Predsjednik Mešihata Islamske zajednice, muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić primio je muftiju zeničkog dr. hfz. Mevludin ef. Dizdarevića sa saradnicima, koji u Novom Pazaru borave u dvodnevnoj posjeti.
Nakon srdačne dobrodošlice, dvojica muftija razgovarali su o unapređenju saradnje između Muftijstva zeničkog i Mešihata, međusobnoj razmjeni iskustava te zajedničkim projektima na naučno-obrazovnom polju, naročito između Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici i Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru.
Tom prilikom, muftija Dudić je od muftije Dizdarevića dobio hediju u vidu replike Zeničke rezolucije iz maja 1942. godine, potpisane u zgradi tadašnje Sultan Ahmedove medrese od strane 27 uglednih zeničkih Bošnjaka, kojim je spašeno nekoliko hiljada bosanskohercegovačkih Roma od deportacije i istrebljenja.
Gosti su sa domaćinima obišli FIS i Internacionalni univerzitet, zatim Altun alem džamiju gdje su proučili dovu na mezaru rah. muftije Muamer ef. Zukorlića, kao i novi objekat Muške medrese čiji su unutrašnji radovi u završnoj fazi.
Muftija zenički dr. hfz. Mevludin ef. Dizdarević hutbu je kazivao u Islamskom centru Gazilar, glavni imam u Tešnju mr. Fuad ef. Omerbašić u Arap džamiji, a glavni imam u Maglaju Nevres ef. Hodžić u Hajrudin džamiji.
Na Univerzitetu u Novom Pazaru otvoren je treći Hackathon, koji okuplja studente i mlade inovatore iz regiona sa ciljem razvoja savremenih digitalnih rješenja.
Ovaj događaj sve više dobija na značaju, potvrđujući svoju ulogu kao važna platforma za razmjenu znanja, ideja i inovacija u oblasti informacionih tehnologija.
Učesnici će kroz intenzivan rad razvijati svoje projekte i predstaviti ih pred stručnim žirijem, koji će ocjenjivati njihovu kreativnost, funkcionalnost i potencijal za dalji razvoj, ističe rukovodilac Departmana za ekonomske i računarske nauke, doc. dr Dženis Bajramović.
“Ove godine također prisustvujemo događaju “Hackathon 2026”. Po treći put, jubilarno, održava se ovo takmičenje na Univerzitetu u Novom Pazaru. Ono što je dobra vijest jeste da imamo osam prijavljenih takmičarskih ekipa, bilo da su sastavljene od srednjoškolaca, studenata ili mješovitih timova koje čine i studenti i srednjoškolci. To je jasan pokazatelj da ovo takmičenje uživa veliko povjerenje među mladima, posebno mladim programerima, i nadamo se da će prerasti u tradicionalno takmičenje koje će vrlo brzo doprinijeti razvoju startapova u Novom Pazaru”, kazao je on.
Učesnici su istakli da od ovog takmičenja očekuju priliku za sticanje novih znanja, razmjenu iskustava i povezivanje sa kolegama, ali i mogućnost da svoje ideje pretvore u konkretna rješenja sa potencijalom za dalji razvoj.
“Počela su prva takmičenja na univerzitetu, Hakaton 2026. Većina timova je već stigla, a očekujemo da stignu i ostali timovi te da takmičenje bude otvoreno u 15 časova”, poručuje Sumeja Idrizović.
Finale i proglašenje pobjednika zakazano je za sutra, kada će najbolji timovi biti nagrađeni. Univerzitet u Novom Pazaru na ovaj način još jednom potvrđuje svoju posvećenost povezivanju obrazovanja, inovacija i tržišta rada, a Hakaton izazov predstavlja dobar primjer te misije, pružajući mladima prostor, alate i motivaciju da već danas stvaraju rješenja budućnosti.
Muftija zenički dr. hfz. Mevludin ef. Dizdarević održao je hutbu u Islamskom centru Gazilar, u kojoj je vjernicima ukazao na značaj vjere, zajedništva i moralnih vrijednosti u savremenom društvu.
