Ljekari, u posljednih nekoliko godina, sve češće bilježe pojavu srčanih bolesti kod mladih ljudi, što potvrđuju i podaci. Iako se srčane bolesti tradicionalno vezuju za stariju populaciju, novi slučajevi među osobama mlađim od 40 godina postaju sve učestaliji.
Prema riječima zamjenika načelnika Hitne službe Novi Pazar, dr Damira Husovića, najčešći faktori rizika su stres, nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, pušenje i sve češća upotreba energetskih pića.
“Srčane bolesti ne biraju životnu dob, jer kako starimo svi organi slabe pa samim tim i srce. Ustarijem srčanom dobu srčana oboljenja, određenog tipa, su izraženija. To su oboljenja koja imaju svoju genezu, traju dugi period i imaju svoja ogoršanja i tok. Međutim, mlađa populacija je podložnija akutnim srčanim dešavanjima, jer ono nije adaptirano na određenu bolest. Oboljenje srčanih infrakta se češće dešavaju kod mladih, čije je srce naviknuto na određena oboljenja”, objasnio je on.
Broj pregleda mladih pacijenata porastao je za više od 25 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a zabilježeni su i slučajevi infarkta kod osoba mlađih od 30 godina.
“Organizam šalje signale u vidu bolova, stezanja, gušenja i to su najčašći simptomi vezani za kardio-vaskularne probleme, što se kasnije razvrstava šta je srce. Oni koji imaju genetska opterećenja, populacija koja zna da su u ranoj mladosti roditelji imali akutni koronarni sindrom, trebaju biti veoma obazrivi i da se jave ljekarima kako bi se ispitao genetski status koji može govoriti o urođenim srčanim oboljenjima”, kazao je dr Husović.
SRCE NE BIRA GODINE
Srčane bolesti, kako poručuju stručnjaci, ne biraju godine, te je važno da se o zdravlju srca misli na vrijeme.
“Akutna srčana oboljenja koja su vezana za krvne sudove se teško dijagnostikuju, jer takva oobljenja znaju da ne daju nikakve tegobe dok se ne javi akutni koronarni sindrom (AKS), a to je najčešće infrakt što predstavlja problem. Postoje faktori, u opštoj populaciji, koji govore da o stepenima verovatnoće, te ta populacija treba jednom godišnje, a koji su prividno zdravi, da radi krvnu sliku kako bi se vidjele određene tendencije kao što su povišene masnoće, konzumacija cigareta, povećane količine unosa soli, konzumacija alkohola što nam govori o stepenu verovatnoće o razvoju kardio-vaskularnih oboljenja”, podvukao je dr Husović.
Ovi podaci predstavljaju ozbiljno upozorenje za mlade u Novom Pazaru, ali i zajednicu. Potrebno je podići svijest o važnosti zdravih životnih navika i preventivnih pregleda, jer se mnoge srčane bolesti mogu spriječiti pravovremenom reakcijom.
Stručnjaci apeluju da se zdravlje ne smije uzimati zdravo za gotovo jer iako srce kuca bez prestanka, zaslužuje našu pažnju i brigu svakog dana.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
