U Novom Pazaru uspješno je organizovana još jedna akcija dobrovoljnog davanja krvi, kojoj se ovoga puta odazvao veći broj građana.
Iz Instituta za transfuziju krvi poručuju da je primjetan porast odziva među mladima, te apeluju na sve građane da se u što većem broju uključuju u ovakve akcije, kako bi se obezbijedile dovoljne zalihe, jer nečije malo nekome može spasiti život.
“Danas u Novom Pazaru odazvalo se oko 30 davalaca, od kojih je njih 25 za sada dalo krv, međutim očekujemo da će se odazvati još građana. Potrebno je da se što veći broj ljudi uključuje – svake nedjelje smo ovdje, svakog utorka, i važno je da građani redovno daju krv kako bismo obezbijedili dovoljne rezerve za sve potrebe. Bilo bi poželjno da svi zdravi građani od 18 do 65 godina dođu i doniraju krv, jer to traje svega desetak minuta, a nekome može zaista spasiti život”, kazala je dr. Marta Jeremić, iz instituta za transfuziju krvi Srbije.
Ovakve akcije još jednom potvrđuju značaj humanosti i solidarnosti, uz poruku da redovno davanje krvi može spasiti brojne živote i obezbijediti stabilne zalihe za sve kojima je pomoć potrebna.
U sali Doma omladine u Novom Pazaru održan je Sajam zapošljavanja u organizaciji Nacionalne službe za zapošljavanje.
Direktor filijale nacionalne službe za zapošljavanje Novi Pazar Fahrudin Đekić istakao je rast broja poslodavaca i naveo da se očekuje oko 1.500 posjetilaca.
“Prije svega, zahvaljujem se poslodavcima i raduje me što se njihov broj na sajmu iz godine u godinu povećava. Prošle godine smo imali 45 poslodavaca i mislili smo da nakon toga da će doći do stagniranja, pa čak i da opadne. Međutim, ove godine mi imamo 56 poslodavaca na sajmu, više nego ikada do sada i to samo govori o tome koliko je naša saradnja sa poslodavcima dobra, odnosno koliko je naš kontakt sa privredom u Novom Pazaru dobar i koliko oni imaju povjerenja u ono što mi radimo. Još jednom, velika zahvalnost poslodavcima, jer bez njih, kao i bez tražioca zaposlenja, nezaposlenih lica sa evidencije nacionalne službe ne bi bilo ovog sajma. Također, zahvaljujem se nezaposlenim licima koji svake godine u velikom broju posjete sajam, ove godine očekivana je brojka oko 1.500 koji će proći ovim sajmom”.
Đekić je istakao da je u ponudi sve više radnih mjesta, što pokazuje rast interesovanja poslodavaca za učešće na sajmu.
“Mi imamo mnogo veći broj radnih mjesta koji su danas u ponudi, znači, za razliku od prošlogodišnjeg broja njih 300, danas imamo 500 radnih mjesta u ponudi, bez da računamo naše prijatelje iz Vojske Republike Srbije, koji imaju 100 radnih mjesta u ponudi. Znači, čista privreda 500 radnih mjesta. Iz tog razloga želim Vam svima uspješan dan i uspješan sajam zapošljavanja”, poručuje direktor filijale NSZ NP Fahrudin Đekić.
Poslodavci su istakli da je sajam sjajna prilika da se upoznaju s mladima koji traže posao, te da u ponudi imaju različita radna mjesta u skladu s potrebama tržišta rada.
“Meni lično sajam je od velikog značaja, prvi put učestvujem, ali meni treba pomoć u mojoj maloj pekarici – slastičari, bez glutena. To je specijalna pekara i slastičara za osobe koje ne podnose gluten. Nadam se da ću nekoga naći, ja već sa NSZ sarađujem, pre dvije godine sam dobila sredstva od njih za pokretanje ovog posla. Sad sam dobila od menotra obavještenje da mogu opet da koristim sredstva, tako da i ta sredstva ću da iskoristim za zaposlenje, a tražim još nekog”, ističe Enisa Laličić, iz pekare i slastičare Delicia bez glutena.
