Pitanje bolovanja ponovo je u fokusu poslodavaca i ekonomista. Dok predstavnici privrede ukazuju na slučajeve u kojima zaposleni, kako tvrde, neopravdano odsustvuju sa posla, stručnjaci upozoravaju da se problem ne može posmatrati samo kroz sumnju u radnike.
Poslodavci u Srbiji posebno ukazuju na periode poljoprivrednih radova, kada se, prema njihovim navodima, povećava broj bolovanja. To može stvoriti ozbiljne probleme malim fabrikama i pogonima, gdje izostanak nekoliko radnika može poremetiti čitav proces proizvodnje.
Profesor Ekonomskog fakulteta Veljko Mijušković smatra da se problem mora rješavati sistemski, uz bolju kontrolu, ali i analizu uslova u kojima zaposleni rade.
„Ne možemo tvrditi da postoje masovne epidemije lažnih bolovanja“, kaže Mijušković, ukazujući da veći broj bolovanja sam po sebi nije dokaz zloupotrebe.
Prema njegovim riječima, digitalizacija i povezivanje podataka poslodavaca, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i zdravstvenog sistema mogli bi doprinijeti efikasnijoj kontroli.
On navodi da, ako se uzme oko tri miliona zaposlenih, samo jedan neopravdan radni dan kod svakog zaposlenog znači tri miliona izgubljenih radnih dana. Posljedice nisu samo u izgubljenoj proizvodnji, već i u dodatnim troškovima reorganizacije posla i angažovanja zamjena.
Mijušković posebno ukazuje na to da je najviše bolovanja u julu i januaru, što, prema njegovoj ocjeni, može biti povezano sa periodima kada se najčešće koriste godišnji odmori, ali i sa uslovima rada.
„Sve u svemu, za privredu su ozbiljni gubici jer se često prekinu tehnološki lanci. Ako neko ko je na nekom ključnom mjestu u organizaciji rada izostane, onda su i ostali koji bi trebalo da rade više opterećeni“, smatra Mijušković.
Počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković kaže da poslodavci već godinama ukazuju na ovaj problem.
„Mi godinama ukazujemo na to. Nekoliko puta je bilo na Socijalno-ekonomskom savjetu kao osnovna tema“, rekao je Atanacković.
On dodaje da su poslodavci, posebno u stranim kompanijama, često iznenađeni kada veći broj zaposlenih u kratkom periodu ode na bolovanje.
Atanacković smatra da dio problema može da se riješava i unutar samih kompanija, izgradnjom odnosa povjerenja između zaposlenih i poslodavaca.
„Iz mojih iskustava proizlazi da je potrebno napraviti takvu atmosferu među zaposlenima da oni sami izbjegavaju i sprečavaju zloupotrebe“, kazao je.
On navodi da je, umjesto pribjegavanja lažnim bolovanjima, moguće napraviti dogovor sa zaposlenima o slobodnim danima koji bi kasnije bili nadoknađeni.
Mijušković, s druge strane, naglašava da poslodavci ne bi trebalo da donose zaključke o opravdanosti bolovanja na osnovu ličnog utiska.
„Poslodavac ne može da kaže: ‘Pa on je dobro izgledao.’ To su subjektivne ocjene“, upozorava Mijušković.
On smatra da Srbija, u poređenju sa nekim drugim zemljama, nema izuzetno visok procenat bolovanja, ali da to ne znači da problem zloupotreba treba zanemariti.
Poseban korak u tom pravcu predstavlja sistem e-bolovanja, koji treba da omogući bolje povezivanje poslodavaca, zdravstvenog sistema i RFZO-a. Mijušković smatra da digitalizacija može donijeti kontinuiranu kontrolu i smanjiti prostor za zloupotrebe.
Sagovornici su saglasni da rješenje nije u automatskom stavljanju svih radnika pod sumnju, već u boljoj kontroli, digitalizaciji i stvaranju odnosa u kojem će zaposleni moći da razgovaraju sa poslodavcem o svojim stvarnim potrebama.
Kada je riječ o stranim investitorima, Mijušković ocjenjuje da bolovanja za sada nisu presudan faktor prilikom odluke o ulaganju u Srbiju. Investitori, kaže, prije svega gledaju produktivnost, efikasnost, kvalifikacije i fluktuaciju radne snage.
„Ovo jeste važan problem. Mi interno treba da ga adresiramo da bismo pojačali bazu kvaliteta koji može da se ponudi tim stranim investitorima“, zaključio je Mijušković.
izvor: rts
