Predsjednik BNV-a dr.Sulejman Ugljanin u posljednja dva mjeseca redovito je održavao press konferencije za novinare. Na konferencijama je govorio o raznim temama društva, međutim u mnogima od njih je bio kontradiktoran.

Na press konferenciji održanoj 14. januara ove godine Ugljanin je naglasio da će od tog dana narodni poslanik u Skupštini Srbije Enis Imamović preuzeti rukovođenje svim aktivnostima stranke u toku 2015. godine, kao i to da će ubuduće on biti zadužen za pitanja novinara. „Ja ću se sa mojim kolegama maksimalno posvetiti radu na bošnjačkom jedinstvu, odnosno radu u BNV“, rekao je Ugljanin tom prilikom.

Dvadesetak dana nakon ove press konferenicje, uslijedila je nova na kojoj se govorilo o donošenju rezolucije, koju je također predvodio DR Ugljanin, a iza njega stojao Imamović. Mnogi su već tada uvidjeli da Ugljanin nije ispunio riječ datu na prethodnoj konferenciji, te da i dalje funkcionira na dvije strane.

Na press konferenciji za novinare održanoj 4. februara ove godine, na pitanje novinara SANA novinske agencije: „Zašto predstavnicima liste ‘ Za Bošnjake, Sandžak i Muftiju’ nije omogućeno da održe sjednicu u prostorijama BNV-a, Ugljanin je odgovorio da te prostorije služe samo za rad administracije i rad stručnih službi, te da nisu namijenjene za držanje političkih govora i da to nikada neće biti dopušteno.

Međutim, pravila koje Ugljanin nameće, po svemu sudeći, važe za sve, osim za njega i njegovu stranku. Izgleda je, na narednoj sjednici BNV Ugljanin zaboravio da je rekao da te prostorije nisu za političke govore, pa je tom prilikom „opleo“ po, kako kaže, vladajućoj garnituri na krajnje stranački način.

Mnogi se sa nevjericom pitaju da li će Ugljanin, kao predvodnik najvećeg legitimnog tijela Bošnjaka konačno početi raditi onako kako govori i ispuniti obećano?

Hamza Škrijelj

Mjesto kulture, na koje se rijetko obraća pažnja, Regionalno pozorište u Novom Pazaru ponovo staje na noge. Zahvaljujući ljubavi prema ovom poslu I mladalačkoj snazi glumaca, mnogo planova je pred ljudima ove ustanove.

“2015.godina je izazovna za regionalno pozorište, iako se teško radi u nedostatku sredstava, mislim da smo se uhvatili u koštac sa velikim planovima. Za ovu godinu planiramo pet do šest projekata do kraja godine“, kazao je organizator Regionalnog pozorišta Muzafer Župljanin.

Pozorištu je potrebna scena, to je njihov glavni problem. Pogotovo ovih dana kada se planira takmičenje „Stvaralavštvo mladih“.

„Mislim da smo mi ti koji su stožeri kulture u našem gradu, iako smo kako često kažemo, pastorčad Gradske uprave, najmanje pažnje se poklanja Regionalnom pozorištu, ali mi uspevamo da plivamo i prebrodimo ove teškoće na koje nailazimo u radu, posebno dovođenje reditelja,“-kaže Župljanin, dodajući da tek nakon četiri godine ovo pozorište dovodi reditelja.

„Menadžment pozorišta je našao neke nove puteve, nismo se učaurili čekajući da nam neko dodijeli sredstva, jer vidimo da je sve manje priliva u budžet, i onda smo našli nekoliko sponzora, prijatelja pozorišta koji su nas podržali“- kaže Župljanin.

Danas je potrebno umrežavanje za bolji rad, tako se novopazarsko pozorište umrežilo sa Internacionalnim Univerzitetom u Novom Pazaru, i Udruženjem za mentalno nerazvijene osobe.

Planova je mnogo, do juna će novopazarska publika vidjeti tri pozorišna komada, među njima i jedan Bošnjački po tekstu Šefke Begović Ličina.

Predstave će omogućiti glumcima našeg pozorišta gostovanja kako u regionu tako i po dijaspori.

Nakon zatišja u Regionalnom pozorištu nailazi „Bura“ ni manje ni više nego  Šekspirova. Ana Konstantinović jako je zadovoljna kreativnošću naših glumaca.