“Na ovakvim mjestima se susreću ljudi koji traže posao i ljudi koji traže radnike, da negdje budemo uspješniji bez radne snage je nemoguće. Ovakva mjesta nama omogućavaju konkretno susretanje sa njima i da negdje kasnije razvijemo saradnju. U ovom trenutku imamo 8 radnih mjesta, različitih obrazovnih profila, od konobara, kuvara, pomoćnog osoblja u kuhinji, portira, također menadžerske pozicije su u ovom trenutku otvorene u hotelu Vrbak, također i u Akva Raju, tako da svi koji su zainteresovani za posao su dobrodošli”, kazala je Katarina Nešović, generalni direktor hotela Vrbak.
Posjetioci sajma ističu da je ovo izuzetna prilika da se upoznaju sa poslodavcima i lakše dođu do zaposlenja.
“Izuzetno je bitna stvar što smo ovdje danas svi i što imamo priliku od NSZ u Novom Pazaru da pronađemo svoj smisao i ono za šta smo se borili, odnosno završili. Ja sam inače diplomirani psiholog, i eto nadam se da ću danas u velikom broju biti pozitivan ishod. Dosta ljudi je zainteresovano za ovo i nadam se, eto, da ćemo svi pronaći nešto što tražimo”, kazala je Belma Alijević.
Sajam zapošljavanja u Novom Pazaru još jednom je pokazao značaj direktnog povezivanja poslodavaca i nezaposlenih, posebno mladih, uz poruku da ovakvi događaji doprinose lakšem dolasku do prvog zaposlenja i smanjenju nezaposlenosti.
Viši sud u Novom Pazaru danas je, u ponovljenom postupku, donio presudu kojom je Emrah Latović (31) iz Sjenice osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 15 godina zbog ubistva Edina Hamidovića, potvrđujući time raniju odluku nakon što su otklonjeni nedostaci na koje je ukazao Apelacioni sud u Kragujevcu.
Sud je u novom postupku postupio po nalozima drugostepenog suda i ispravio povrede odredaba krivičnog postupka, koje su bile razlog za ukidanje prethodne presude.
U ponovljenom postupku, sud u Novom Pazaru je otklonio ove nedostatke i preciznije obrazložio činjenično stanje i pravnu kvalifikaciju djela, nakon čega je izrečena identična jedinstvena kazna zatvora.
Istovremeno, ponovljen je postupak i protiv pomagača Ranka Đurovića i Denisa Mujovića, kojima je ranijom presudom bilo izrečeno godinu, odnosno šest meseci kućnog zatvora uz elektronski nadzor.
Latović je proglašen krivim jer je 6. avgusta 2021. godine u centru Sjenice, nakon što je pratio Hamidovića automobilom, pucao u njega u trenutku kada je žrtva izašla iz vozila. Nakon izvršenog krivičnog djela, odvezao se na periferiju grada gdje je pištolj predao Mujoviću, koji ga je potom bacio u rijeku Grabovicu, dok mu je Đurović pomogao da sakrije vozilo i ilegalno pređe granicu sa Crnom Gorom.
Hamidović je bio urednik „Sjeničkih novina“, poznat po istraživačkim tekstovima u kojima je ukazivao na lokalne nepravilnosti i pojave kriminala, zbog čega je, prema navodima porodice i svjedoka, dobijao prijetnje.
Grad Novi Pazar, u saradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Sandžaka „SEDA“, organizovao je prikupljanje sredstava u okviru projekta „Bolji saobraćaj za bolji život građana Novog Pazara“.
Događaj je okupio predstavnike domaćih i međunarodnih institucija, stručnjake iz oblasti saobraćaja, kao i predstavnike lokalne samouprave.
Tokom skupa predstavljeni su ključni nalazi Transportne studije i Studije uticaja saobraćaja na životnu sredinu, sa fokusom na probleme koji direktno utiču na svakodnevni život građana.
