Nakon odmora mnogi od nas suočavaju se sa istim izazovom, kako se vratiti poslu i svakodnevnim obavezama, a da ne izgubimo energiju i spokoj koje nam je odmor donio? Umjesto da povratak doživimo kao stres i opterećenje, psiholozi savetuju da ga shvatimo kao priliku za nove početke i uspostavljanje boljih navika.
Psihološka priprema je od velike važnosti, smatraju stručnjaci.
“Ubijediti i pripremiti sebe je jedan od najtežih zadataka. Ukoliko se osoba pridržava nekih rutina, a koje će njemu pomoći, u mnogome će koristiti da se navikne na taj režim nakon godišnjeg odmora, ali svakako to je sve individualno”, objašnjava Fazila Šačić sa Departmana za psihološke nauke.
Pravi odmor počinje tek kada se potpuno isključimo iz radnih obaveza, samo tada možemo istinski obnoviti energiju i psihički se resetovati.
“Ukoliko se tokom godišnjeg odmora obavljaju telefonski razgovori smo fizički odsutni, ali metalno i dalje radimo. Zbog toga je važno da odmor koristimo na pravilan način i da to bude priprema ka svim našim zadacima koji slijede, a da se na što bolji način pripremimo, te da bi psihička priprema došla sama po sebi”, kazala je Šačić.
Ključ je u organizaciji. Kada zadatke poređamo po važnosti, lakše zadržavamo fokus i smanjujemo stres. Ne moramo sve odjednom, pametno biranje prioriteta pomaže da ostanemo efikasni i mentalno rasterećeni, napominju stručnjaci.
Fazila Šačić, Departman za psihološke nauke
“Najvažnije je da osoba shvati da je stres normalan u takvim situacijama koji će i proći. Bitno je da se obaveze postave na pravi način, odnosno da izvršavamo te zadatke postepeno a ne samo kako bi bile odrađene. Važno je napraviti listu prioriteta, te da se u rješavanje ide postepeno”, poručila je ona.
OSJEĆAJ MIRA I OPUŠTENOSTI
Mir s odmora ne mora da nestane, neophodno je da ga unesemo u svakodnevicu kroz male pauze, svjestan dah i jasne prioritete.
“Postoje određene navike koje nam mogu pomoći da zadržimo osjećaj odmora, u onim situacijama, ukoliko se i pridržavamo kao što je čitanje, šetnja ili bilo koja druga aktivnost i navika koja nama predstavlja odmor i od koje mi punimo baterije”, istakla je Šačić.
Kratki i češći odmori mogu biti bolji i efikasnije od jednog dužeg, kaže naša sagovornica.
“Manji odmor se pravi kada osoba osjeća psihološki napor, te ukoliko do pauze dođe može ostaviti veliki efekat za razliku od većeg. To zavisi od obaveza, situacije u kojoj se data osoba nalazi i način na koji će te pritiske i obaveze da sprovede”, podvukla je ona.
Povratak sa odmora ne mora da bude stresan, već može biti nova prilika da radne obaveze sagledamo iz drugačijeg ugla. Ako uspijemo da u svakodnevicu unesemo dio mira i energije koje smo ponijeli sa odmora, posao može postati manje opterećenje, a više prostor za rast i stvaranje. Najvažnije je da osluškujemo sebe, da postavimo realna očekivanja, jer na taj način odmori neće biti samo pauza, već i podsticaj za zdraviji i ispunjeniji život.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
