Građani u Srbiji i dalje najčešće biraju nekretnine kao oblik ulaganja, smatrajući ih najsigurnijom vrstom imovine. Ipak, u posljednjem periodu primjetan je postepen zaokret ka finansijskom tržištu, gdje sve više interesovanja privlače akcije, obveznice i državni zapisi.
Prema ocjeni berzanskog stručnjaka Branislava Jorgića, investicioni pristupi se mijenjaju, ali sporijim tempom nego u razvijenim ekonomijama, što pokazuje da prostor za razvoj investicione kulture i dalje postoji.
„Znači, građani gledaju svoj interes i štite svoj interes. Država treba da im omogući da investiraju u privredu i u kompanije na berzanski način. Kod nas praktično na berzi imate, imali ste relativno do skoro ulaganje u Naftnu industriju Srbije i to je bilo vrlo unosno ulaganje. I sada imate možda jedno 5-6 kompanija gdje je interesantno ulaganje i imamo nedostatak investicionih mogućnosti na našoj berzi. To je razlog zašto ljudi odlaze da investiraju u inostranstvo. Što se tiče konkretno ulaganja u investiciono zlato, pokazalo se da su tu prinosi bili dosta visoki unazad par godina, ali u suštini investitori bi trebali da naprave jedan investicioni plan. Znači, ne investiranje na prečac, na mah, jer onda često dobijaju informacije preko medija, od prijatelja.“
Dušan Uzelac, urednik finansijskog portala Kamatica, navodi da je dominacija nekretnina na tržištu rezultat dugogodišnjeg nepovjerenja građana prema alternativnim oblicima ulaganja.
“Na ovim prostorima smo svjedoci da nema oblika investiranja koji nije oštetio građane Srbije. Pogledom u prošlost, slamarica u Srbiji je mitsko biće. Niko je nije video, ali je ogromna. Procenjuje se između 15 i 20 milijardi evra da je u tim kućnim slamaricama. To je novac koji neko nije hteo da poveri nijednoj instituciji, nije hteo da drži na računu, u sefu, u banci, nije hteo da investira i tražio je opciju koja mu je najstabilnija, jer ima možda neke ožiljke iz prošlosti.”
Stručnjaci smatraju da je za razvoj investicione kulture ključna veća ponuda i povjerenje građana u finansijsko tržište, uz postepen prelazak sa tradicionalnih oblika štednje.
