Naslovnica Blog Stranica 166

Djetinjstvo pod pritiskom: Zašto djeca rano sazrijevaju, ali emotivno ostaju nespremna?

0

Sve češće se može čuti da su djeca i adolescenti danas „prezrela“ u ponašanju, ali istovremeno emotivno nezrela kada je najvažnije. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o trendu koji se razvija godinama, a čiji uzroci leže u prebrzom tempu života, preranom izlaganju djeci digitalnim sadržajima, te nedostatku kvalitetnog vremena provedenog sa roditeljima i unutar zajednice.

Naša sagovornica, prof. dr. Amela Muratović, ističe da djeca danas rano usvajaju obrasce ponašanja odraslih, ali bez emocionalne podloge i sigurnosti koja je potrebna za donošenje zrelih odluka.

“Govorimo o različitim stilovima roditeljstva, ali vjerujem da mi, nesvjesno, ograničavamo i sputavamo određene segmente razvoja našeg djeteta, pa tom pravcu dajemo prvenstvo kada govorimo o prezrevanju, odnosno o ranom sazrevanju, a ostali elementima njihovog razvoja, možda, ne posvećujemo dovoljnu pažnju. Dakle, vjerujem da je dobronamjerno, ali nesvjesno pravimo granice kada govorimo o elementima njihovog razvoja”, objašnjava Muratović.

Stručnjaci poručuju da je rješenje u povratku osnovnim vrijednostima prisutnosti, razgovoru i postavljanju zdravih granica.

“Djeca vješto koriste tehnologiju, dolaze do dobrog rezultata, ali kada govorimo o uspostavljanju komunikacije i dubjih međuljudskih odnosa, tu imamo nezadovoljavajući nivo komunikacije. Zapravo, nemamo želju ili potrebu da kod takve djece upostavljamo komunikaciju i gdje ona nisu sposobna da prepoznaju svoje emocije. Potrebna je edukacija u pravcu roditelja, mislim na neformalne vidove druženja”, zaključuje prof. dr. Amela Muratović.

Kao glavni problem izdvajaju se i pogrešni društveni prioriteti. Potrebno je, kako ističu, da roditelji, škole i cijela zajednica zajedno rade na stvaranju sigurnog okruženja u kojem će djeca imati prostora da griješe, uče i emocionalno sazrijevaju svojim tempom.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić

Izašao novi broj “Glasa islama”: Tradicija duga gotovo tri decenije

0

Novi broj časopisa “Glas islama” ugledao je svjetlost dana, nastavljajući tradiciju dugu skoro tri decenije. On je zvanično registrovan 12. decembra 1996. godine u Ministarstvu informisanja Republike Srbije, a svoj prvi broj objavio je u januaru 1997. godine.

Od tada, časopis kontinuirano prati vjerska, društvena i kulturna dešavanja, postajući prepoznatljiv glas zajednice.

“Slobodno možemo kazati da je to jedan bitan i značajan u rukovodstvu Islamske zajednice na čelu sa tadašnjim muftijom rahmetli akademikom Muamerom Zukorlićem. Oni su tada osnovali Glas islama kao prvi štampani mediji IZ-e u tom vremenskom periodu. Mediji su uvijek igrali, bitnu i suštinsku ulogu i jedina svijetla tačka, odnosno mediji, koji je branio istinu i bio transparentan je Glas islama”, objanjava Edin Redžepović, urednik tog časopisa.

Redžepović je naglasio da novi broj donosi tematske sadržaje koji odgovaraju na izazove sadašnjeg trenutka, uz analize, komentare i priloge autora iz različitih oblasti.

“Iznosimo sve aktivnosti koje se dešavaju unutar IZ-e, aktivnosti predsjednika Mešihata, ali is vih ustanova unutar IZ-e. Zatim, tu je i rubrika !aktuelno”, te ukoliko je tog mjeseca bilo važnih i aktuelnih tema, delegiramo ih, te u ovom broju imamo “Sjećanje na muftiju”, podvlači on.

Novi broj “Glasa” islama dostupan je na standardnim prodajnim mjestima, kao i u digitalnom formatu.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić

Danas počinje prijavljivanje nelegalnih objekata

0

Danas počinje prijavljivanje objekata po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, koji omogućava građanima da nezakonito izgrađene objekte upišu u katastar uz niže troškove.  

