Prodavci na novopazarskoj zelenoj pijaci ove godine iznose neočekivanu računicu. Prema njihovim riječima, zbog rasta cijena povrća, ulja i drugih neophodnih sastojaka, kupovina gotove zimnice postala je isplativija opcija od pravljenja kod kuće.
Safet Demirović, jedan od trgovaca, naglašava da paprika i paradajz koštaju gotovo duplo više nego prošle godine.
“Tegla od tri kilograma barenih paprika je 2.000 dinara, a od dva 1.500. Teglu od dva kilograma možete napraviti sad i to je sve. Po ovim cijenama, sadašnjim, boljke je kupiti gotovu zimnicu, dok je ranije, paprika bila 250 do 300 dinara, bilo je isplativije napraviti. Rijetko ko uzme malo kornišona, karfiola, zelenog paradajza kako bi savio živu turšiju”, objašnjava on.
Iako se tradicija zimnice teško napušta, tržište pokazuje da se navike mijenjaju. Ove jeseni, Novopazarci sve pažljivije vagaju, da li je vrednije uštedeti vrijeme, ili čuvati običaj.
Redovna nedjeljna akcija dobrovoljnog davanja krvi, koju organizuje Institut za transfuziju krvi Srbije, završena je rezultatom iznad svih očekivanja. Prema riječima ljekara, odziv građana ovog utorka bio je znatno veći u odnosu na prethodnu sedmicu, što jasno potvrđuje da novi, kontinuirani model prikupljanja krvi donosi vidljive i merljive rezultate.
Dr Stefan Obradović dodaje da su posebno zadovoljni velikim brojem mlađih davalaca koji se prvi put uključuju u humanitarne aktivnosti.
“Ovakva praksa, definitivno, daje rezultate te možemo reći da je današnja akcija uspješna i skupili smo oko 50 jedinica krvi. Krve grupe koje su u deficitu su sve negativne, kao i A pozitivna. Najčešće je zastupljena nulta krvna grupa i A pozitivna. Krv može donirati svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina”, kaže on.
Iz Crvenog krsta Novi Pazar poručuju da bi rezultati bili još bolji ukoliko bi lokalna samouprava obezbijedila adekvatne uslove za vozila, kako bi se akcije davanja krvi mogle odvijati još efikasnije i bez zastoja.
“Apelujemo na vlast da nam uradi parking ovdje, naročito za one koji dolaze iz daleka, ali i za doktore i sve oni koji dođu da daju krv. Trećina ove krvi, koja se prikupi ovdje, ide za liječenje oboljelih od raka”, napominjuiz Crvenog krsta Novi Pazar.
Akciji se odazvalo 50 Novopazaraca, a krv je na kraju doniralo njih 43, što još jednom potvrđuje visoku humanost građana ovog grada.
Gost Sandžačkog jutra bila je novinarka sa dugogodišnjim iskustvom, Elzana Đulović. Dvije su decenije kako je prepoznatljivi glas Radija Sto Plus.
Na stotine priča, humanih, emotivnih, motivacionih, priča koje su donijele promjene u društvu na bolje. Novinarstvo je satkano od plemenitosti, koja uvijek na kraju ispliva i pobijedi – ističe Elzana.
“Koliko god da ima mana, ima i tih vrlina, pa bih ja tu plemenitost uvijek stavila na prvo mjesto, jer vi kao novinar uvijek dajete mogućnost da ljudi ispričaju priče koje možda nikada ne bi bile ispričane, budete im glas koji nemaju i, zaista, negdje smatram ovu profesiju i humanom i plemenitom i to je negdje, valjda, cilj – da uvijek budete negdje most između publike i priče i da budete ljudima glas koji nemaju”, ističe Elzana Đulović.
U vremenu kada žene balansiraju između brojnih uloga – majke, supruge, kćerke i uspješne profesionalke – pitanje ravnoteže postaje važnije nego ikad, ističe Elzana.
“S godinama naučite da nađete tu neku zlatnu sredinu pa da ne trpi ni posao ni vaš privatni život, jer mi žene često imamo tu duplu odgovornost – da budete i dobre majke, dobre supruge i kćerke, ali da budete i dobre u poslu kojim se bavite. Nije to jednostavno, ali vremenom napravite neki kompromis. U cijeloj toj priči ne smijete zaboraviti sebe, da brinete o sebi, da kažete nekada da nešto i ne možete, da znate kada nekada trebate napraviti i pauzu – to je jako važno, ali to dolazi s vremenom”, dodaje Đulović.
Pozicija žene u novinarstvu danas je snažnija nego ikad, ali i dalje daleko od onoga što profesija zaista zaslužuje. Iza svakog pomaka stoje godine truda, odricanja i borbe da se glas žena čuje i vrednuje jednako.
“Ja se nadam da će sve više žena biti i na uredničkim pozicijama, iako ih i danas ima, ali su se nekako žene izborile za sve to. Svojim radom, trudom i zalaganjem, prije svega. Nisu one tu tek tako došle. To je plod dugogodišnjeg rada i na sebi, ali i na profesiji, tako da ćete jednog trenutka i doći na mjesto koje vam pripada. Što se tiče žena u novinarstvu – svakako da je njihov položaj danas mnogo bolji nego što je to bio slučaj prije nekoliko decenija, ali bih rekla da to idalje nije na nivou koji ova profesija zaslužuje”, završava Elzana Đulović.
