Dobar javni govor nije samo lijepo izgovorena riječ – to je moć da se misli jasno i uvjerljivo prenesu publici. Stručnjaci upozoravaju da, iako mnogi osjećaju tremu, svako može razviti ovu vještinu kroz praksu, pažljivo slušanje i stalno usavršavanje komunikacije.
“Dobar javni nastup nas pozicionira, pokazuje ko smo i pomaže da u javnosti stvorimo utisak koji želimo. Zbog toga je važno razvijati govorničke vještine – danas postoji čitav niz metoda i tehnika koje pomažu u savladavanju javnog nastupa. Sve to spada u takozvanu izlagalačku pismenost. Često se pogrešno misli da je dobar javni govor privilegija talentovanih, da se osoba jednostavno rađa kao dobar govornik. To nije tačno – dobra vijest je da se javni nastup može uvježbati. Primjer za to imamo u istoriji: poznati Demosten je imao govornih mana, ali je uporno vježbao, borio se sa vlastitim slabostima i danas je zabilježen kao jedan od najvećih retoričara svih vremena”, kazao je prof. dr Samir Ljajić, stručnjak iz oblasti komunikologije.
Osim riječi, neverbalna komunikacija često ima snažniji uticaj, jer pokreti tijela, mimika i držanje mogu pojačati ili u potpunosti promijeniti poruku koju šaljemo.
“Ukoliko udružimo neverbalnu komunikaciju s verbalnom, efekat javnog nastupa je znatno jači. Istraživanja pokazuju da, kada postoji odstupanje između onoga što govorimo i onoga što pokazujemo govorom tijela, publika se uglavnom vodi neverbalnim signalima. Drugim riječima, čak i ako govorimo jasno i uvjerljivo, ako naš govor tijela to ne potvrđuje, publika to tumači kao nesigurnost, nedostatak samopouzdanja ili nedovoljnu pripremljenost. Upravo usklađenost verbalnog i neverbalnog komunikiranja pokazuje koliko je govornik siguran u ono što iznosi”, dodaje Ljajić.
Kanalisanje emocija ključno je za uspješan javni govor, jer pomaže da poruka bude jasna, smirena i uvjerljiva.
“Trema je prirodna pojava i njeno prisustvo u javnom nastupu je potpuno normalno, pa čak i korisno. Ona može biti motivirajuća i doprinositi energiji govora, ali samo dok nas ne paralizira. Kada trema ometa razmišljanje ili izražavanje, tada postaje nepovoljna. Zbog toga je važno naučiti da tremu doživimo kao pozitivan faktor – kao gorivo koje naš nastup čini snažnijim i uvjerljivijim”, kazuje stručnjak.
Napominje da istinska snaga leži u tome da sami prepoznamo svoju vrijednost i vjeru u sebe.
“Često nas neko uvjeri da ne vrijedimo dovoljno i da nismo sposobni da dobro govorimo. Takvo iskustvo, namjerno ili nenamjerno, posebno u djetinjstvu, može ostaviti trag, ali nije važno ko je i zašto to rekao. Bitno je prepoznati taj lanac razmišljanja i raditi na njegovom prekidanju, kako bismo povratili samopouzdanje i oslobodili se blokada u javnom nastupu”, podvlači on.
Upravo zato javni govor sve češće postaje tema razgovora, edukacija i javnih tribina koje podstiču ljude da slobodnije i sigurnije izraze svoje mišljenje, što potvrđuje koliko je razvoj ove vještine ključan za lični i profesionalni uspjeh.
SANA- Hazir Župljanin
FOTO: SANA
