Naslovnica Blog Stranica 2918

BDZ poziva mlade u Sjenici – Ne uzvraćate na nasilne provokacije Hazba Mujovića

0

Sandžak – Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ) Sandžaka najoštrije osuđuje nasilničko, necivilizacijsko i krajnje bezobrazno ponašanje predsjednika općine Sjenica i SDA Sandžaka Hazba Mujovića, koji je fizički nasrnuo na predstavnika Mladih BDZ Sandžaka.
Mujović je ovim grubijanskim činom pokazao sve ono zbog čega ne bi smio da obnaša tako važnu društvenu i političku funkciju, te nemoć da se na dostojanstven način izbori sa propašću svoje politike te pokušava huliganskim metodama da svoje lične pogreške i frustracije liječi na mlade kojima bi zapravo kao prvi čovjek opštine trebalo da bude primjer u ponašanju. Pozivamo članove Mladih BDZ u Sjenici i omladinu općenito da se suzdrže i strpe na provokacijama i da ne odgovaraju na nasilje.
BDZ Sandžaka će pokrenuti sve mehanizme da svoje funkcionere, članove i simpatizere, kao i građane Sandžaka i Sjenice zaštiti od zulumćara kao što je Hazbo Mujović, a od predstavnika policijskih, istražnih i pravosudnih i organa zahtijevamo da ispitaju sve okolnosti oko ovog sramnog čina Mujoviću, kao javno odgovornoj ličnosti, izreknu najveću moguću kaznu.

Održana komemorativna akademija “Štrpci bez mezara”

0

6

Prijepolje – U punoj sali doma kulture u Prijepolju sa početkom u 14h održana je komemorativna akademija “Štrpci bez mezara”, kojom je obilježena 22. godišnjica od stradanja 18 Bošnjaka i 1 Hrvata na stanici Štrpci 1993. godine.

Prvi u nizu govornika obratio se domaćin komemorativne akademije gospodin Samir Tandir. Gospodin Tandir na samom početku zahvalio se prisutnim gostima. Ono sto posebnom čini ovogodišnju komemoraciju jeste da je u decembru 2014. godine uhapšeno 15 pripadnika izvršioca zločina. “Tražimo od nadležnih da trg ispred doma kulture dobije naziv Trg otetih u Štrpcima”, naglasio je između ostalog.

“Ovo nije mjesto gdje treba puno govoriti. Nikakve rijeci moje utjehe ne trebaju da naruše čistinu te šutnje”, naglasio je Mario Barfus, predstavnik OEBS-a.

Predjsednik LDP-a svoj govor počeo je riječima:” Esselamu alejkum”. “Godinama se okupljate i ja sa vama čuvajuci na taj način ne samo sječanje na te žrtve nečijeg ludila, već i da prije svega ne dozvolimo da se ikad vise tako nečto ponovi”, naglasio je Čedomir Jovanović.

“Zločinci će završiti sa presudama kao i mnogi prije njih ali to nije satisfakcija za porodice stradalih i dovoljno da kažemo ‘Mi smo učinili sve'”, zaključio je Jovanović.

Pristunima se obratio i muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić.

“Posljednjih godina skoro svake godine sam 11. jula u Srebrenici, a 27. Februara u Prijepolju. Često sebi postavljam pitanje koliko ovo još mogu izdržati, jer je svaki ovakav govor iznova prosipanje svojih emocija”, naglasio je muftija sandzacki Muamer ef. Zukorlić.

“Posmatrao sam ljude kako se ophode prema stradanjima. Jedni su odustali i posve se predali, drugi su se potpuno predali emociji i otišli u žalopojku. Vidio sam i one treće koji su odlučili da se osvjete i tako postali sopstveni dželati. Gledajuci na svoju vjeru i tradiciju shvatio sam da su sva tri nacina neispravna”, kaže je Muftija.

“Nas islam uči da ćemo biti okrenuti prema prošlosti samo onoliko koliko će nam trebati za budućnosti, a to znači izvuci pouku”, ističe muftija Zukorlić.

“Da bi se ostvarila ova želja i dova da se vise nikada ne ponovi, mora se nešto činiti u taboru onih koji su zločin počinili. Zato mi pozivamo vlast da izvrši obavezu države prema žrtvama, prema njihovim porodicama, prema zločinu. Iako smo doživjeli val od 10 genocida mi i dalje imamo snage da gledamo na budućnost.”, naglasio je muftija sandzacki Muamer ef. Zukorlić.

Tragedija je osnovni pokretac najvecih ljudskih djela u historiji, a znate zašto? Zato sto se u tragedijama nalazi bolna istina. Ja sam uvjeren da Bošnjaci imaju svijetlu buducnost, zato sto nismo pali na ispitu mržnje. Sta god da nam se desilo nije uspjelo da nas zarazi bolescu mržnje. Zato se ja ponosim svojim narodom”, zaključio je Muftija.

Nakon komemorativne akademije ispred doma kulture u Prijepolju formirana je kolona za mimohod sutnje do komemortivnog obilježja u Sarampovu.

