U noći između subote i nedjelje kazaljke na satu pomerene su jedan sat unapred, čime je počelo ljetnje računanje vremena. Iako se ova promjena svake godine doživljava kao mala i rutinska, stručnjaci upozoravaju da njen uticaj na ljudski organizam nije zanemarljiv.
Psihološkinja, Irma Koca-Dagli, kaže da pomeranje sata može poremetiti naš unutrašnji biološki ritam koji reguliše spavanje, budnost i nivo energije tokom dana.
“Možemo osjetiti da smo više impulsivni u svojim reakcijama, da nas je lakše iritirati u okolini, bilo da su u pitanju ljudi ili različite situacije. Sam nedostatak sna može ujutru da dovede do toga da onaj normalni nivo kortizola u krvi bude na povišenom nivou i da to utiče na nas kao da smo u jednoj reakciji bega, odnosno straha, te da na taj način već započinjemo svoj dan iz jedne pozicije stresa, odnosno šoka za organizam, koji nam neće pomoći da se osjećamo bolje”, pojašnjava ona.
Prema njenim riječima, posebno su osetljive osobe koje već imaju problema sa snom, kao i djeca i stariji. Kod njih se simptomi mogu izraženije manifestovati kroz nesanicu ili osjećaj iscrpljenosti tokom dana.
“Rekla bih da najviše utiče na ljude koji imaju neku smetnju, bilo da je sa psihičkim ili mentalnim zdravljem. Bilo da su djeca, zaista im je potreban odmor u toku noći, ta regeneracija organizma i psihički odmor od svih aktivnosti koje imaju u toku dana. Rekla bih da nam svima to smeta, jer ta promjena ritma u računanju vremena ne prati sve druge naše obaveze. Ta djeca se moraju dići u pola sedam, naše poslovne obaveze su također vezane za jutro, te možemo zaključiti da sve generacije itekako osjete promjenu”, kaže Koca-Dagli.
Kako bi se lakše prebrodio period prilagođavanja, psihološkinja savjetuje postepeno usklađivanje dnevnih navika.
Irma Koca-Dagli, psihološkinja
“Ono što i sama pokušavam da primjenim jeste da se ne budimo uz plavo svjetlo ekrana, dakle da to nije prva stvar koja treba da nas razbudi ujutru, jer dnevno svetlo jeste signal za naše budno stanje. Da smanjimo broj odluka koje donosimo ujutru. To znači da se noć prije školskih obaveza, prije ovog ponedjeljka koji najteže pada i koji je najveći udar za organizam, naš nervni sistem pripremimo unaprijed, tako ćemo spriječiti pojavu anksioznosti”, naglašava psihološkinja.
Iako se većina ljudi prilagodi novom vremenskom režimu u roku od nekoliko dana, stručnjaci naglašavaju da je važno obratiti pažnju na signale koje tijelo šalje. Ukoliko simptomi potraju, preporučuje se konsultacija sa stručnim licem.
“Kada osoba vidi da sve ono što je primjenila, prevenciju, pripremu i različite druge elemente, ne daje rezultate, vrijeme je za stručnu pomoć. Kada osoba osjeća tegobe, prilagođavanje ne može da funkcioniše i nije produktivno u toku dana, gdje je i pad raspoloženja evidentan, verovatno jeste potreba za stručnom pomoći”, poručuje Koca-Dagli.
Ljetnje računanje vremena, uprkos čestim polemikama o njegovoj opravdanosti, i dalje ostaje dio svakodnevice. Dok se ne donese konačna odluka o njegovom ukidanju ili zadržavanju, građanima preostaje da se svake godine iznova prilagođavaju uz malo više sna i strpljenja, zaključuju stručnjaci.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