Prijave se mogu predati u bilo kojoj opštini, u 586 filijala “Pošta Srbije”, kao i putem internet stranice svojnasvome.gov.rs.

Građani će za to imati rok od 60 dana, odnosno od 8. decembra do 8. februara. O prijavi objekta odlučuje Agencija za prostorno planiranje i urbanizam.

Procenjuje se da u Srbiji ima oko pet miliona nezakonito izgrađenih objekata.

izvor: Radio sto plus

CHR Hajrat nastavlja sa podjelom humanitarnih paketa i kurbanskog mesa u Rožajama

0

U hladnim zimskim danima, kada su potrebe naših sugrađana najveće, Centar za humanitarni rad Hajrat nastavlja svoju misiju pomoći i brige o najugroženijima. Prethodnih dana realizirana je akcija podjele humanitarnih paketa i kurbanskog mesa na području Rožaja, usmjerena ka porodicama koje se suočavaju sa teškim životnim uslovima.

Podjeli su prisustvovali zamjenik direktora CHR Hajrata, Zuhdija ef. Zukorlić, kao i koordinator CHR Hajrata za Crnu Goru, Emin ef. Halilović, koji su zajedno sa volonterima obišli brojne porodice i uručili im pomoć.

Zuhdija ef. Zukorlić istakao je da Hajrat, nastavlja da bude oslonac za sve one kojima je pomoć najpotrebnija:

„Naša misija ne poznaje vremenske uslove ni granice. Tu smo da brinemo o našim ljudima i da u ovim teškim danima budemo njihova podrška i sigurnost.“

Emin ef. Halilović naglasio je da se lokalna zajednica uvijek može osloniti na Hajrat, te da će se aktivnosti nastaviti i u narednom periodu:

„Ovo je vrijeme kada solidarnost postaje najvažnija. Zahvaljujući Hajratu i svim dobrim ljudima koji doniraju, pružamo toplinu, sigurnost i nadu onima koji se nalaze u stanju potrebe.“

CHR Hajrat se zahvaljuje svim donatorima i plemenitim ljudima koji svojim prilozima omogućavaju realizaciju ovakvih projekata. Svaka donacija postaje dio lanca dobra koji mijenja stvarnost mnogih porodica.

Zukorlić: U Novom Pazaru postoji blokada – građani plaćaju puteve dok Ministarstvuo ne dozvoljavaju da ulaže

0

Ministar za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost, Usame Zukorlić, oštro je kritikovao gradske vlasti Novog Pazara, poručujući da njegovo Ministarstvo ne može da uloži ni jedan dinar u projekte na teritoriji grada zbog, kako tvrdi, političke blokade. Istovremeno je naveo primjer sela Kruševo, gdje su mještani prikupili 320.000 eura za asfaltiranje puta.

Govoreći o ulaganjima u tutinska sela, među kojima je i Paljevo za koje je njegov kabinet uplatio 300.000 eura, Zukorlić je istakao da se u drugim sredinama takvi projekti normalno realizuju, dok je jedino Novi Pazar – kako tvrdi – izuzet i onemogućen da koristi državna sredstva zbog političkih razloga.

„Vidite braćo, jedna politika donosi novac, a druga politika uzima novac narodu. Ja želim da iskažem moje ogorčenje i žal za narodom u Novom Pazaru koji nema priliku da mu se ulaže iz Ministarstva, kao što imaju neka sela na Pešteru i u Tutinu. U Pazaru postoji blokada, gdje njihovo dijete koje je odraslo u Novom Pazaru nema priliku da uloži iz budžeta svog naroda, jer su oni uveli zabranu da ne možemo iz Ministarstva uložiti nijedan jedini dinar ni za jedan put u Novom Pazaru.“

Zukorlić je kao ilustraciju naveo slučaj sela Kruševo, gdje su mještani morali sami da finansiraju putnu infrastrukturu.

„Uzeli su od mještana Kruševa 320.000 eura da bi im radili put. Dakle, od nas 300.000 eura za Paljevo, a oni uzimaju 300.000 eura od naroda da bi im uradili put. To je razlika između politike dobra i politike zla.“

Ministar je poručio da će, uprkos svemu, nastaviti političku borbu protiv onoga što naziva „politikom zla“, naglašavajući da građani Sandžaka zaslužuju jednaku priliku za ulaganja bez obzira na to ko je lokalna vlast.

„Boriti ćemo se protiv politike zla dok je ne protjeramo iz našeg lijepog Sandžaka.“