Hamza Škrijelj

9

8
1 2 3 4 5 6 7

Hanovi u Novom Pazaru

0

Nekada je Novi Pazar, kažu stariji njegovi stanovnici, bio centar sandžačke kulturne baštine. Pored mnogih kulturnih znamenitosti bio je poznat I po svojim hanovima, Amir aginom i Smailbegovića hanom.

Nekada se tu,kako stoji u sevdalinci „Pazarski akšamluk“, skupljala družina najboljih jarana. Nekada su ova dva hana bili zaštitni znak naše čaršije. Danas, nažalost, to više nije tako. Amir agin han, srce nekadašnje čaršije, danas služi kao jedno od reklamnih mjesta.

Svakodnevno se na njemu mogu vidjeti okačene nove reklame. Istini za volju, neko je pokušao revitalizirati ovaj kulturni spomenik, ali je odabrao najgoru moguću varijantu, tako što ga je pretvorio u reklamni prostor.

I nije samo to ono što smeta očima svakog Pazarca, bilo da je rođen u čaršiji ili van nje. Nekadašnji restoran Han u kojem su se Pazarci kahvenisali i okupljali, danas je postao sportska kladionica.

Sa Smailbegovića hanom slučaj je gotovo isti. Dobro je poznato da je u avgustu mjesecu 2013. godine Smailbegovića han izgorio do temelja, a sa njim i nada da će najstariji objekat u staroj čaršiji ikada biti revitaliziran.

Danas ovaj han ima veoma praktičnu namjenu. Služi kao parking prostor. Zašto mu bar ne vidjeti neki hair i ne zaraditi koji dinar?

Još tužnija činjenica je da građani ne žele pred kamerama govoriti o ovom problemu, mada se na društvenim mrežama i nađe po koji komentar, tek onako da biseri kulture naše čaršije ne odu u potpuni zaborav.

Jedan narod izumire, rekoše jednom, kada se njegova kultura ugasi. Iz dana u dan sve je manje volje i želje odgovornih da nešto urade po ovom pitanju.

Da li će se išta pozitivno uraditi, pitanje je na koje niko nema odgovor…

Hamza Škrijelj

Sajam tekstila svečano otvoren u Novom Pazaru

0

Sajam tekstila “Balkan Tekstil 2015” na kojem će 31 turska firma i nekoliko kompanija iz Srbije predstaviti svoje proizvode konfekcionarima, svečano je otvoren danas u Sportsko sajamskoj ustanovi “Pendik” u Novom Pazaru.

Na samom početku prisutnima se obratio gradonačelnik Novog Pazara dr. Meho Mahmutović i istakao da je danas otvoreni sajam idealna prilika za ovaj grad i privrednike u njemu koji će moći da posluju sa raznim firmama iz Turske.

Generalni direktor Meridyen grupe Ouz Jaldžin istakao je da grupa na čijem je čelu pokušava da razvije saradnju i sajam pružajući svoje najbolje kvalitete firmama u Srbiji.

Ambasador Turske u Republici Srbiji Mehmet Kemal Bozaj naglasio je u svom govoru da je svakog dana sve bolji odnos između Srbije i Turske što se tiče ekonomskog i turističkog pogleda i naveo da se nada da će u budućnosti odnos biti još bolji.

Potpredsjenik Vlade Srbije Rasim Ljajić u svom obraćanju prisutnima dotakao se loše slike koja je prethodnih dana, kako kaže, opisivala Novi Pazar.

„Pojavili su se neki ludaci koji su sebe nazvali navijačima i dali sebi za pravo da pištoljem prijete igraču zato što je na utakmici promašio penal. Neće ovo biti Kolumbija!“, naglasio je između ostalog.

Presjecanjem vrpce zvanično je otvoren sajam „Balkan Tekstil“.

Hamza Škrijelj

Nagrade za konkurs „Štrpci bez mezara“

0

Sutra se navršava 22.godina od zločina u Štrpcima, kada je ubijeno osamnaest Bošnjaka i jedan Hrvatom, u vozu koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar, ubijeni su samo zato što su bili muslimani!

U povodu ovog stračnog zločina BKZ raspisala je Literarni konkurs 27.februara 2014.godine, na temu „Štrpci bez mezara“, a cilj je očuvati sjećanje na nevino ubijene.

Danas je ispred BKZ nagrade i diplome za najbolje radove uručio dr. Admir Muratović, koji je naglasio da je najbolnija od svega, činjenica, da nisu ni nakon 22 godine pronađeni posmrtni ostavci ubijenih.

Ovaj konkurs je poruka svima, da se nikada nikom ne dogodi ovakav zločin.

Na adresi BKZ za ovaj konkurs pristiglo je mnoštvo radova inspirisani ovim surovim zločinom, ali najbolji su odnijeli nagrade.

Prva nagrada za konkurs „Štrpci bez mezara“ pripala je Merima Mustafić iz Tuzle za priču „Nikad nisam ni otišao“, druga nagrada Dini Kukuljac iz Prijepolja, za priču „Dragi babo“, a treća nagrada Jasmini Halilović iz Rožaja, za priču „Ajlina priča“.

Nermina Rebronja