Elzana Đulović podsjeća da novinarstvo, uprkos svim izazovima, ostaje poziv koji nosi snagu promjene i humanosti. A žene koje ga žive svakodnevno, često na više frontova, dokaz su da predanost i profesionalizam uvijek pronađu svoj put.
Ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost, Usame Zukorlić, posjetio je bošnjačko-muslimansku zajednicu u lozničkoj Mahali, gdje je razgovarao s mještanima o njihovim potrebama i prioritetima.
U delegaciji su bili predsjednik SPP, povjerenik SPP Loznica Radomir Marić, odbornik u Skupštini grada Loznice Zane Šaulić, kao i generalni sekretar Stranke pravde i pomirenja Semir Madžgalj.
Tokom susreta u Mahali i obilaska mesdžida, mještani su istakli problem nezastupljenosti bošnjačko-muslimanske zajednice u institucijama sa javnim ovlašćenjima, što značajno utiče na ostvarivanje njihovih prava. Razgovaralo se i o važnim infrastrukturnim pitanjima, među kojima su neadekvatna gasulhana i nezadovoljavajuće stanje muslimanskog mezarja. Sagovornici su se usaglasili da je za rješavanje ovih pitanja neophodno ujedinjeno djelovanje zajednice i bolja koordinacija s nadležnim institucijama.
U sklopu posjete Loznici, ministar Zukorlić sastao se i s gradonačelnicom Draganom Lukić. Razgovarali su o jačanju saradnje i realizaciji projekata koji doprinose društvenoj stabilnosti, regionalnoj povezanosti i razvoju lokalnih zajednica u zapadnoj Srbiji. Gradonačelnica Lukić izrazila je spremnost grada da podrži inicijative koje doprinose boljem položaju i kvalitetnijem životu bošnjačko-muslimanske zajednice, naglasivši važnost kontinuiranog dijaloga i partnerskog pristupa.
U organizaciji Džemata Kirchheim–Lenningen, u Njemačkoj je održana svečana akademija povodom obilježavanja Dana Sandžaka i Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Ovaj zajednički datum, značajan za identitet i historiju naroda porijeklom iz ovih krajeva, okupio je veliki broj članova zajednice, gostiju i poštovalaca ovih tradicija.
“Ljubav prema zavičaju, vatanu i domovini je dio od vjere, kako nas opominje časni Kur’an i podučava naš Poslanik s.a.w.s. Bošnjacima je dužnost i zavjet šehida kroz vjekove, da trebaju biti svjesni svog nacionalnog identiteta koji je dugo bio potiskivan i negiran u različitim historijskim prilikama i političkim sustavima. Islam je temelj našeg identiteta koji nas drži na okupu i koji podstiče našu obnovu i naš preporod, zato se držimo džemata i zajednice, gradimo i jačajmo naše institucije, poštujmo i pomažimo jedni druge.”, istakao je Pašo ef. Fetić
U programu su učestvovali ugledni predavači – dr. Sedad Bešlija sa Instituta za historiju u Bosni i Hercegovini, te dr. Harun Crnovršanin, historičar i književnik iz Sandžaka. Kroz svoja izlaganja podsjetili su na važnost ovih datuma, historijske procese koji su oblikovali naš narod, ali i na odgovornost da se identitet i tradicija čuvaju i u dijaspori.
“Naš narod se mora vratiti knjizi, mora se vratiti čitanju, odatle sve kreće. Mi ako ne razvijemo tu kulturu čitanja, mi ne možemo promijeniti određene slabosti, anomalije, sistemske problem i greške koje imamo bilo gdje se mi nalazili. Svjesni smo da danas imamo dvije Bosne, jednu u Bosni, jednu izvan Bosne. Vi predstavljate ovu Bosnu izvan Bosne ali u suštini to je jedan narod i svi imamo iste i prednosti i mahane. Ovu mahanu da smo daleko od knjige moramo mijenjati pod hitno, svijet neće nas čekat da se promijenimo već će svijet nas promijenit, kao što nas mijenja. Ukoliko se uspješno ne vratimo svojoj tradiciji, znanju, ukoliko se uspješno ne integrišemo u društvu u kojem živimo, nestat će našeg identiteta, asimilirat ćemo se u druge identitete.”, kazao je dr. Sedad Bešlija
“Zbog čega je ZAVNOS ukinut? Ukinut je iz prostog razloga što je kod svihovih ZAVNO koji su imali Bosna i Hervegovina, Hrvatska, Slovenija, Makedonija, odmah nakon rata oni su prerasli u Republiku. Upravo da Sandžak ne bi dobio status Republike, ZAVNOS je ukinut. To je velika historijska nepravda prema Sandžaku koja ni do dan danas nije ispravljena.”, istakao je dr. Harun Crnovršanin
Svečanost je dodatno uljepšan nastupom hora Bulbuli, dok je program vodio i ilahije izvodio Salem Hurić.
U duhu zajedništva, ponosa i kulturnog naslijeđa, prisutni su još jednom pokazali da, iako daleko od domovine, ostaju snažno povezani sa svojim korijenima.
