju i vrijedne nagrade.
“Univerzitet obezbjeđuje i vrijedne nagrade. Prvo mjesto dobija 80 hiljada dinara, zatim 50 hiljada i 25 hiljada dinara.”
Prijave su otvorene do 29. marta, a svi zainteresirani mogu se prijaviti i informisati putem zvaničnih kanala Univerziteta.
Grad Novi Pazar zauzeo je pretposljednje mjesto na listi gradova u Srbiji po kvalitetu života, pokazalo je istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu zasnovano na percepciji građana.
Građani su gradove ocjenjivali kroz deset različitih kategorija, odnosno ukupno 54 indikatora koji obuhvataju različite aspekte svakodnevnog života. Na osnovu tih parametara, Novi Pazar je zauzeo 27. mjesto od ukupno 28 gradova obuhvaćenih istraživanjem.
Najniže ocjene Novi Pazar dobio je u oblastima životne sredine i klime, javne uprave i usluga, mobilnosti i pristupačnosti, kao i kulture i razonode. Slabi rezultati zabilježeni su i u segmentu digitalne spremnosti, gdje se ovaj grad takođe našao među tri najslabije ocijenjena u Srbiji.
Prema rezultatima istraživanja, najpoželjniji grad za život u Srbiji, na osnovu mišljenja građana, jeste Sombor, zatim Šabac i Pirot.
Najnepoželjniji je Zaječar, a građani su ocjenjivali samo svoje prebivalište, odnosno grad u kojem žive.
Fudbaleri Novog Pazara upisali su važnu pobjedu u 26. kolu Super lige Srbije, savladavši u Lučanima domaću Mladost sa 2:0. Gosti su poveli u 31. minutu golom Dominika Sadija, dok je konačan rezultat postavio Stefan Stanisavljević u 83. minutu.
Trener Nenad Lalatović u svom obraćanju čestitao je timu na odličnoj igri i istakao koliko je ponosan na svoje igrače, nakon četvrtog uzastopnog trijumfa u prvenstvu.
“Znali smo šta hoćemo, nismo smeli da uđemo u trku, oni su krenuli, bila je značajna utakmica za njih. Mi smo ih pustili, dali smo dva gola. Ekipi Mladost želim sreće od sveg srca. Naši momci su mene mnogo zadužili i jako mi je žao ove situacije. Zaslužili su puno toga, kako navijači ginu za klub, ali to je fudbal. Navijačima Novog Pazara čestitam. Voleo bih da bude pun stadion u četvrtak portiv Čukaričkog. Ovo je pobjeda za sve navijače Novog Pazara, jer iako malo volite fudbal i svoj klub, volite kao kao majke i očeve. Ponosan sam na sve to, ponosan sam što sam trener Novog Pazara”, kazao je Lalatović.
Novi Pazar trenutno zauzima četvrto mjesto sa 45 bodova, dok je Mladost na 14. poziciji sa 27 bodova. U narednom kolu Novi Pazar će ugostiti Čukarički.
Dobar javni govor nije samo lijepo izgovorena riječ – to je moć da se misli jasno i uvjerljivo prenesu publici. Stručnjaci upozoravaju da, iako mnogi osjećaju tremu, svako može razviti ovu vještinu kroz praksu, pažljivo slušanje i stalno usavršavanje komunikacije.
“Dobar javni nastup nas pozicionira, pokazuje ko smo i pomaže da u javnosti stvorimo utisak koji želimo. Zbog toga je važno razvijati govorničke vještine – danas postoji čitav niz metoda i tehnika koje pomažu u savladavanju javnog nastupa. Sve to spada u takozvanu izlagalačku pismenost. Često se pogrešno misli da je dobar javni govor privilegija talentovanih, da se osoba jednostavno rađa kao dobar govornik. To nije tačno – dobra vijest je da se javni nastup može uvježbati. Primjer za to imamo u istoriji: poznati Demosten je imao govornih mana, ali je uporno vježbao, borio se sa vlastitim slabostima i danas je zabilježen kao jedan od najvećih retoričara svih vremena”, kazao je prof. dr Samir Ljajić, stručnjak iz oblasti komunikologije.
Osim riječi, neverbalna komunikacija često ima snažniji uticaj, jer pokreti tijela, mimika i držanje mogu pojačati ili u potpunosti promijeniti poruku koju šaljemo.
“Ukoliko udružimo neverbalnu komunikaciju s verbalnom, efekat javnog nastupa je znatno jači. Istraživanja pokazuju da, kada postoji odstupanje između onoga što govorimo i onoga što pokazujemo govorom tijela, publika se uglavnom vodi neverbalnim signalima. Drugim riječima, čak i ako govorimo jasno i uvjerljivo, ako naš govor tijela to ne potvrđuje, publika to tumači kao nesigurnost, nedostatak samopouzdanja ili nedovoljnu pripremljenost. Upravo usklađenost verbalnog i neverbalnog komunikiranja pokazuje koliko je govornik siguran u ono što iznosi”, dodaje Ljajić.
Kanalisanje emocija ključno je za uspješan javni govor, jer pomaže da poruka bude jasna, smirena i uvjerljiva.
“Trema je prirodna pojava i njeno prisustvo u javnom nastupu je potpuno normalno, pa čak i korisno. Ona može biti motivirajuća i doprinositi energiji govora, ali samo dok nas ne paralizira. Kada trema ometa razmišljanje ili izražavanje, tada postaje nepovoljna. Zbog toga je važno naučiti da tremu doživimo kao pozitivan faktor – kao gorivo koje naš nastup čini snažnijim i uvjerljivijim”, kazuje stručnjak.
Napominje da istinska snaga leži u tome da sami prepoznamo svoju vrijednost i vjeru u sebe.
“Često nas neko uvjeri da ne vrijedimo dovoljno i da nismo sposobni da dobro govorimo. Takvo iskustvo, namjerno ili nenamjerno, posebno u djetinjstvu, može ostaviti trag, ali nije važno ko je i zašto to rekao. Bitno je prepoznati taj lanac razmišljanja i raditi na njegovom prekidanju, kako bismo povratili samopouzdanje i oslobodili se blokada u javnom nastupu”, podvlači on.
Upravo zato javni govor sve češće postaje tema razgovora, edukacija i javnih tribina koje podstiču ljude da slobodnije i sigurnije izraze svoje mišljenje, što potvrđuje koliko je razvoj ove vještine ključan za lični i profesionalni uspjeh.
