Sve češće se može čuti da su djeca i adolescenti danas „prezrela“ u ponašanju, ali istovremeno emotivno nezrela kada je najvažnije. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o trendu koji se razvija godinama, a čiji uzroci leže u prebrzom tempu života, preranom izlaganju djeci digitalnim sadržajima, te nedostatku kvalitetnog vremena provedenog sa roditeljima i unutar zajednice.
Naša sagovornica, prof. dr. Amela Muratović, ističe da djeca danas rano usvajaju obrasce ponašanja odraslih, ali bez emocionalne podloge i sigurnosti koja je potrebna za donošenje zrelih odluka.
“Govorimo o različitim stilovima roditeljstva, ali vjerujem da mi, nesvjesno, ograničavamo i sputavamo određene segmente razvoja našeg djeteta, pa tom pravcu dajemo prvenstvo kada govorimo o prezrevanju, odnosno o ranom sazrevanju, a ostali elementima njihovog razvoja, možda, ne posvećujemo dovoljnu pažnju. Dakle, vjerujem da je dobronamjerno, ali nesvjesno pravimo granice kada govorimo o elementima njihovog razvoja”, objašnjava Muratović.
Stručnjaci poručuju da je rješenje u povratku osnovnim vrijednostima prisutnosti, razgovoru i postavljanju zdravih granica.
“Djeca vješto koriste tehnologiju, dolaze do dobrog rezultata, ali kada govorimo o uspostavljanju komunikacije i dubjih međuljudskih odnosa, tu imamo nezadovoljavajući nivo komunikacije. Zapravo, nemamo želju ili potrebu da kod takve djece upostavljamo komunikaciju i gdje ona nisu sposobna da prepoznaju svoje emocije. Potrebna je edukacija u pravcu roditelja, mislim na neformalne vidove druženja”, zaključuje prof. dr. Amela Muratović.
Kao glavni problem izdvajaju se i pogrešni društveni prioriteti. Potrebno je, kako ističu, da roditelji, škole i cijela zajednica zajedno rade na stvaranju sigurnog okruženja u kojem će djeca imati prostora da griješe, uče i emocionalno sazrijevaju svojim tempom.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
