Na listi RANK WEB OF UNIVERSITIES Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru se nalazi na 11. mjestu u Srbiji.
Kada se ignorišu fakulteti kao i visokoškolse institucije sa Kosova, tada je Univerzitet na 8. mjestu.
Otvaranje profila na faculty, researchgate, academia, google akademik i sl. kao i pokretanje časopisa od strane UNINP sa internet prezentacijom (Univerzitetska misao, Ekonomski izazovi, Pravne teme i UNITE) imao pozitivan uticaj na poboljšanje pozicije.
Državni univerzitet se nalazi na 15. mjestu, odnosno neračunajući univerzitete sa Kosova, na 12. mjestu.
U Sali Mešihata sinoć osjećanja pomiješa, stid, tuga i bol.
“Ovo nije obična proomocija knjige, ovo je naš doprinos borbi ovog hrabrog čovjeka, podrška njemu na putu postizanja pravde.
Ibrahim Čikić je 1994.godine, zajedno sa ostalim saborcima iz SDA Sandžaka uhapšen u policijskoj akcija „Lim“, kada su preživjeli teške torture i strašne oblike zlostavljanja, samo zato što su bili Bošnjaci, muslimani, drugačije mislili od zvanične politike Crne Gore i Srbije u tom periodu. Osuđen je na dvije godine zatvora od kojih je jednu proveo u Foči, gdje je kako kaže preživio neopisive torture.“ Ovim riječima promociju je započeo dr. Admir Muratović
„Te 1994.godine sam priložio urednu ljekarsku dokumentaciju, gdje pet eminentnih oftamologa svojim potpisima 1980.godine me je proglasilo 100% invalidom sa 2% vida na desnom oku, dok je vid na lijevom oku bio trajno izgubljen. I pored toga suđeno mi je da sam između ostalog bio snajperist, koji je trebao sa tornja crkve Sveta Petra u Bijelom Polju, ubijati srbe snajperom,“piše Čikić.
Knjiga je pokrenula brojne nezavisne intelektualce u Crnoj Gori i nevladine organizacije, da počnu tražiti odgovornost države za ono što se desilo Bošnjacima u Sandžaku, a konkretno za ono što se desilo tokom akcije „Lim“.
Reakcija državnog vrha Crne Gore bila je suprotna i neočekivana. Režim je organizirao 11 likova iz knjige da pokrenu protiv Čikića tužbu za klevetu, i u toj tužbi traže od njega 120 000 eura, za duševnu bol.
Ova knjiga je tu kao opomena, moramo spoznati ono što nam se dešavalo u prošlosti kako bi uzeli pouku i kazali NIKAD VIŠE!
Advokat, Političar, veliki borac za ljudska prava, Azra Jasović, imala je hrabrosti i kapaciteta da otvori one teme o kojima mnogi Bošnjaci ne smeju ni da razmišljaju.
„ĆUTANJE JE O ZLOČINAMI NAD BOŠNJAČKIM NARODOM, KNJIGOM IBRAHIMA ČIKIĆA, ZAVŠENO, SVEČANO OBJAVLJUJEM!“- kaže Azra.
„Ovo je knjiga koja daje priliku da svaki naš potomak čitajući bude opominjan, da ne pristaje da bude potiran. Pravo na vjerski i nacionalni identitet je sveto pravo, i sveta sloboda svakog slobodno rođenog čovjeka“,naglašava Jasovićeva.
Knjiga je nastala prije Limske akcije, kaže Azra, dodajući da je „Ibrahim zajedno sa ljudima iz SDA istinski poslednji politički borci došao pod udar zločinačke čizme, tiranske čizme, šejtanske čizme, svu bol je izdržao u ime svih nas, preživio i napisao i valja pročitati“.
Narod u Crnoj Gori je bačena na koljena zahvaljujući ljudima iz državne bezbednosti. Svaka naša bol na našem i Allahovom putu mora biti naplaćena. Moramo biti snaga jedni drugima i težiti Gospodaru, i neće nam se stanje promijeniti, dok mi sami sebe ne promijenimo,zaključuje Jasovićeva.
Ibrahim Čikić, autor ovog bolnog životopisa „Gdje sunce ne grije“ otvoreno je govorio o svom životu, svojoj bolesti i torturama koje je preživio u zatvoru u Foči, nakon kojih je doživio nervni šok i vraćen u bjelopoljski zatvor.
„Pušteni smo zahvaljujući interesovanju određenih međunorodnih humanitarnih institucija Amnesty international prije svega, a Alija Izedbegović je u dejtonu tražio naše oslobađanje i mi smo pušteni. Nakon puštanja desilo se što se desilo, mi smo sve to zaboravili“, kaže Čikić.
Čikić je proglašen državnim neprijateljem, zato danas živi sa svojom porodicom u BIH. Za ovu knjigu Čikić je dobio kaznu od 4 000 eura i to je kazna za sjećanje. Kada je knjiga izašla Čikić je dobio potpunu medijsku blokadu. Advokatica Azra Jasović objavljuje saopštenje o ovoj kazni, te se Američka ambasada počela interesirati kao i svi ostali mediji.
