Andrej Brkić iz Unije poslodavaca Srbije rekao je da pregovori o povećanju minimalne cijene rada nisu bili laki, da je postignut istorijski dogovor o povećanju za 9,4 odsto, ali i da su poslodavci zahtijevali čitav set mjera kako ne bi trpela privreda. Aleksandar Radojević iz Saveza samostalnih sindikata Srbije napominje da mjera o minimalnoj zaradi obuhvata 90.000 ljudi, ali da je neophodno pričati i o prosječnoj zaradi da ne bi došlo do neke vrste uravnilovke zarada.
Povećana je minimalna plata, od oktobra, iznosiće 500 eura, za 9,4 odsto više nego sada. Tu odluku jednoglasno su na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta usvojili predstavnici države, poslodavaca i sindikata.
Aleksandar Radojević iz Saveza samostalnih sindikata Srbije rekao je da čim je data saglasnost znači da se sindikati slažu sa ovakvim obračunom i ističe da sindikati, naravno, podržavaju svako vanredno povećanje minimalne zarade.
Andrej Brkić iz Unije poslodavaca Srbije podsjeća da je ovo povećanje od 9,4 posto vanredno, a nije redovno.
“Pregovori nisu bili laki, bili su intenzivni, ali smo uspjeli da se dogovorimo. Mnogo ljudi zavisi od ovoga. Kao Unija poslodavaca tražili smo i čitav paket mjera koji bi rasteretio poslodavce. Jedna od stvari je povećanje neoporezivog djela. Naveli smo i paket ostalih mjera koji očekujemo od Vlade“, istakao je Brkić.
Prema njegovim riječima, historijski je da su sve tri strane uspjele da se dogovore poslodavci, sindikati i Vlada i da se izađe sa vanrednim povećanjem minimalne zarade.
“Došli smo do toga da jednostavno privreda ne bi mogla da izdrži to povećanje da nije došlo do povećanja neoporezivog dela. Ali smo mi tražili još čitav paket, poresko rasterećenje zarade je jedna stvar, to je povećanje neoporezivog dela, uvođenje poreskog kredita za poslodavce koji zadržavaju broj zaposlenih, što je vrlo bitna stvar, povećanje neoporezivog iznosa za prevoz i ishranu, putne troškove“, naveo je Brkić.
Napominje da su napravili set koji obuhvata i povoljnije kredite za mikro i mala preduzeća uz garanciju države, subvencije za obuku i usavršavanje zaposlenih, moguće korišćenje fondova EU za konkurentnost, energetske uštede, podsticaj za preduzeća koje štede energiju i na kraju sistemska rješenja protiv rada na crno, što je interes cijele zemlje, a ne samo poslodavaca, kao i preispitivanje zloupotrebe bolovanja i početak rada na reformi obrazovnog sistema.
RTS
