Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pozivajući na obnovu povjerenja u međunarodni sistem, reformu Vijeća sigurnosti UN-a i odlučniji međunarodni angažman u vezi s ratovima i krizama širom svijeta. U najvećem dijelu govora posebno se osvrnuo na situaciju u Gazi i pitanje palestinske državnosti.
Erdoğan je na početku govora izrazio žaljenje što predsjednik Palestine Mahmoud Abbas, kako je naveo, drugu godinu zaredom nije u mogućnosti prisustvovati zasjedanju Generalne skupštine. Poručio je da će Turska nastaviti biti „glas slobodne i suverene Države Palestine“ te ponovo pozvao države koje to još nisu učinile da priznaju Palestinu.
Govoreći o stanju u svijetu, Erdoğan je kazao da je tokom prethodnih dvanaest mjeseci, uz više od 60 sukoba i ratova, zabilježen jedan od najkrvavijih perioda u posljednje tri decenije. Posebnu pažnju posvetio je Gazi, navodeći da je u posljednje tri godine stradalo 74.000 ljudi, većinom djece i žena.
„Gaza danas nije samo najveće dječje groblje na svijetu. Ona je istovremeno područje sa najvećom stopom amputacija kod djece na svijetu“, rekao je Erdoğan, dodajući da je Gaza „najnehumaniji i najsramniji koncentracioni logor našeg doba“.
Erdoğan je istakao i da je, prema njegovim riječima, nakon primirja postignutog uz napore predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa i doprinos zemalja među kojima je i Turska, broj ubijenih stanovnika Gaze premašio 1.500.
Govoreći o ulozi Ujedinjenih nacija, turski predsjednik ocijenio je da je organizacija osnovana radi očuvanja mira i sigurnosti dovedena u stanje u kojem nije sposobna u potpunosti izvršavati svoju osnovnu dužnost, te da nastavlja gubiti snagu i kredibilitet.
Kao jedno od ključnih pitanja izdvojio je reformu Vijeća sigurnosti UN-a.
„Priznajmo da poredak u kojem volja više od 190 zemalja zavisi od hira svega pet država nije ni pravedan niti je u stanju da u punom smislu izgradi povjerenje“, rekao je Erdoğan, poručivši: „Svijet je veći od pet.“
On je predstavio i nekoliko principa za koje smatra da bi trebali biti osnova pravednijeg međunarodnog poretka: jednaka primjena međunarodnog prava na moćne i slabe države, veća uloga regionalnih aktera u rješavanju kriza, povratak saradnje i otvorene diplomatije, smanjenje ekonomskih nejednakosti te sprječavanje tehnološke polarizacije i digitalne hegemonije.
Kada je riječ o Gazi, Erdoğan je pozvao na što skoriji početak obnove i pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši veći pritisak na Izrael.
„Pokušaji gušenja Države Palestine doživjet će potpuni krah“, poručio je Erdoğan, navodeći da Turska podržava uspostavljanje nezavisne Države Palestine u granicama iz 1967. godine, sa Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom i očuvanim teritorijalnim integritetom.
U dijelu govora posvećenom drugim međunarodnim krizama, Erdoğan je govorio o Siriji, Iraku, ratu Rusije i Ukrajine, situaciji na Bliskom istoku, Kipru, Balkanu, Južnom Kavkazu, Sudanu, Somaliji i Libiji.
Govoreći o ratu Rusije i Ukrajine, kazao je da Turska želi da sukob bude okončan uz potpuno očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Istakao je i nastavak kontakata sa stranama u cilju ponovnog uspostavljanja sigurnosti plovidbe u Crnom moru, prehrambene sigurnosti i sprječavanja širenja rata.
Erdoğan je poručio da Turska želi da se pitanja u Egejskom moru i istočnom Mediteranu rješavaju na temelju dobrosusjedskih odnosa i međunarodnog prava, dok je u vezi sa Kiprom ponovio poziv međunarodnoj zajednici da prizna Tursku Republiku Sjeverni Kipar i uspostavi političke, diplomatske i ekonomske odnose s njom.
Poseban dio obraćanja posvetio je odnosima Turske s Evropom. Kazao je da je Turska „neodvojivi dio Evrope“ i poručio da Evropa čija je sigurnosna arhitektura bez Turske ne može biti snažnija i sigurnija.
Erdoğan je govorio i o klimatskim promjenama i najavio da će Turska u novembru biti domaćin samita COP31 u Antaliji. Istakao je da će Turska nastojati da pitanje klimatske pravde bude u prvom planu, kao i da samit bude usmjeren na provođenje preuzetih obaveza.
U završnom dijelu govora Erdoğan je upozorio i na islamofobiju, ksenofobiju, kulturni rasizam i antisemitizam. Govorio je o diskriminaciji muslimanki i djevojčica, zabrani nošenja marama u školama u pojedinim zemljama, ali i o dezinformacijama koje se šire društvenim mrežama.
Posebno je istakao potrebu za međunarodnim pravnim okvirom za vještačku inteligenciju i ubrzavanjem rada na Međunarodnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o vještačkoj inteligenciji.
Na kraju obraćanja Erdoğan je poručio da pred svijetom postoje dva puta – produbljivanje neizvjesnosti kroz strah i sukobe ili izgradnja budućnosti kroz pravdu, solidarnost i zajedničku volju.
„Turska je izabrala ovaj drugi put i njime će, ako Bog da, nastaviti da korača sa strpljenjem i odlučnošću“, zaključio je Erdoğan.
