Površna i nekritička upotreba veštačke inteligencije (AI) nosi ozbiljne rizike jer mnogi ljudi tehnologiju koriste na pogrešan način, bez dubljeg promišljanja o njenim posljedicama. Na to upozoravaju IT stručnjak Strahinja Dević i Zoran Marjanović iz Instituta za nuklearnu fiziku.
Marjanović ističe da se sve češćim oslanjanjem na AI smanjuje potreba za korištenjem vlastitih psihofizičkih sposobnosti, što može imati dugoročne posljedice.
“Jedna od definicija inteligencije je sposobnost prilagođavanja. Te mašine nam omogućuju fascinantne mogućnosti. Problem je što mi koristimo njih kao zamjenu, a sve manje koristimo svoje psihofizičke sposobnosti, a čovjek sve što ne koristi – atrofira, uključujući mozak”, rekao je Marjanović.
Dodao je kako AI može biti moćan alat i za rješavanje svakodnevnih i najsloženijih problema, ali upozorava na opasnost davanja prevelikih izvršnih funkcija mašinama.
“Sve je to još u fazi razvoja, ali po meni je ključno da im se ne dozvole neke izvršne funkcije i konkretno djelovanje, jer ako oni budu imali mogućnosti da utiču na čovjeka, na njegovo liječenje… Pazite vi sad, možete da ga pitate o simptomima – temperaturi, pritisku – i on će vam dati listu i neku dijagnozu”, naglasio je.
Za njega je, ipak, čovjek presudan faktor u određivanju okvira u kojima AI može djelovati.
Dević smatra da veštačka inteligencija neće moći potpuno zamijeniti ljude, ali upozorava da je glavni problem u ljudskoj lijenosti.
“Mi već dugo imamo veštačku inteligenciju svuda oko sebe. Mi smo već dugo meta algoritama koji koriste veštačku inteligenciju naspram naših navika tako da nam je život vrlo okružen tim”, rekao je Dević.
On naglašava kako je AI tu da poboljša i ubrza procese, a ne da zamijeni čovjeka.
“Stvar je u tome da veštačka inteligencija nije tu da nas zamijeni nego da nam poboljša procese, ubrza procese i da budemo kompaktni sa njom. Ja ne mislim da su promjene koje nam život čine lakšim loše. Problem je u tome što je mnogo lakše ne raditi ništa i da nam nešto drži pažnju, nego se angažovati i uraditi nešto”, kazao je.
Međutim, prema njegovim riječima, upravo taj pristup pasivnog oslanjanja na tehnologiju nosi opasnost.
“Stvar je u tome da smo mi u opasnosti utoliko što mi ne razmišljamo. Kad nam je nešto zanimljivo i lako za korištenje, mi ne razmišljamo svojom glavom. To će se iskristalisati, ali površna upotreba koju danas imamo jeste opasna zato što mu slijepo vjerujemo i iz hiljadu razloga”, zaključio je Dević.
