Visoki savjet sudstva (VSS) imenovao je sudiju Osnovnog suda u Novom Pazaru Predraga Živkovića za vršioca funkcije predsjednika tog suda, pa će on na toj poziciji naslijediti Edina Hodžića, kojem mandat ističe 2. decembra.
Živković je za sudiju Osnovnog suda izabran 2018. godine, a ranije je bio zamjenik Gradskog pravobranioca Novog Pazara.
Hodžić je na čelu Osnovnog suda u Novom Pazaru od sredine aprila 2021. godine, prvo kao vršilac funkcije, a potom i kao predsjednik izabran na konkursu.
On je od 2008. godine u Osnovnom sudu, u kojem je obavio pripravnički i saradnički staž. Pravosudni ispit položio je 2011. godine, a prvi put za sudiju tog suda izabran je u aprilu 2015. godine.
Visoki savjet sudstva raspisao je krajem septembra konkurs za izbor predsjednika Osnovnog suda, a prema nezvaničnim saznanjima, prijave su podnijela četvorica kandidata.
Pored Hodžića i Živkovića, za predsjednika su se kandidovali i sudija Osnovnog suda u Novom Pazaru Asmir Bihorac i Osnovnog suda u Sjenici Saša Đošić.
Tokom posjete Krupanju, ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Usame Zukorlić najprije se sastao i otvoreno razgovarao sa mještanima bošnjačke nacionalne zajednice o njihovim svakodnevnim potrebama, izazovima i prijedlozima za unapređenje života u ovom kraju. Razmatrane su mogućnosti jačanja saradnje sa državnim institucijama, kao i konkretne mjere koje bi olakšale svakodnevicu lokalnog stanovništva.
Razgovoru su prisustvovali i povjerenik Stranke pravde i pomirenja (SPP) za Krupanj Zoran Aličić te generalni sekretar SPP-a Semir Madžgalj.
Ministar Zukorlić je potom, zajedno sa mještanima, posjetio i lokalno muslimansko groblje smješteno na uzvišenju do kojeg vodi izuzetno strm i otežan pristupni put, gdje su razmatrane mogućnosti tehničke pomoći kako bi se olakšao prilaz vjernicima i posjetiocima.
U okviru radne posjete ministar se sastao i s predsjednikom opštine Krupanj Mladenom Stefanovićem, kojem je predstavio politiku pomirenja i značaj obilaska multietničkih sredina širom zemlje. Predsjednik opštine upoznao je ministra s ključnim razvojnim projektima i potencijalima ovoga kraja, a razgovaralo se i o modelima unapređenja zajedničkog djelovanja u interesu svih građana.
Svečana akademija povodom obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka i 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine biće održana u srijedu, 26. novembra 2025. godine, u hotelu “Hills” na Ilidži, s početkom u 18 sati.
Manifestacija se organizuje u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS), održanog u Pljevljima 1943. godine, te Zemaljskog antifašističkog vijeća oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), čije je zasjedanje održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Tokom svečanosti biće upriličena dodjela stipendija učenicima i studentima za školsku i akademsku 2025/2026. godinu, kao i dodjela priznanja donatorima koji svojim doprinosima podržavaju obrazovanje mladih i rad Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
Organizatori su pozvali medije da proprate događaj.
Sandžačka književnica Šefka Begović Ličina bila je gost Sandžačkog jutra. Njeno pero postalo je glas neispričanih sudbina, ali i živi svjedok ratnog vremena 90-tih godina.
Rođena u Sandžaku, počela je pisati istinite priče o hrabrosti, patnji i neugasloj nadi. Njeno djelo „Vrisak krvi“, danas se interpretira širom Evrope kroz recitale, monodrame i pozorišne predstave. Govorila je o tome šta ju je navelo da napiše djelo neispričanih ratnih priča.
“Kad me je brat vodio do Ilidže i uopšte da obiđem Sarajevo, gdje sam vidjela svježe humke naših šehida namezarju Kovači ja sam se tu zaklela da ću sve to zapisati i da ću ostaviti budućim generacijama ne kao motiv za osvetu nego za opomenu”, ističe Šefka Begović Ličina.