„Bila je velika borba da ovaj slučaj iznesemo pred lice pravde, na protivljenje onih ljudi koji su bili u toj grupi, ali bez mog pristajanja na njihovo protivljenje. Politika čini moguće u nemoguće i nemoguće u moguće,“priča Azra.
Ljudska prava se često dolaze u senci politike, kazao je pravnik Rejhan Kurtović.
„Strah je prirodna pojava u čovjeku, zamislite kako je teško bilo našem bratu Ibrahimu koji je tako teško kažnjavan da napiše ne samo jedan dio ove knjige, već tri dijela. Zašto su ga tužili ovi njegovi dželati i mučitelji? Tužili su ga zbog toga što se plaše da ne bude i tog četvrtog dijela. Tužili su ga zbog toga što znaju ko su. Ja bi njima postavio jedno pitanje. Kako oni nekog mogu tužiti za duševnu bol, kad oni duše nemaju?!“
Mladi imaju veliku obavezu, da odbrane put kojim su oni krenuli i da u budućnosti od onih zemalja gdje sunce ne grije, napravimo zemlje izlazećeg sunca, zaključuje Kurtović.
Policajci-batinaši, koji su nad njima vršili torturu ne samo da nisu osuđeni već su i nagrađeni ili dobrim penzijama, ili nažalost, još uvijek dobrim pozicijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Istina zapečaćena među korice „GDJE SUNCE NE GRIJE“.
Jučer je Bugojno u Bih zijaretio muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić. Sa jacije namaza u amfiteatru Kulturnog Centra princeze Džewhere upriličeno je druženje sa Muftijom.
Muftija je govorio na temu ISLAMSKA ZAJEDNICA U SRBIJI – POTEŠKOĆE I PERSPEKTIVA.
Razgovarali smo sa glavnim imamom medžlisa IZ-e Bugojno Vehidom ef. Arnautom, koji nam je rekao da je prostor unutar i ispred amfiteatra bio premali da primi sve prisutne.
Pored građana Bugojna, navodi ef. Arnaut, druženju su prisustvovali i građani okolnih gradova, Gornjeg i Donjeg Vakufa, Livna, Duvna, kao i Jajca.
Nakon druženja, novinarima se obratio i Muftija, koji je govorio o problemima sa kojima se IZ borila. „Ono što jeste značajno odredilo naše stanje jeste odlučnost da između dva koncepta organiziranja izaberemo onaj teži“, navodi Muftija.
On ističe da je lakše bilo krenuti putem preživljavanja, nego putem ispravljana i progresivnosti, kojim je krenula IZ.
Zadovoljstvo velikog broja prisutnih ljudi na druženju, slika je koja je obilježila posjetu Muftije.
Na književnom skupu o njegovom djelu govorili su : prof. dr Redžep Škrijelj, ,književnik Enes Halilović, profesori Srpskog jezika Adnan Camović I Ramiz NANI Šaćirović.
Veče je bilo izuzetno posjećeno od strane poznatih društvenih radnika kao I omladine.
Autor djela sa promocije Ćamil Juković kaže da su mu osećanja bila pomiješana, nije mu prvi put da stane pred kamerama, ali ga broj osoba i atmosfera zbuniše.
Dočekujem i ispraćam prijatelje sjedeći. U besedama koje čuh ne mogah da prepoznam sebe, možda je to neki moj ,,dvojnik”, a ja ni kriv ni dužan moradoh da kažem nekoliko rečenica, reče Juković.
Sink Juković
Juković se svima zahvalio I putem društvene mreže facebook riječima: ,,Da se zahvalim svima i još jednom HVALA VAM OD SRCA.
Prof. Dr. R. Škrijelj reče otprilike ovako ,, Ovaj događaj bi trebao da bude zlatnim slovima upisat u analima ove ustanove”
A kome to reče? Niko ama baš niko od banjskog osoblja nije bio prisutan??
Žao mi je što nisam mogao da ,,registrujem ” sve prisutne i da se sa svima pozdravim, nadam se razumeće me.
Riječi Jukovića što nikog ne ostaviše ravnodušnim su ,, Kad pročitate ,,Vjetrove pešteri” , proučite Fatihu mom rahmetli sinu.”
O veličini autora govore njegovi prijatelji, njegova djela koja su nastala u danima punim iskušenja. Knjige odišu iskrenošću, stvarnim likovima, tjerajući čitaoce na suze.
Danas je u prostorijama BNV-a održana press konferencija na temu „Obilježavanje međunarodnog dana obrazovanja na maternjem jeziku“, na kojoj je govorio predsjednik tog vijeća DR Sulejman Ugljanin. Ugljanin navodi da je puna dva mjeseca ministar prosvjete izbegavao da stavi na dnevni red implementaciju da bošnjaci uče svoj maternji bosanski jezik.
Ugljanin ističe da je 28. avgusta ministar svojevoljno ničim izazvan prekršio ustav i zakon ove zemlje, što je, kako navodi Ugljanin, uveo dvojezičnu nastavu i napravio opšti haos.
„Država samo Bošnjake drži u neizvjesnosti godinama, ima dvije vjerske zajednice koje ne upisuje ni jednu ni drugu, eksploatiše i jedne i druge i stalno stvara tenzije i sukobe“, navodi Ugljanin.