Tom prilikom posebno je naglasio važnost očuvanja duhovnih i etičkih principa, ističući da upravo oni predstavljaju temelj stabilne i zdrave zajednice.
“Iz svega vas pozivam da je najveća vrlina na ovom svijetu znanje o Allahu i čvrst takvaluk u javnim i tajnim stvarima. O vjernici, budite svjesni Allaha onako kako treba biti svjestan i umirite samo kao muslimani. Svi se čvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne razjedinjujte. I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste milošću Njegovom postali prijatelji. Poslanik Muhammed, a.s., uradio je neizmjerno puno za cijelo čovječanstvo, ali je uradio i mnogo za arapski rod, jer je tu bezvrijednu i civilizacijski zaostalu skupinu naroda ujedinio i sakupio oko jedne ideje i jednog cilja. On je toj raspuštenoj skupini, raštrkanih i međusobno zaraćenih plemena, ponudio osjećaj zajedničke svrhe koji je doveo do toga da postanu lideri čovječanstva”.
Istakao je da se poslanika Muhammeda, alejhis-selam, trebamo sjećati ne samo kroz namaz, već i kroz širi doprinos njegovog djelovanja, posebno u oblastima razvoja diplomatije i izgradnje institucija.
“Verlo rijetko govorimo o tome kakav je diplomata bio, kako je narode i plemena mirio, kakve je institucije gradio i razvijao. Njegov prst, na primjer, nije služio kao ukras, kao kod današnjih vjernika, nego kao pečat kojim je odobravao svoje dokumente koje je izdavala njegova državna pisarnica. Zato je, braćo, beskrajno važno graditi institucije. Institucije osiguravaju da ideje i rad na njima traju decenijama i stoljećima. Neko je rekao da se ništa veliko u povijesti ne može desiti bez pojedinaca, ali ništa trajno bez institucija. Izreka veli da ako putuješ sam, putuješ brže, ali ako putuješ u društvu, to jest u instituciji, stižeš dalje. Institucije osiguravaju trajnost i kontinuitet”, zaključuje muftija Dizdarević.
Hutba je zaključena porukom da su vjera, zajedništvo i moralne vrijednosti ključni za očuvanje snage i stabilnosti zajednice.
Širom svijeta se obilježava Međunarodni dan diplomatije za mir, u trenutku kada međunarodni sistem prolazi kroz jedan od najsloženijih perioda u novijoj historiji. Povećane geopolitičke tenzije, brojni regionalni sukobi i sve izraženije rivalstvo velikih sila ponovo otvaraju pitanje uloge i dometa diplomatije u očuvanju globalne stabilnosti.
Prof. dr. Enver Međedović ističe da se savremena diplomatija nalazi pred ozbiljnim izazovima, ali i da i dalje ostaje nezamjenjiv mehanizam komunikacije između država, posebno u kriznim situacijama kada drugi kanali prestaju da funkcionišu.
“Ali, diplomatija je i dalje jedino sredstvo kojim se mogu rješavati međunarodni sukobi. Vidimo situacije da postoje i zahtjevi drugih država, poput Pakistana, da se međunarodni sukobi rješavaju diplomatskim putem, jer se oni vjerovatno nikada ne bi ni prekinuli bez takvog posredovanja. Imali smo i jednu situaciju u kojoj je postignuto primirje u sukobu između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge strane, a upravo je Pakistan bio taj koji je posredovao u uspostavljanju primirja, koje i dalje traje”, objašnjava on.
Podsjeća da se savremeni sistem, zasnovan na institucijama poput Ujedinjene nacije, suočava sa rastućim pritiscima i potrebom za reformom, dok se diplomatski kanali sve češće testiraju u uslovima dubokog nepoverenja među državama.
