U partnerstvu sa Fakultetom za islamske studije, organizacija Sandžački ćilim, na istom fakultetu u Novom Pazaru, krajem decembra 2014. godine, organizovala je međunarodnu Konferencija pod nazivom „Islamska arhitektura u Srbiji“, na kojoj je u dvije sesije prezentirano više od deset znanstvenih referata na temelju kojih je vođena živa diskusija. Ocijenjeno je da islamska arhitektura zbog nebrige, kulturocida i nemarnosti nestaje pred očima javnosti. Svoje konačne ideje, koje su ovom prilikom predstavljene, učesnici će imati priliku da objave u Zborniku radova. Skup je zvanično otvorio muftija, prof. dr Mevlud ef. Duduć, inače predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

Nakon finalizacije priloženih radova učesnici ovog skupa su saglasni u sljedećem:

1. Na temelju iznijetih znanstvenih radova i referata i polemičkih zapažanja sudionici ovog skupa podnose inicijativu za uspostavljanje zaštite islamskog kulturnog nasljeđa i dobra. Odlučeno je da se javno istakne konstatacija propadanja jedne svjetske civilizacije na Balkanu, posebno na tlu Srbije, Crne Gore i Sandžaku, a sve relevantne institucije pred tom činjenicom zatvaraju oči. Srušeno je pod raznim urbanističkim izgovorima na stotine i stotine džamija Vakufske imovine.

2. Islamska arjitektura u Srbiji, Crnoj Gori i Sandžaku doživjela je kulturocid, od kojeg su stradali brojni sakralni, profalni i fortifikacijski spomenici islamske kulture.

3. Ostaci islamske arhitekture u Srbiji i Crnoj Gori odolijevaju vremenu ali ne i urbanizaciji. Treba jednom reći: Stop nehumanoj urbanizaciji.

Upravo islamska arhitektura svjedoči o duhu mjesta i o duhu vremena. Njena specifičnost je u tome što je na umjetnički, estetski način objedinila kamen i drvo. Pa se pitamo: Šta bi Beograd bio bez Kalemegdana i Tašmajdana, kao i brojnih kula koje su dobile drugo ime nego što su se prvobitno nazivale. Šta bi Niš bio bez tvrđave ili Drina bez Vezirove ćuprije, pa da ne navodimo druge destinacije islamske arhitekture.

4. Danas više ne možemo tražiti izgovore: ove ili one. Odgovornost je na nama samima da se spasi ono što se spasti može, kao i da popravimo datu situaciju.

5. Da se izvrši identifikacija svih spomenika islamske aritekture, kao i da se formira kompletna slika važnog islamskog nasljeđa, i da se izvrši kategorizacija svih spomenika islamske kulture.

6. Da se zaštite stare kule, posebno musafirske sobe. Zatim, da se zaštite svi spomenici na mezarjima/grobljima – stećci i nišani.

7. Zaštititi svu Vakufsku imovinu i da se pravno – zakonski urede svi dokumenti u interesu zaštite islamske arhitekture. Većim poznavanjem i očuvanjem svog kulturnog nasljeđa bolje se možemo predstavit i i više nas mogu upoznati drugi, i na taj način, može se reći, bolje se ostvaruju naša prava.

8. Da se angažuju svi arhitekte i eksperti iz srodnih oblasti, da nastavimo održavanje znanstvenih skupova sa ovako definisanim naslovom u svim gradovima Sandžaka, jer je stanje u domenu islamske arhitekture alarmantno, posebno se afirmira u našim sredinama islamska arheologija.

9. Da organizatori ovog skupa, posebno prošire svoju djelatnost i kontaktiraju sa sa značajnim arhitektama i stručnjacim iz relevantnih oblasti, koji su priložili radove i da se sa učesnicima skupa pripreme dvije publikacije: Zbornik znanstvenih radova finaliziranih na ovom skupu, kao i drugo, monografija – spomenika islamske arhitekture.

Svi zainteresirani za ovu temu mogu uskoro očekivati objavljivanje zbornika radova koji su obrađeni na ovoj konferenciji.

Na poziv udruženja građana “Amber” pomoćnik Sandžačkog Muftije za Južni Sandžak i da'vu, hfz. Abdurrahman ef. Kujević, održao je predavanje u Domu kulture u Kaknju na temu: “Svijet mrava, pouke i poruke”.

U prepunoj sali predavač je govorio o karakteristikama svijeta mrava kojima ih je Mudri i Sveznajući Stvoritelj počastio da bi služili kao primjer ljudskoj zajednici kako se trebaju organozirati pojedinci i društvo na svim nivoima.

Izlaganje hfz. Kujevića je izazvalo veliko interesovanje prisutnih pa se druženje nastavilo i poslije tribine u nezvaničnom ambijentu u Kaknju i Zenici.

Sljedećag dana hfz. Kujević je predvodio sabah namaz u Ensar džamiji u Zenici nakon čega je dao intervju za poznati portal Islammylife.

Poseban dan na Internacionalnom univerzitetu, odbrana doktorske disertacije hafiza Fadila Bektaša iz Travnika, na temu „Kiraeti, čitanje Kur ana i njihova diferenciranja“. Hafiz Bektaš je godinama izučavao ovu temu, i kako i sam kaže želja mu je bila da piše o tome.

Hafiz Bektaš dolazi iz Bosne, ali je ipak za svoj doktorski rad izabrao Internacionalni univerzitet, kaže zadovoljan je njegovim radom i odnosom prema studentima.

Da je svoj život posvetio izučavanju i čuvanju Kur anu, govori i činjenica da Hafizova porodica od 6 članova boji 5 hafiza, a i druge vješto uči Hifzu.

Njegova poruka je da učimo Kur an jer je čovjek ruševina bez Kur ana, a ruševine nastanuju šejtani.

Nermina Rebronja