Najteže je bilo pisati o susretima s ljudima čije su sudbine preteške da bi stale na papir, a ipak moraju biti ispričane, jer bez njih nema istine, ni pamćenja.
“Ispričali su mi stravične priče. Nijedno pero, kaseta, niti jedan um ne može zamisliti šta se tamo dešavalo. Kad me pitate koja me je priča najviše potresla – nemam pravi odgovor. Sve su me potresle. Ne bih mogla da odvojim niti jednu, jer su sve stravične”, dodaje književnica Begović Ličina.
Svaki Bošnjak, svaki vjernik mora posjetiti Potočare, dodaje ona.
“Mislim da svaki musliman treba da treba da ode u Potočare, da povede svoju djecu ne da bi ih spremao za neku osvetu i mržnju, već za opomenu. Da vide šta može čovjek da napravi prema nevinom narodu, nenaoružanom”, podvlači književnica Šefka.
Sudbine sandžačkih žena kroz istoriju često su bile tihe, nevidljive i nepriznate, a ipak najteže. Upravo iz tih neispričanih života, iz njihove borbe i obespravljenosti, književnica Šefka Begović Ličina godinama crpi svoju inspiraciju.
“U vrijeme kada sam ja bila cura žene su bile uglavnom obespravljene, omalovažavane, posebno one na selu. Bile su radna snaga bez ikakvih prava i ta sudbina teška žena me je ponikla i bila mi je inspiracija da opišem njihove sudbine. Teške su to sudbine koje su skoro nezamislive. Moj roman “Brežđetka” smatraju jednim od najjačih mojih djela je baš opisao sudbinu te žene. Govori o ženi koja je bila pečatirana kao nerotkinja, a na kraju se uspostavi da nije, već da je do njenog supruga. Baš u dvore Kralja Nikole kad sam imala promociju u Baru moderator kaže: “Gospođo, vi ste ovdje podigli sandžačkoj ženi spomenik”, završava Šefka Begović Ličina.
Kroz svoje priče, Šefka Begović Ličina bilježi ono što bi u tišini moglo biti zaboravljeno – živote, stradanja i neugaslu snagu naroda. Njene knjige nisu samo književna djela, već dokument vremena, opomena i spomenik ženama koje su nosile teret istorije na svojim plećima. U njenim riječima živi i bol i dostojanstvo, ali i poruka budućim generacijama: da se pamti, da se poštuje i da se nikada ne ponovi.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković predstavila je poseban izvještaj o diskriminaciji žena. Dokument je usvojen prije deset godina i za tu deceniju promjenilo se mnogo toga, ali jedno nije, žene u Srbiji jesu vidljivije, ali se njihov glas i dalje nedovoljno čuje.
Brankica Janković rekla je da su izradili sveobuhvatan dokument koji će biti polazna tačka narodnim poslanicima, kao zakonodavnom tijelu, za donošenje zaključaka i postavljanje pitanja Vladi.
“Smatrali smo da, u vrlo kompleksnim vremenima u kojima živimo, uz tešku političku i društvenu dinamiku, ne smije da se skrajne pitanje položaja žena, posebno onih koje su u većem riziku od diskriminacije sa društvene agende”, istakla je Jankovićeva.
Prema njenim riječima, i dalje se najveći broj slučajeva diskriminacije žena dešava na tržištu rada, žene su i dalje manje plaćene, a još nismo došli do adekvatnog i humanog tretmana žena u porodilištima.
“Iako veći prostor u kulturi i medijima pripada ženama, pitanje je koliko zaista odlučuju o tome kako će izgledati naša kultura, koja je i dalje dominantno muška, patrijarhalna, toksično maskulina, gdje se određeni obrasci ponašanja njeguju”, navela je povjerenica.
Napominje da se žene i dalje guraju na margine društva i svode na ulogu majke i supruge, ulogu koja jeste važna, ali se često svodi na tijelo, dok se njihov rad i doprinos minimalizuju.