“Same Ujedinjene nacije su, u suštini, glavni međunarodni okvir koji inicira rješavanje sukoba mirnim putem, jer je bolje sto godina probleme rješavati diplomatski nego jedan dan ratovati. Sve okolnosti ukazuju da se ide upravo u tom pravcu, odnosno ka modelu u kojem se međunarodni sporovi rješavaju kroz multilateralni pristup i dijalog. U tom kontekstu, 24. april se obilježava kao Međunarodni dan multilateralizma i diplomatije za mir, koji naglašava važnost uključivanja više država u proces rješavanja postojećih međunarodnih sukoba i očuvanja globalne stabilnosti”, podvlači Međedović.
Uprkos izazovima, sagovornik naglašava da diplomatija i dalje ostaje jedini održivi okvir za sprečavanje eskalacije sukoba u globalnim razmjerama, ali i da njena budućnost zavisi od spremnosti država da interese podrede dugoročnoj stabilnosti i miru.
U vremenu u kojem se češće naglašavaju razlike nego zajedničke vrijednosti, priznanja za humanost i dobročinstvo podsjećaju na snagu ličnog izbora da se djeluje u korist drugih. Ovogodišnje plakete grada dodeljene su Džemil ef. Destanović i igumanu Gavrilu Božinoviću, dvojici ljudi čiji rad prevazilazi okvire formalnih priznanja i ulazi u prostor tihe, ali duboko značajne društvene promjene.
Njihovo djelovanje ne karakteriše javna vidljivost, već kontinuitet i dosljednost u pružanju pomoći onima kojima je najpotrebnija. Kroz različite životne i profesionalne puteve, povezala ih je ista vrijednosna osnova, odgovornost prema zajednici i spremnost na lično odricanje zarad opšteg dobra.
“Mi smo zapravo jedni obični, skromni ljudi koji žive svoj život sa svojim dužnostima i svakodnevnim obavezama, a onda se u tim dužnostima i obavezama susretnemo na nekom zajedničkom putu i na nekom zajedničkom poslušanju. To je opet nešto što je usađeno duboko, znači i vjekovima, u našim delatnostima i to je nešto o čemu mi ne razmišljamo mnogo, jer se podrazumjeva da je čovjek koji je predstavnik neke vjerske zajednice pre svega čovjek koji brine o interesima građanstva, o opštem interesu, humanost treba da je na prvom mjestu Obojica imamo po nešto što nam je povjereno i što se očekuje od nas da sačuvamo i da unaprijedimo. Kad ima element vjere, kada je u ime Boga, ono je sačuvano od licemerstva. Kad je vjera prisutna, sve je drugačije. Da nije vjerske komponente i da nije svijesti o Bogu, vjerujte, često bi čovjek posustao, a nekad i odustao”, kazali su naši sagovornici.
Dodjela ovog priznanja ne predstavlja samo simboličan čin zahvalnosti, već i snažnu poruku o značaju pojedinca u izgradnji solidarnijeg društva. U vremenu kada humanost često ostaje u senci svakodnevnih izazova, primjeri poput njihovog ukazuju da dobročinstvo nije izuzetak, već mogućnost izbora dostupna svakome.
“Toliko je Bošnjaka davalo donacije da smo skupljali za bolesnu djecu, i sav novac koji smo prikupljali svih ovih godina uvijek smo dijelili na pola, da bude za jedno bolesno dijete Bošnjaka i za jedno pravoslavca. I ovaj gest oko puta je bila jedna mala prilika da se i ja odužim građanstvu Novog Pazara za sve ono što su oni učinili za nas. Sve što radimo treba da bude u interesu zajednice, ali i svakog pojedinca”, poručili su Džemil ef. Destanović i iguman Gavrilo Božinović.
Iza njihovih imena ne stoje samo pojedinačna djela, već godine posvećenosti, empatije i spremnosti da se odgovori na potrebe drugih, često daleko od očiju javnosti. Upravo u toj tišini, njihova djela dobijaju dodatnu težinu, kao podsjetnik da su istinske vrijednosti najvidljivije onda kada se ne ističu.
Ova priznanja, stoga, kako podvlače oni, ne govore samo o nagrađenima, već i o društvu koje prepoznaje i vrednuje humanost kao temeljnu vrijednost.
