U Srbiji čak trećina žena uzrasta od 45 do 54 godine ne učestvuje na tržištu rada ne rade i ne traže posao. Među onima koje su profesionalno angažovane, žene su često kvalifikovanije od svojih muških kolega, naročito na višim pozicijama.
Ipak, ni visoko obrazovanje ni iskustvo ne brišu razlike u platama. Prema podacima iz 2022. godine, žene su u prosjeku zarađivale 12 odsto manje od muškaraca.
“Veliki je jaz između muškaraca i žena i kada je broj zapolenih u pitanju, ali i odlučujuće pozicije i plate. Postoji nevidljivi zid i ko god kaže da ne postoji ne govori istinu ili nije dovoljno obavješten, ali kroz programe u zapošljavanju i držanju žena na rukovodećim pozicijama, slika i klima se mogu promijeniti”, objasnio je ekomomski analitičar Haris Zogić.
Zatvaranje rodnog jaza znači brži ekonomski rast. Ključ su ulaganja u obrazovanje, zapošljavanje žena i brigu o djeci. Podrška preduzetnicama i politike koje prepoznaju neplaćeni rad žena dodatno ubrzavaju promjene. Jednakost polova više od prava, to je ekonomska prilika.
“Veliki je broj programa da podstaknu žensko preduzetništvo kako bi dobile lakše sredstva. To je potrebno pospiješiti i posebno postoji segment da su se žene dobro pokazale kada je u pitanju preduzetništvo”, riječi su ekonomskog analitičara.
Na pitanje da li se ekonomski isplati ignorisati ženski potencijal u tržištu rada i postoje li modeli koji pokazuju koliki bi bio ekonomski dobitak zatvaranjem rodnog jaza, Zogić odgovara.
Haris Zogić, ekonomski analitičar
“Ženski potencijal je ogroman i to kada su u pitanju kreativni poslovi. Veća zastupljenost žena je u smislu plata i zapošljavanja ili mogućnost da lakše dođu do kapitala kada osnivaju svoje biznise, što može imati samo pozitivne efekte po ekonomiju države, ali i situaciju n atržištu”, kazao je on.
Koliko je realno očekivati značajne ekonomske promjene u periodu od pet godina?
“To je kratak rok, uzimajući u obzir ekonomsku situaciju naše države i izazove s akojima se suočava i da postoji rizik kada je u pitanju cijeli Balkan, ali definistivno se, u tom periodu, mogu poduzeti konkretni koraci koji će poboljšati učešće žena u poslovnim procesima”, podvukao je Zogić.
Zatvaranje rodnog jaza nije samo pitanje jednakosti, već i snažan pokretač ekonomskog rasta. Ignorisanje potencijala koje žene donose tržištu rada ima visoku cijenu, a primjeri iz svijeta pokazuju da ulaganja u ravnopravnost donose konkretne ekonomske koristi. Pitanje nije da li se promjene isplate, već koliko još možemo da čekamo.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
