U vrijeme kada se komunikacija sve više seli na ekrane telefona, a poruke se skraćuju do neprepoznatljivosti, sve češće se pitamo gdje su nestali interpunkcijski znaci tačka, zarez, upitnik, pa čak i veliko slovo, kao da su postali suvišan teret u svakodnevnom izražavanju.
U moru emotikona, skraćenica i brzopletih poruka, pravila pisane riječi ostaju po strani. Da li se jezik mijenja prirodno, ili gubimo nešto dragoceno u tom procesu, poput pismenosti, preciznosti, jasnoće, pojašnjava nastavnica bosanskog jezika Senada Husović.
“Više se ne vodi računa o normi i pravilima jezika, već je postao sredstvo izražavanja gdje se norma sve manje poštuje. Kod nas u školi je primjećeno, preko pismenih zadataka, da se znakovi interpunkcije sve ređe koriste. Dakle, imamo pismene zadatke i dječije radove koji bivaju predati bez ijedne tačke, zapete i ostalih znakova interpnukcije”, pojasnila je ona.
Dok društvene mreže sve više utiču na jezičke navike mladih, škola ostaje poslednja linija odbrane pravilnog izražavanja, bogatstva jezika i njegovanja identiteta.
Senada Husović, nastavnica bosanskog jezika
“Možemo reći da je tako. Sve veći je uticaj te brze komunikacije, bez upotrebne norme i ispravnog pravopisa. Nažalost, mladi gledaju da što brže napišu poruke i da se plasira, a uopšte se ne vodi računa da li će biti dobro sažeta, poštujući jezička pravila. Mladi kažu da tačka na kraju rečenice djeluje hladno, dok bez tačke djeluje živo i ima više emocija” riječi su nastavnice bosanskog jezika.
Ovakav način njegovanja pismenosti ne utiče samo na govor, već oblikuje misao, stav i identitet generacija koje dolaze.
“Norma i pravopisna pravila moraju da ostanu i da se poštuju, jer nije svejedno staviti znak pitanja ili uvika na kraju. Dobija se totalno drugačiji kontekst rečenice te možemo biti pogrešno shvaćeni”, kazala je Husović.
Tačka, zarez i upitnik možda ne privlače pažnju, ali bez njih, ni misao ne bi imala kraj, tok ni smisao.
“U srpskom i bosanskom jeziku znaci interpunkcije neće nestati i u to sam sigurna. Mi nastavnici treba da nađemo neki način da djeci plasiramo znake interpunkcije a da im budu zanimljivi kako bi i krenuli sa većom upotrebom”, podvukla je nastavnica bosanskog jezika.
Kada virtuelni svijet oblikuje rečenice bez pravila, škola podsjeća da jezik nije samo sredstvo, već ogledalo misli, kulture i duše jednog naroda.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
