U vremenu kada ekrani dominiraju svakodnevnim životom, a sadržaji se konzumiraju brzinom svjetlosti, postavlja se ključno pitanje, da li književnost, kao najtrajniji oblik pisane riječi, i dalje može da zadrži pažnju mladih čitalaca?
Rejhana Selmanović, master filolog i strastveni ljubitelj književnosti, smatra da se mladi često zadovoljavaju brzim, plitkim sadržajem sa društvenih mreža i video platformi.
“Danas se svi žalimo na brzi protok vremena i dijelimo taj osjećaj da vrijeme brzo prolazi. Audio knjige su, za ljude koji vole da čitaju i uživaju u pisanoj riječi, mogućnost da slušaju klasike ili književna djela, pa i neka savremena i na taj način uspune svoje vrijeme dok obavljaju druge aktivnosti. Nema uzgovora za nečitanje”, ističe ona.
Prema njenim riječima, ključ je u tome da se književnost predstavi mladima na način koji rezonuje sa njihovim interesovanjima i stilom života.
“Kulturu čitanja i razgovora treba negovati i to je ono što nam nedostaje, te mislim da to, u suštini, iz srednjih škola dolazi dobro. Stavovi i mišljenja su podjednako zreli kao što su bili i u naše vrijeme kada smo studirali ili čitali”, podvlači master filolog.
Ako se postigne ravnoteža između tradicije i savremenih formata, književnost može opstati i dalje biti snažan alat za formiranje mišljenja, stava i identiteta mladih.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