Ono što je zanimljivo je da je ovo po nekim procjenama posljednja Šekspirova drama. Ana sa glumcima ima još mnogo planova. Uprkos radu u teškim uslovima, glumci nailaze na dobar odaziv od publike, nadaju se da će tako biti i sa „Burom“. Premijera Šekspirove „Bure“ planirana je za aprilu ove godine.

Nermina Rebronja

Nekada među osnovcima jako poznata i primamljiva, škola glume koja je djelovala u okviru Regionalnog pozorišta, ponovo kreće sa radom.

Mnogima je pomogla da prebrode prepreke u govorništvu, oslobađanju od treme, boljem i ispravnijem akcentu. Otkrila je mnoge talente koji su nastavili i postali izvrsni glumci.

„Cilj nam je da napravimo jednu predstavu koja će biti deo regionalnog pozorišta. Mogu se prijaviti osnovci i srednjoškolci,“-kaže Haris Đerlek, jedan od glumaca koji će voditi ovu školu.

Časovi glume će se održavati vikendom, a cijena je simbolična, 10 eura na mjesečnom nivou.
Svi zaiteresirani za ovu školu će morati da prođu kastig kako bi ubijedili žiri da se sa njima može radit. Za kastig se može pripremiti recitacija, monolog ili manji skeč.

Za sve uporne i one koji žele stajati na „daskama koje život znače“ prijave kreću od 18. do 28. Februara, kastinzi se održavaju svakog vikenda od 09h do 15h, u prostorima Regionalnog pozorišta.

Nermina Rebronja

Nacionalno udruženje roditelja djece obolele od raka (NURDOR) obilježilo je i ove godine 15. februar – Svjetski dan djece oboljele od raka. Statistika pokazuje da svakog dana jedno dijete oboli od raka, a svake nedjelje, nažalost, po jedno dijete u Srbiji umre od istog.

Pored mnogih gradova u Srbiji, ovaj dan obilježen je I u Novom Pazaru. Cilj je, kažu roditelji, bio taj da se podigne svijest o ovoj opakoj bolesti i da se bar na jedan dan u godini drugi saosjećaju sa oboljelom djecom i njihovim roditeljima.

Roditeljima čija djeca boluju od ove opake bolesti nije lahko na počinak krenuti i buditi se sa istim saznanjem da možda njihovo dijete neće dočekati novi dan. Uz pomoć organizacije NURDOR, kažu, sve je lakše.

Hamza Škrijelj

Turbulentan i težak život naterao je da potraži utočište i smiraj. Pronašla ga je u prihvatanju Islamu.

Rođena u Smederevskoj Palanci kao Snežana Nikolić, a danas ponosno nosi ime džennetske žene, Hurija. Mlada ali jaka ličnost, sa 16 godina vraća se Islamu.

Bez straha i otvoreno govori o svom životu u „Ženskom muhabetu“, slikovito, prisjeća se svakog detalja. Tražila je odgovore šta je svrha života na zemlji, ko je Bog, kako Isus može biti Bog a bio je čovjek­? Sve odgovore pronašla je u Islamu. Prisjeća se svih ljepota koje je primećivala u Islamu prije samog izgovaranja šehadeta.

Postila je Ramazan i prije nego je postala muslimanka, „Osjećala sam se moćno u trenucima posta“, kaže Hurija.

Šehade je naučila kroz igru sa drugaricama, a kasnije nakon osnovne škole iz velike ljubavi i radoznalosti naučila je i ostale dove. Majka je prihvatila takvu, ali nije prihvatila da se pokrije.

Šehade je izgovorila u Altun Alem džamiji pred hafizom Irfan ef. Malićem, i ubrzo nakon toga, upotpunila svoju vjeru hidžabom, uprkos protivljenju njene majke.

Ostala porodica se je odrekla, kako priča i sama Hurija, rekli su joj da je porušila manastir i da je ona bruka za njihovu porodicu.

Iako sada živi sama u iznajmljenom stanu, nije odustala, snaga imana i ljubav prema Islamu je nosi da i dalje uspije i bude primjer mladima.

Njena poruka u emisiji upućena je roditeljima koji brane svojim kćerima da nose hidžab. „ Pokrivanje nije smetnja ono je zaštita, koja poboljšava odnos među ljudima i zbližava ih,“-kaže uporna i hrabra Hurija Nikolić.

Ne propustite da odgledate ovu po svemu posebnu emisiju. Nadam se da će mnogi iz njene životne, iskrene priče izvući brojne pouke.

Nermina Rebronja