U poslednje dve godine u Srbiji usvojeno je manje dece nego ranije. Odnosno, pre 2023. godine usvojeno je godišnje oko 100 mališana, dok je prošle godine taj broj bio upola manji. Zašto je to tako i koliko dece u Srbiji čeka na usvajanje, za RTS je govorio Stevan Popović, specijalni pedagog u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji.
Objašnjavajući proceduru usvajanja, kandidati prvo podnose pismeni zahtjev Centru za socijalni rad koji ih dalje vodi kroz proceduru.
“Jedan dio procesa je administrativni i on se sastoji u prikupljanju dokumentacije koja nije samo puka formalnost, nego ona govori nešto o potencijalnim kandidatima. Na prvom mjestu za usvojitelje je bitno da li su zdravi, da li su zaposleni, da nisu osuđivani, da imaju dovoljno materijalnih sredstava”, ističe Stevan Popović.
Do prošle godine oko stotinu djece pronalazilo je svoj novi dom, dok je prema trenutnoj evidenciji za 2024. usvojena su 53 djeteta.
Popović ukazuje na to da se nisu menjali zakonski propisi za usvajanje i da ne postoji plan da se dese neke velike promjene.
“Porodični zakon se stalno preispituje i doteruje i mijenja, ali u ovom trenutku, u onom djelu koji se tiče usvojenja, neće biti nekih velikih promjena, što govori da je takav kakav jeste u ovom trenutku dovoljno dobar. Koliko u ovom trenutku porodica čeka na usvojenje djeteta i koliko njih je predalo dokumentaciju, koliko traje čitav proces je pitanje koje se često postavlja, ali to ne daje realnu sliku o broju djece koja čeka i o broju porodica koje čekaju”, objašnjava specijalni pedagog u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji.
Broj usvojitelja koji trenutno čeka je 752, a broj djece kojima je utvrđena opšta podobnost je 309.
Razlike između usvajanja i hraniteljstva
Što se tiče hraniteljskih porodica, Popović kaže da su uslovi slični onima koje moraju i usvojitelji da prođu. Slično kao i sa usvojiteljima i hranitelji prolaze pripreme i procene.
Hranitelji moraju da dokažu da imaju dovoljno osetljivosti za ovakve potrebe djece i da mogu sa njima da izađu na kraj, naglašava Popović.
“Vrijeme koje djeca provode u hraniteljskim porodicama varira. Ono nekad može biti veoma kratko, ukoliko se blagovremeno nađe odgovarajući usvojitelji, a nekad se produžava na duži vremenski period”, kaže Popović.
Ističe da nekada se događa da hranitelji vremenom postanu veoma vezani za dijete i ono za njih, naročito ako je kod njih bilo smješteno u ranom uzrastu.
“Postoje hranitelji koji i poslije zakonskog roka od navršene 18 godine djeteta nastavljaju da se brinu o njemu. Taj rok se pomera na 26 godina ukoliko se dijete odluči da studira”, dodao je on.
Stevan Popović kaže da je najuspešnija hraniteljska porodica ona koja je spremna da podrži djete da se odvoji od nje.
“Primarni zadatak koji hranitelji tokom obuke i pripreme dobiju je da, kada dođe trenutak da dete bude usvojeno, to što bezbolnije prebrodi”, zaključuje specijalni pedagog u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji.