“Novi Pazar je pripremio strategiju koja se odnosi na užu gradsku zonu i na urbano adresiranje nekih pitanja u gradu, dok pored toga imamo strategije koje uključuju više opština i gradova. Mi smo spremili do sada dvanaest strategije, i kroz EU integracioni program koji je generisan u okviru EU PRO Plus programa, spremamo sada još odatnih 10. Tako da veliki deo teritorije Srbije će biti pokriven. Mi smo u poslednjih par godina krenuli sa uspješnom implementacijom tih strategija i jedan od tih projekata je upravo i ovaj”, istakla je Valentina Vidovic iz Ministarstva za Evropske integracije
Iz Ministarstva za evropske integracije poručuju da se kroz EU PRO Plus program intenzivno radi na izradi i sprovođenju teritorijalnih strategija širom Srbije.
“Ono što bih hteo da napomenem, a što je posebno važno u ovom procesu, jeste da smo počeli sveobuhvatno i da koncept koji predviđa uvođenje ovakvih teritorijalnih instrumenata kao dela kohezivne politike pre svega podrazumeva da se bazira na mestima i da uključuje aktiviranje lokalnih specifičnih potencijala. Tu dolazimo do toga da je Novi Pazar jedan veoma jedinstven grad po različitim parametrima, a to je prije svega izuzetno bogato kulturno-historijsko naslijeđe i tradicija, kao i nematerijalno nasleđe. To je nešto što je bio jedan od najvećih izazova tokom izrade teritorijalne strategije, koja upravo valorizuje i promoviše takve kvalitete koje održavaju urbane centre”, naglasio je Viktor Veljović EU PRO PLUS
Iz lokalne samouprave poručuju da je rešavanje saobraćajnih problema jedan od ključnih prioriteta razvoja grada.
“Ovaj dokument je veoma važan za naš grad jer znamo da je Novi Pazar jedan od rijetkih gradova, ne samo u zemlji nego i u okruženju, koji kontinuirano raste. Samim tim dodatno se aktuelizuje problem saobraćaja. Zato je ova studija prvi korak ka rešavanju tog problema. Ona je identifikovala probleme, odredila prioritete i mere na koji način će se postepeno u Novom Pazaru rešavati ovaj problem”, poručio je Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara
Projekat se realizuje uz podršku Evropske unije i Vlade Srbije kroz program EU PRO Plus, uz sufinansiranje Grada Novog Pazara. Organizatori očekuju da će naredni koraci doneti konkretne investicije i dugoročna rešenja za efikasniji i bezbedniji saobraćaj u gradu.
Povodom Sjvetskog dana bezbjednosti i zdravlja na radu, u jutarnjem programu otvorena je jedna od ključnih tema savremenog društva, koliko zaista brinemo o uslovima u kojima radimo i živimo. Psihološkinja prof. dr Semrija Smailović, ukazala je na to da se o bezbjednosti na radu sve više govori, ali da praksa i dalje značajno zaostaje za standardima razvijenih zemalja.
Dodala da u našem regionu i dalje su prisutni brojni rizici od fizičkih povreda do hroničnog stresa i sagorevanja na poslu.
“Nedovoljna usklađenost poslovnih i porodičnih uloga, što doprinosi niskom kvalitetu uslova i uspešnosti na radu. Prevencija, svakako, doprinosi u bilo kojoj oblasti života i ona se mora sprovoditi kontinuirano”, rekla Smailović.
Poseban akcenat stavljen je na mentalno zdravlje zaposlenih, koje, kako navodi, dugo nije bilo prepoznato kao sastavni dio bezbjednosti na radu.
“O očuvanju mentalnog zdravlja nije dovoljno govoriti, samo, povodom određenih jubileja, kada se dese neki problemi. O podizanju svijesti mentalnog zdravlja moramo govoriti u kontinuitetu i naglašavati da mentalno zdravlje mora biti na zavidnom nivou”, podvukla je psihološkinja.
Zaključujući razgovor, istakla je da je za stvaranje sigurnijeg radnog okruženja neophodna zajednička odgovornost.
